DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Tokarsko drvo, specijalni materijal za razni obrt i trgovinu, celulozno drvo, panelploče.
Drvo za ogrjev i ugljen, okrajci i pilovina, božična drvca, kora, lfšće i razni
drugi sitni šumski proizvodi.


Prodaja niskih šuma prema površini. Konzerviranje stupova i tanke građe,
sušenje drva, procjena težine građe namjenjene za transport (24 Hoppus-stopa adekvatno
jednoj toni).


XVI. Zaštita šuma od insekata, gljivica i štetnih biljaka. Šteta i obrana protiv
najčešćih šum. insekata u šumama Vel. Britanije kao što su na pr. Hylobius abietis,
potkornjaci i drugi kukci koji napadaju pupove, izbojke, koru, sjeme te biljke u
rasadnicima. Opisane su gljivice koje prouzrokuju trulež na živim stablima, te uporabu
fungicida, a isto tako je napadaju biljke u rasadnicima. Od štetnih biljaka opisane
su imela, bršljan i t. d.
XVII. Šumski požari i druga oštećivanja. Podizanje šuma koje su najmanje
izvrgnute opasnosti od šumskih požara, nadzor i mjere sprečavanja šumskih požara,
opažačka služba, uzroci požara, širenje i gašenje osiguranje protiv šum. požara.
Štete od sisavaca i ptica. Naročito je pažnja skrenuta na zečeve, divlje kuniće,
voluharice, vjeverice te srneću divljač. Štete od glodavaca u šumskim rasadnicima
te štete od vjetra, smrzavice, suše, groma i t. d.


XVIII. Zaštitni pojasi i zakloni od drveća. Vrste i svrha zaštitnih pojasa.
Način podizanja, dimenzije, sastav vrsta drveća na raznim staništima u nizinama
i gorju. Održavanje pojaseva i proreda u njima. Poljozaštitni pojasi. Zakloni protiv
prašine i dima. Zastiranje loših vidika u naseobinama sadnjom topole, žalosne vrbe,
ariša, cimprese, tuje i dr.
XIX. Drveće živih ograda, parkova i vrtova. Način sadnje, smještaj prema
drugim objektima, presadnja odraslog drveća, đubrenje, rezanje grana, liječenje bolesnih
stabala i t. d.
XX. Uređajni operati i planovi. Opis šuma, cilj gospodarenja, program radova,
metoda rada, odobrenje planova, evidencija izvršenja, izdaci, podjela šuma u odjele
i odsjeke; zakonske odredbe u pogledu zaštite šuma. Kronika.
XXI. Subvencije i oporezovanje. Da bi privatni šumoposjednici mogli koristiti
novčanu pomoć te primati besplatne stručne savjete od strane Šumarske Komisije
moraju se udružiti u sistem privatnih šumoposjednika (t. zv. Dedication Scheeme).
Obaveze koje iz toga proističu su u pravilu dugoročne osim u nekim iznimnim slučajevima.
Šumarska Komisija vrši nad tim šumama stručni nadzor, odobrava planove
sječa i uzgoja.
Obzirom na način davanja subvencija postoje dvije šeme. Prema prvoj šemi
šumoposjednik dobiva od Šumar. Komisije subvenciju u visini 25°/o-tnog iznosa, odobrenog
po Šumar. Komisiji od ukupnog rashoda, kao pripomoć za pošumljavanje
i uzgoj mladih još pasivnih sastojina. Zbog toga dotični šumoposjednik mora voditi
knjigovodstvo. Čim su mu šume aktivne 5 godina redom, subvencija prestaje, no
posjednik je dužan da i dalje ostaje u tom udružnom sistemu.


Prema drugoj šemi šumoposjednik ne treba voditi knjigovodstvo, a državna
novčana pomoć se obračunava na osnovu stvarno pošumljene, dnosno uzgojne povšine
i to: a) za svaki aker (0.40 ha) vještački ili prirodno obnovljene šumske površine
dobiva 14 funti; b) za svaki aker valjano uzdržavane novo podignute šume
dobiva kroz 15 godina 4 i pol šilinga; c) istu pomoć dobiva kroz 15 godina i za
ostale površine, računajući od vremena kad se uzadružio. Ta se pomoć može povećati
ili smanjiti, već prema općem nivou cijena. Ova je šema popularnija, jer su svote
fiksirane i ne treba u tu svrhu voditi knjigovodstvo.


Osim toga Šumar. Komisija pruža novčanu pomoć i malim šumoposjednicima
(ispod 2 ha), koji su izvan spomenutog sistema, zatim licima, koja sade topolu, podižu
zaštitne pojase, valjano vrše proredu kao i čišćenje mladih sastojina.


Opisane su četiri različite šeme oporezovanja šuma i šumskih površina, zatim
porez na prihod od šuma i porez na baštinjene šume (posebno na zemljište, drv.
masu ili prodano već izrađeno drvo).


343