DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Dali smo nešto širi prikaz ove radnje, pošto je ona vrlo interesantna za naše
kraške prilike. Kako se iz opisa područja vidi prilike su po stanju tla i vegetacije
i po klimi vrlo slične našima. Problem je isti: podizanje vrijednosti prostranih medunčevih
šikara, a crni bor također ni kod nas ne daje zadovoljavajuće rezultate,
premda se još uvijek najčešće sadi.


Ing. Ž. Vrdoljak


Edlin H. L. — The Forester´s Handbook
(Šumarski Priručnik) Thames and Hudson — London, sadrži 395 str. sa 31 fotografijom
i 12 crteža.


Knjiga je namijenjena u prvom redu terenskom šumarskom osoblju, zatim
praktičarima zaposlenim u šumskoj trgovini i industriji kao i šumoposjednicima i
farmerima. Zbog toga je pisana u lakom stilu i u glavnom sadrži samo ono što je
bitno za prilike u Velikoj Britaniji. Predgovor je napisao predsjednik Šumarskog
društva Engelske i Walesa, Mayor J. D. D. Evans. U uvodu istaknuo je sve veće
priznavanje važnosti šumarstvu u Velikoj Britaniji iza Drugog svjetskog rata i naročita
uloga državne Šumarsk e komisij e (Forestry Commission) koja je
osnovana 1919. i pomaže privatne šumoposjednike pri obnovi šuma ne samo besplatnim
stručnim savjetom već i izdašnim novčanim subvencijama.


U 23 poglavlja obuhvaćena je sva šumarska praksa i zakonodavstvo. Za naše
stručnjake najinteresantnija su poglavlja I. i XXI. u kojima se mogu upoznati sa
historijom šumarstva i šumoposjedničkom strukturom Vel. Britanije, djelokrugom
i radom Šumarske Komisije te Sistemom dobrovoljnog udruživanja privatnih šumoposjednika.
Zbog toga su ova dva poglavlja nešto detaljnije prikazana.


Poglavlja sadrže:


I. Šumski posjed Velike britamije. Ukupna površina šuma i šumskih površina
iznaša oko 1,450.000 hektara ili 6.1% čitave površine od čega otpada 38% na privremeno
neproduktivnu površinu. Velika Britanija je već tako dugo prenapučena, da
su tamo šume prašumskog tipa nestal e još prije nekoliko stoljeća. Pretežni je
dio današnjih šuma podignut vještačkim putem tokom zadnjih 150 godina. Nekadašnje
prostrane šume kraljevskih porodica prešle su još prije početka XX. stoljeća
u ruke privatnika, tako da je danas oko 80% površine sviju šuma u privatnom posjedu,
a s ostalim površinama upravlja država preko Šumarske Komisije.
Do početka ovog stoljeća državna vlast nije aktivno učestvovala u šumarstvu, već su
je prisilile velike poteškoće oko snabdijevanja s drvom tokom svjetskog rata, da
osnuje Šumarsku Komisiju. Glavna je zadaća Šumarske Komisije da u zemlji stvori
rezervu drvne mase, da u tu svrhu pomogne privatne šumoposjednike kod podizanja
i uzgoja sastojina i naročito da unaprijedi šumarstvo na polju naučnog istraživanja
i stručnog školstva. Njezin je zadatak da u 50 godina iznova podigne odnosno obnovi
još 2,000.000 ha šuma, da bi se u zemlji mogla zadovoljiti bar trećina godišnje potrebe.
U razdoblju od 1947.—1949. izvršen je popis i inventarizacija sviju šuma.
Prema stanju koncem rujna 1947. na posjed veći od 2 ha otpadalo je oko 1,380.000 ha,
dok na manji (patuljasti) posjed samo 71.600 ha. Pod stručnim nadzorom i upravom
bilo je tada 250.000 ha, a sve ostalo u rukama samih privatnika. Prema obliku šumskog
gospodarstva otpada na
visoke šume 715.000 ha
niske šume 140.000 ha
šikare 195.000 ha
devastirane 70.000 ha


a ostalo na isječene površine.
Ukupna je drvna masa tih šuma oko 75 miliona kub. metara s godišnjim
prirastom od 2,750.000 m3. Od ukupne godišnje potrebe od 19 miliona kub. metara
u zemlji se namiruje 2,300.000 m3, a manjak uvozom.


