DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 6 <-- 6 --> PDF |
ekstremnim permutacijama vidjeli, da ne može biti svejedno, da li neki elemenat stoji u permutaciji na ovom ili na onom mjestu. Ako smijemo ustvrditi, da energije klijanja u oba ekstremna slučaja nisu jednake, iako je broj proklijalih zrna isti, onda moramo dalje povući zaključak, da energije klijanja ni u slučajevima između tih krajnjih ekstrema nisu jednake, iako zbroj elemenata uvijek iznosi 50, nego da postepeno rastu od prve najmanje permutacije do posljednje najviše permutacije. Prema tome broj proklijalih zrna za prvih 7 dana ne bi mogao biti indikator za ocjenu visine vrijednosti »energije klijanja«. Ali pustimo za sada ovo spekulativno razmatranje, jer ono u praksi samo po sebi ne dovodi do cilja, dok se ne nađu valjani dokazi za ovu posljednju tvrdnju. Srednje mirovanje klijanja kao indirektni indikator t, zv. energije klijanja Meni je za razradu mojih pokusa klijanja u Institutu za šumarska istraživanja u Zagrebu trebalo neko tačnije mjerilo za komparativnu ocjenu kvaliteta sjemena. Kako je gore izloženo, »energija klijanja«, kako se ona danas izražava, ne može poslužiti kao pouzdano mjerilo za tu ocjenu. Ona ne daje ništa drugo, nego samo broj zrna proklijalih u prvoj trećini analize. Trebalo je dakle potražiti neko drugo mjerilo. Po dr. B. Zaharijev u klijavost sjemena karakteriziraju ovi pokazatelji: opć i procenat klijavosti, brzina ili energija klijanja i srednje mirovanje klijanja. Tim imenom označavaju, veli on, kontrolne stanice ono srednje trajanje vremena (dana), koje je potrebno za puno proklijavanje svih zrna izloženih klijanju. Srednje vrijeme mirovanja izračunava se po slijedećoj poznatoj formuli: T = niti + n2t2 + n3t3 + + nmtm nt + n2 + n3 + nm gdje nx, n2, n3, ...n „ znači broj proklijalih zrna u pojedinim danima, a t„ t2, t 3... t,n broj pojedinih dana od početka klijanja. »Iz te se formule, veli Z a h a r i j e v, vidi, da srednje mirovanj e klijanj a pretstavlja srednje aritmetičko trajanje klijanja. Kao takvo upotrebljava se u mnogo slučajeva srednje mirovanje klijanja i kao mjerilo za energiju klijanja. Zato, koliko je manje to mirovanje, toliko je, pri jednakim drugim uslovima, veća energija (brzina) klijanja. U poređenju sa procentom energije klijanja, srednje mirovanje klijanja je grubo mjerilo, jer su kod njega, kako se lako može razabrati, moguća veća izravnanja. . .« (Zaharijev: Gorsko semeznanie, 1945). Navedenu formulu spominje već dr. R. Hes s u četvrtom izdanju (1893) der Walbau od dr. C. H e y e r a, ali on ne obrazlaže pobliže taj kvocijenat, koji on zove prosječno trajanje klijanja, kao što ne spominje ni energiju klijanja. On za taj kvocijenat jedino navodi, da se po rezultatu izračunava eventualno potrebno snižavanje cijene sjemena. Prof. ing. S.´ Rosi ć veli za srednje mirovanje sjemena u svojim skrip 292 |