DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1954 str. 9 <-- 9 --> PDF |
je koja količina sjemena proklijala petog, šestog ili sedmog t. j . posljednjeg dana klijanja, kako je to slučaj kod uobičajenog računanja »energije klijanja« po sumi uopće proklijalih zrna u određeno vrijeme. Svako zrno proklijalo petog dana, po našem sematskom primjeru, kvalificirano je po opisanom načinu računanja automatski sa 2 poena, jer do konca vremena promatranja t. j . do sedmog dana, klija svako zrno dva puna dana. Svako zrno proklijalo šestog dana klija svega jedan dan, pa je zato kvalificirano samo sa 1 poenom. Sedmog dana su se klice samo pojavile, a nisu još klijale jedan puni dan. One su samo prebrojane, pa su zato kvalificirana sa 0 (nula) poena. A to znači, da ovaj način računanja vodi računa o strukturi toka klijanja. Već se na prvi pogled vidi, da velik broj posljednjeg dana klijanja proklijalih zrna ne utječe povoljno na visinu srednjeg vremena klijanja , jer je parcijalni produkat zrna proklijalih toga dana i 0 (nula)dana trajanja klijanja opet jednak 0 (nuli). Velik broj zrna posljednjeg dana ne povećava dakle sumu parcijalnih produkata t. j . dividend, a s druge strane djeluje u konačnoj računskoj operaciji negativno na rezultat, jer se divizor povećava. Ako se taj veliki broj zrna pojavi prvog dana klijanja, povećava on parcijalni produkat i to tim više, što se ranije pojave prve klice, dakle što je veći broj dana klijanja, a s druge strane ne smanjuje konačni rezultat, jer broj ukupnih zrna u divizoru dolazi samo jednostruko do izražaja. Na osnovu toga načina računanja izračunao sam srednj e vri jem e klijanj a za´četiri probe sjemena alepskog bora sa istog stabla. Vrijeme promatranja je 10 dana. Sve četiri analize provedene su na klijalu po principu ing. Podhorsko g na istoj dvostrukoj traci posušila, sa kvašenjem iz sredine trake. Probe su osim toga bile pokrivene posušilom, koje je bilo kvašeno zajedno sa podlogom. Može se dakle uzeti, da su sve četiri probe izvedene barem pri posve jednakim makrouslovima (toplina, voda, zrak i svjetlo). Od osmog do desetog dana dala je proba V/9 — 1,14,32 klice, proba V/10 — 0,14,35 klica, proba V/11 — 2,17,22 klice, a proba V/12 — 1,5,2 klice. Ukupno je dakle proklijalo do desetog dana po redu — 47,49,41 i 8 zrna. Do 26-tog dana t. j . do završenog klijanja proklijalo je po redu svega — 81, 91, 80 i 80 zrna. (Proba V/9 završila je klijanje 20-tog dana, proba V/10 — 18-tog dana, proba V/11 — 17-tog dana, a proba V/12 — 26-tog dana). Broj je zrna proklijalih za prvih 10 dana u probi V/9 i V/10 podjednak, u probi V/11 prilično zaostaje za onim dvjema prvim probama, dok je proba V/12 dala nesrazmjerno loš rezultat, tako da se zapravo ne bi smjela uzeti u komparaciju, iako je u konačnom rezultatu stigla probu V/11, gotovo dostigla probu V/9, ali prilično zaostala za probom V/10. Srednje vrijeme klijanja iznosi za probu: u/n 32 0 + 14 1 + 1 2 0 + 14 + 2 16 „ _. . = dana °´34 V/9 33+144.! = - -47 = Xl »lin 35 0+ 14- 1 + 0 2 0+ 14 + 0 14 _ „ , V/10 .-->.-, i n = -77 = 77, = 0,29 dana 35 +14+0 49 49 .,,,. 22 0+ 17 1 + 2 2 0 + 17 + 4 21 . Y/U = dan °´51 22+17 + 2 * ~ ~4T " 41 = |