341




ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 56     <-- 56 -->        PDF

II. Rast i struktura šumskog drveća. Tu je opisano sve najnužnije što šumarski
praktičar mora znati iz područja biologije drveća.
III. Sakupljanje i čuvanje šumskog sjemena. Opisan je izbor sjemenskih stabala,
izbor rasa, čuvanje i provenijencija sjemena, periodicitet uroda, kupnja importiranog
siemena, ispitivanje čistoće i klijavosti sjemena, te postupak kod sabiranja
najvažnijih vrsta.
IV. Rad u rasadniku. Opće uređenje rasadnika, plodored i zeleno gnojivo, uređenje
i đubrenje gredica, priredba sjemena prije sjetve, ustanovljenje postotka klijavosti
i potrebne količine sjemena, pljeva, obrast sadnica na gredicama, štetočinje u
rasadniku, prorjeđivanje sadnica, razne metode presađivanja i mehanizacija u rasadnicima,
rad u rasadnicima osnovanim na vrištinama, koji se tamo u posljednje vrijeme
uspješno osnivaju uz uvjet da se provede dobra drenaža i gnojenje.
V. Stanište plantaža. Opis staništa, apsolutna visina, ekspozicije, reljef, nagib,
izloženost dimu i vladajućim vjetrovima, oborina, mrazišta, historija staništa, pedologija
i geologija tla. Naročito je opisano podzolasto tlo, biljni pokrov te indikatori
nepovoljnih zemljišta.
VI. Predradnje za sadnju. Čišćenje zemljišta, paljenje korova, drenaža, oranje
raznovrsnih tala, ograđivanje kultura — naročito protiv razne divljači.
VII. Plan podizanja novih sastojina. Čiste, mješovite sastojine, razne metode
podizanja mješovitih sastojina, ustanovljenje ophodnje te utvrđivanje materijalnih
i novčanih prinosa.
VIII. Izbor vrsta drveća. Opisano je 28 vrsta četinjača i preko 30 vrsta listača.
IX. Sadnja i plijetva. Izbor i sortiranje rasadničkog materijala obzirom na
starost i razvijenost biljaka, cijene biljaka, razmak biljaka, razni načini sadnje na
obrađenom i neobrađenom zemljištu, đubrenje za vrijeme sadnje, popunjavanje kultura,
pljetba raznog korova i izbojaka iz starih panjeva. Zaštita biljaka od sunca i
vjetra za vrijeme sadnje.
X. Prirodno pomlađivanje i izravna sjetva. Opis tog rada u jednodobnim i raznodobnim
sastojinama s opisom pojedinih vrsta drveća.
XI. Niske šume, šikare i devastirane šume. Gospodarenje u niskim šumama sa
i bez pričuvaka, konverzija niskih šuma u visoke, čista sječa i obnova tih površina,
sječa u prugama i njihova obnova, kombinacija vještačkog i prirodnog pošumljavanja,
postupak sa pojedinim vrstama drveća (hrast, jasen, breza, platana, joha i
grab). Gospodarenje u lisničkim šumama, šikarama i na devastiranom zemljištu.
XII. Njega i prorjeđivanje šuma. Čišćenje mladika, čišćenje stabalaca od grana
u branjevinama četinjača i listača, rezanje grana odraslih stabala, proreda, intenzitet
prorede, učestalost (broj) proreda, prihod od proreda, kasna proreda, visoka
proreda, označivanje stabala, proreda u mješovitim sastojinama.
XIII. Obaranje stabala. Vrijeme obaranja, starost, stabala koja dolaze na sječu,
tehnika obaranja, krčenje panjeva, sprečavanje izbojne snage panjeva otrovima,
koji ih razaraju, obaranje »ad stabla«, kljaštrenje grana s oborenih stabala obaranje
tankih stabala, obaranje s mehaniziranim pilama, dozvola sječe (uslovljena
s obnovom sastojine).
XIV. Premjerba i procjena drvne mase stabala i sastojina. Opis pojma Hoppusstope
(hoppus-foot = stopa sadrži 1,273 obič. kubne stope) služi za ustanovljenje
sadržaja građe dubećih stabala, premjerba trupaca pomoću Sistema »četvrtine
obujma« odnosno »Hopus-sistema«. Izmjera totalne sadržine dubećih stabala pomoću
letava, optičkih instrumenata. Prirodne tabele, oblični broj, izmjena kubne sadržine
sastojina, prirasta, tehničke građe, cijene, pilansko drvo i t. d.
XV. Trgovina drvom i šumska proizvodnja. Propisi o sklapanju ugovora o prodaji
dubećih ili oborenih stabala, prenosne pile za prerezivanje, koranje trupaca,
mjesto prodaje (na panju, na mekom putu, na tvrdoj cesti, utovarno franko kamion,
željeznicu ili stovarište kupca). Prodaja raznih stupova po duljini, dimenzije oblog
i piljenog jamskog drva, drvo za sanduke, stupovi za ograde, kolje, trklje. i t. d.
342




ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Tokarsko drvo, specijalni materijal za razni obrt i trgovinu, celulozno drvo, panelploče.
Drvo za ogrjev i ugljen, okrajci i pilovina, božična drvca, kora, lfšće i razni
drugi sitni šumski proizvodi.


Prodaja niskih šuma prema površini. Konzerviranje stupova i tanke građe,
sušenje drva, procjena težine građe namjenjene za transport (24 Hoppus-stopa adekvatno
jednoj toni).


XVI. Zaštita šuma od insekata, gljivica i štetnih biljaka. Šteta i obrana protiv
najčešćih šum. insekata u šumama Vel. Britanije kao što su na pr. Hylobius abietis,
potkornjaci i drugi kukci koji napadaju pupove, izbojke, koru, sjeme te biljke u
rasadnicima. Opisane su gljivice koje prouzrokuju trulež na živim stablima, te uporabu
fungicida, a isto tako je napadaju biljke u rasadnicima. Od štetnih biljaka opisane
su imela, bršljan i t. d.
XVII. Šumski požari i druga oštećivanja. Podizanje šuma koje su najmanje
izvrgnute opasnosti od šumskih požara, nadzor i mjere sprečavanja šumskih požara,
opažačka služba, uzroci požara, širenje i gašenje osiguranje protiv šum. požara.
Štete od sisavaca i ptica. Naročito je pažnja skrenuta na zečeve, divlje kuniće,
voluharice, vjeverice te srneću divljač. Štete od glodavaca u šumskim rasadnicima
te štete od vjetra, smrzavice, suše, groma i t. d.


XVIII. Zaštitni pojasi i zakloni od drveća. Vrste i svrha zaštitnih pojasa.
Način podizanja, dimenzije, sastav vrsta drveća na raznim staništima u nizinama
i gorju. Održavanje pojaseva i proreda u njima. Poljozaštitni pojasi. Zakloni protiv
prašine i dima. Zastiranje loših vidika u naseobinama sadnjom topole, žalosne vrbe,
ariša, cimprese, tuje i dr.
XIX. Drveće živih ograda, parkova i vrtova. Način sadnje, smještaj prema
drugim objektima, presadnja odraslog drveća, đubrenje, rezanje grana, liječenje bolesnih
stabala i t. d.
XX. Uređajni operati i planovi. Opis šuma, cilj gospodarenja, program radova,
metoda rada, odobrenje planova, evidencija izvršenja, izdaci, podjela šuma u odjele
i odsjeke; zakonske odredbe u pogledu zaštite šuma. Kronika.
XXI. Subvencije i oporezovanje. Da bi privatni šumoposjednici mogli koristiti
novčanu pomoć te primati besplatne stručne savjete od strane Šumarske Komisije
moraju se udružiti u sistem privatnih šumoposjednika (t. zv. Dedication Scheeme).
Obaveze koje iz toga proističu su u pravilu dugoročne osim u nekim iznimnim slučajevima.
Šumarska Komisija vrši nad tim šumama stručni nadzor, odobrava planove
sječa i uzgoja.
Obzirom na način davanja subvencija postoje dvije šeme. Prema prvoj šemi
šumoposjednik dobiva od Šumar. Komisije subvenciju u visini 25°/o-tnog iznosa, odobrenog
po Šumar. Komisiji od ukupnog rashoda, kao pripomoć za pošumljavanje
i uzgoj mladih još pasivnih sastojina. Zbog toga dotični šumoposjednik mora voditi
knjigovodstvo. Čim su mu šume aktivne 5 godina redom, subvencija prestaje, no
posjednik je dužan da i dalje ostaje u tom udružnom sistemu.


