DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Srednje vrijeme trajanja klijanja kao direktni indikator t. zv. energije klijanja Međutim nešto se u čovjeku buni, kad se enegija, dakle nešto dinamično, izražava mirovanjem. Nezgodan je malo i taj obratni razmjer: što je veće srednje mirovanje klijanja, to je manja »energij a klijanja« . Kod tih obratnih razmjera lako dolazi do zabuna. Moglo bi se za isto vrijeme, za koje se obično računa t. zv. energij a klijanja, izračunati ne srednje mirovanje, kako je to gore izloženo, nego srednje vrijeme trajanja klijanja. Polazeći sa toga stanovišta izračunao sam srednje vrijeme trajanja klijanja na isti način kao i srednje mirova je klij anj a, ali u obratnom smjeru. Tim obratnim računom promijenio se je onaj spomenuti obratni razmjer u upravni. Broj sjemena mora se samo pomnožiti sa brojem dana koliko je koje sjeme klijalo do konca određnog vremena razmatranja, i onda se broj tih produkata razdijeli sa ukupnim brojem proklijalih zrna. Opća bi formula za srednje vrijeme trajanja klijan j a V glasila prema tome: V = Zoto + Ziti + 7o ta . . . + Zntii Zo + Zi + Z2 + . . . + Zn gdje Zo, %x, Zo, ,.. z znači broj proklijalih zrna posljednjeg, pretposljednjeg, pretpretposljednjeg i t. d. dana a t0, t3, t2 . . .t„ efektivno vrijeme trajanja klijanja računajući od dana, do kojeg se računa sred nje vrijeme trajanja klijanja ili kraće srednje vrijem e klijanja . Ishodište t. j . početna tačka računanja je dan posljednjeg prebrojavanja zrna. Iz toga razloga je t0 uvijek jednako nuli, jer ta. zrna nisu još klijala jedan cio dan, prema tome je i član z0t0 uvijek jednak nuli, pa ma kolik bio broj posljednjeg dana proklijalih zrna. To je, kako ćemo još vidjeti, vrlo važna činjenica. Ostajući pri ranijim primjerima i pri istom vremenu razmatranja od 7 dana, dobija se 0 + 10+10 ZaVl 6 ~~ 15+10 + 5 3ČT ^3Ü-0´ ´ 30 _ 5 0 + 10 1 + 15 2 _ 0+1 0+10+10 00 + ++ 3 330 00 _ 40 _ a Za V2 -M ~ 5 + 10+15 30 "30"´ U prvom slučaju, za koji se po Z a h a r i j e v u dobiva duže srednje mirovanje klijanja (6,3), pa prema tome i manj a energija klijanja, dobiva se manj e srednje vrijeme klijanja t. j . 0,6, dok se u drugom slučaju, za koji se po Zaharijevu dobiva manje t. j. kraće srednje mirovanje klijanja (5,6), pa prema tome i već a energija klijanja, dobiva već e srednje vrijeme klijanja t. j . 1,3. Prema tome bi . upravni razmjer bio postignut. U.detaljnije razmatranje ovog računa prosječnog vremena trajanja klijanja ne ćemo ovdje zalaziti, ali svakako treba istaknuti jedno, a to je, da taj način računanja strogo vođi računa o vremenu, kada je koja količina zrna proklijala. Kod ovog načina računanja nije svejedno, da li |