DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Tokarsko drvo, specijalni materijal za razni obrt i trgovinu, celulozno drvo, panelploče. Drvo za ogrjev i ugljen, okrajci i pilovina, božična drvca, kora, lfšće i razni drugi sitni šumski proizvodi. Prodaja niskih šuma prema površini. Konzerviranje stupova i tanke građe, sušenje drva, procjena težine građe namjenjene za transport (24 Hoppus-stopa adekvatno jednoj toni). XVI. Zaštita šuma od insekata, gljivica i štetnih biljaka. Šteta i obrana protiv najčešćih šum. insekata u šumama Vel. Britanije kao što su na pr. Hylobius abietis, potkornjaci i drugi kukci koji napadaju pupove, izbojke, koru, sjeme te biljke u rasadnicima. Opisane su gljivice koje prouzrokuju trulež na živim stablima, te uporabu fungicida, a isto tako je napadaju biljke u rasadnicima. Od štetnih biljaka opisane su imela, bršljan i t. d. XVII. Šumski požari i druga oštećivanja. Podizanje šuma koje su najmanje izvrgnute opasnosti od šumskih požara, nadzor i mjere sprečavanja šumskih požara, opažačka služba, uzroci požara, širenje i gašenje osiguranje protiv šum. požara. Štete od sisavaca i ptica. Naročito je pažnja skrenuta na zečeve, divlje kuniće, voluharice, vjeverice te srneću divljač. Štete od glodavaca u šumskim rasadnicima te štete od vjetra, smrzavice, suše, groma i t. d. XVIII. Zaštitni pojasi i zakloni od drveća. Vrste i svrha zaštitnih pojasa. Način podizanja, dimenzije, sastav vrsta drveća na raznim staništima u nizinama i gorju. Održavanje pojaseva i proreda u njima. Poljozaštitni pojasi. Zakloni protiv prašine i dima. Zastiranje loših vidika u naseobinama sadnjom topole, žalosne vrbe, ariša, cimprese, tuje i dr. XIX. Drveće živih ograda, parkova i vrtova. Način sadnje, smještaj prema drugim objektima, presadnja odraslog drveća, đubrenje, rezanje grana, liječenje bolesnih stabala i t. d. XX. Uređajni operati i planovi. Opis šuma, cilj gospodarenja, program radova, metoda rada, odobrenje planova, evidencija izvršenja, izdaci, podjela šuma u odjele i odsjeke; zakonske odredbe u pogledu zaštite šuma. Kronika. XXI. Subvencije i oporezovanje. Da bi privatni šumoposjednici mogli koristiti novčanu pomoć te primati besplatne stručne savjete od strane Šumarske Komisije moraju se udružiti u sistem privatnih šumoposjednika (t. zv. Dedication Scheeme). Obaveze koje iz toga proističu su u pravilu dugoročne osim u nekim iznimnim slučajevima. Šumarska Komisija vrši nad tim šumama stručni nadzor, odobrava planove sječa i uzgoja. Obzirom na način davanja subvencija postoje dvije šeme. Prema prvoj šemi šumoposjednik dobiva od Šumar. Komisije subvenciju u visini 25°/o-tnog iznosa, odobrenog po Šumar. Komisiji od ukupnog rashoda, kao pripomoć za pošumljavanje i uzgoj mladih još pasivnih sastojina. Zbog toga dotični šumoposjednik mora voditi knjigovodstvo. Čim su mu šume aktivne 5 godina redom, subvencija prestaje, no posjednik je dužan da i dalje ostaje u tom udružnom sistemu. Prema drugoj šemi šumoposjednik ne treba voditi knjigovodstvo, a državna novčana pomoć se obračunava na osnovu stvarno pošumljene, dnosno uzgojne povšine i to: a) za svaki aker (0.40 ha) vještački ili prirodno obnovljene šumske površine dobiva 14 funti; b) za svaki aker valjano uzdržavane novo podignute šume dobiva kroz 15 godina 4 i pol šilinga; c) istu pomoć dobiva kroz 15 godina i za ostale površine, računajući od vremena kad se uzadružio. Ta se pomoć može povećati ili smanjiti, već prema općem nivou cijena. Ova je šema popularnija, jer su svote fiksirane i ne treba u tu svrhu voditi knjigovodstvo. Osim toga Šumar. Komisija pruža novčanu pomoć i malim šumoposjednicima (ispod 2 ha), koji su izvan spomenutog sistema, zatim licima, koja sade topolu, podižu zaštitne pojase, valjano vrše proredu kao i čišćenje mladih sastojina. Opisane su četiri različite šeme oporezovanja šuma i šumskih površina, zatim porez na prihod od šuma i porez na baštinjene šume (posebno na zemljište, drv. masu ili prodano već izrađeno drvo). 343 |