Prema drugoj šemi šumoposjednik ne treba voditi knjigovodstvo, a državna
novčana pomoć se obračunava na osnovu stvarno pošumljene, dnosno uzgojne povšine
i to: a) za svaki aker (0.40 ha) vještački ili prirodno obnovljene šumske površine
dobiva 14 funti; b) za svaki aker valjano uzdržavane novo podignute šume
dobiva kroz 15 godina 4 i pol šilinga; c) istu pomoć dobiva kroz 15 godina i za
ostale površine, računajući od vremena kad se uzadružio. Ta se pomoć može povećati
ili smanjiti, već prema općem nivou cijena. Ova je šema popularnija, jer su svote
fiksirane i ne treba u tu svrhu voditi knjigovodstvo.


Osim toga Šumar. Komisija pruža novčanu pomoć i malim šumoposjednicima
(ispod 2 ha), koji su izvan spomenutog sistema, zatim licima, koja sade topolu, podižu
zaštitne pojase, valjano vrše proredu kao i čišćenje mladih sastojina.


Opisane su četiri različite šeme oporezovanja šuma i šumskih površina, zatim
porez na prihod od šuma i porez na baštinjene šume (posebno na zemljište, drv.
masu ili prodano već izrađeno drvo).


343




ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 58     <-- 58 -->        PDF

XXII. Oruđe i oprema. Ukratko je opisano odruđe i oprema, koja se upotrebljava
u rasadnicima, zatim kod podizanja ograda, vršenja drenaže, pri sjetvi, sadnji,
pljetbi, kao i kod naučnog istraživanja. Nažalost oprema i mehanizacija nije prikazana
slikama ni crtežima, tako da neupućenim empiričarima možda sam tekst ne će
biti dovoljan.
XXIII. Razne obavijesti. Tu su navedena sva udruženja šumara i drvotržaca,
stručni časopisi, istraživačke ustanove, knjižnice i stručno školstvo. Na koncu priručnika
je odštampana bibliografija svih stručnih publikacija, kako privatnih autora,
tako i Šumarske Komisije (Forestry Commission Publications).
—o—


Budući da u Vel britaniji već kroz 15 godina nije izdan nikakav šumarski priručnik,
to je pisac u ovom djelu postavio za glavni cilj da šumoposjednicima ukaže
važnost pravilnog izbora vrsti drveća na pojedinim šumskim zemljištima i da im
prigodom unovčenja produkata pomogne kod pronalaženja najpogodnijih tržišta
obzirom na današnje trgovačke uslove, u čemu je po mišljenju potpisanog potpuno
uspio. Ing Stjepan Brixy


NOVI DOKTORI ŠUMARSKIH NAUKA


Na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu postigli su naučni
stepen doktora šumarskih nauka Ing. Mirko Vidaković, Ing. Juraj Krpan i Ing.
Zdenko Tomašegović.


Dr. ing. M. Vidakovi ć obranio je temu »Oblici crnog bora u Jugoslaviji
na temelju anatomije iglica«. Disertaciju je obranio 14. prosinca 1953 a promoviran
je 30 prosinca 1953.


Dr. ing. Juraj Krpa n obranio je temu »Istraživanja točke zasićenosti vlakanaca
važnijih domaćih vrsta drveta«. Disertaciju je branio 16. siječnja a promoviran
je 26. veljače o. g.


Dr. ing. Zdenko Tomašegovi ć obranio je temu »O pouzdanosti aerofototaksacije
za neke dendrometrijske potrebe šumskog gospodarstva«. Disertaciju je
obranio 17. travnja a promoviran je 28. svibnja o. g.


Novim doktorima šumarskih nauka želimo mnogo uspjeha u njihovom naučnom
radu, koji će vjerujemo donijeti našem šumarstvu mnogo koristi.


B.
ŠUMARSKI LIST


GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE


Izdavač: Šumarsko društvo NR Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb
Mažuranićev trg br. 11 — telefon 36-473 —Godišnja pretplata: za članove Šumarskog
društva NRH i članove svih ostalih šumarskih društava Jugoslavije Din 600.— za
nečlanove Din. 840.— za studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvnoindustrijskih
škola Din. 200.— za ustanove Din. 1.200.— pojedini brojevi: za članove
studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvnoindustrijskih škola Din. 50.—
»a nečlanove Din. 70.— za ustanove Din. 100.— Za. inozemstvo se cijene računaju
dvostruko. — Račun kod NB Zagreb 401-T-236. Tiss : Grafički zavod Hrvatske, Zagreb.