DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 7     <-- 7 -->        PDF

tima šumski rasadnici: »Srednje semeno mirovanje
izražava srednji broj dana za kojih se izvršilo klijanje semena. Ukoliko
je mirovanje kraće utoliko je vrednost semena veća.« Dr. J. Bale n
(»Šumski rasadnici« 1938.) ne distingvirajući jasno i precizno pojmove
govori prilično površno o prosječnom trajanju mirovanja
sjemena i donosi zaključak: »Općenito uzevši što je
sjeme svježije, energija će klijanja biti jača ili
što je isto, biće kraće trajanje mirovanja.« Balen ne
objašnjava pobliže taj stav.


Kako je gore navedeno, Zaharijev sam ističe da je srednje
mirovanje klijanja grubo mjerilo, jer su po gornjem načinu
računanja moguća veća izravnanja. To je slaba strana svih aritmetičkih
srednjaka, koji su izračunati od mnogih elemenata vrlo različite veličine.
Što su razlike među pojedinim elementima veće, to aritmetička sredina
daje mutniju, nejasniju sliku o cijelom nizu elemenata.


Zaharijev i Rosić računaju srednje mirovanje klijanj
a za cijelo vrijeme trajanja analize, dakle zajedno i za početnu
i za srednju i za zaključnu fazu klijanja. Jasno je, da je u tom slučaju
srednje mirovanje klijanja grubo mjerilo za ocjenu kvaliteta
sjemena, i da ono daje mutnu i nejasnu sliku o procesu klijanja. Ali
ako bi se računanje srednjeg mirovanja klijanja ograničilo
samo na jednu fazu klijanja, gdje su elementi mnogo bliži, recimo
na početnu fazu klijanja, za koju se i računa t. zv. »energija klijanja«,
moralo bi se sa takvim srednjakom dobiti vrlo oštro mjerilo za ocjenu
kvaliteta sjemena, mnogo oštrije, nego što je t. zv. energija klijanja.


Da proračunamo sada po Zaharijevu srednje mirovanje
klijanj a za prvu fazu ranijih šematskih primjera, U prvom ekstrem,
v . . . .. . . . „ - 5.5 + 10.6 + 15.7
nom slučaju iznosi srednje mirovanje klijanja T1 = —rrift-p.>— =
5 + 1U + 15
= - „„ = ----- = 6,3 dana, a u drugom ekstremnom slučaju


30 30


. . ,... _ 15.5 + 10.6 + 5.7 75 + 60 +35
nosi srednje mirovanje klijanja To = «- +n ;--— = nn =


15 + 10 + 5 30


170


= -— = 5,6 dana. Pošto je dakle srednje mirovanje u drugom
slučaju manje nego u prvom, to je u drugom slučaju t. zv. energij a
klijanj a veća nego u prvom, iako je i u prvom i u drugom slučaju
zbroj proklijalih sjemena jednak (30 sjemena). Taj način računanja daje
dakle za oba ekstremna slučaja različite rezultate i to baš u smislu gore
izvedenih zaključaka. Vrijednost tih rezultata klijanja u početnoj fazi
analize rasle bi postepeno od najniže do najviše permutacije t. j . od jednog
ekstrema do drugog. To bi već bio jedan jak dokaz, da su naša spekulativna
razmatranja ispravna, i da »energija klijanja«, kako se danas
računa, ne može poslužiti kao mjerilo za ocjenu kvaliteta sjemena.
Srednj e mirovanj e distingvira prema tome suptilnije unutrašnje
osobine sjemena nego energija klijanja, koja se izražava samo
brojem zrna proklijalih u određeno vrijeme.