DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 36     <-- 36 -->        PDF

tablica 2 odnosno si. 7., a na temelju dimenzije krošnje, očita se njezin
odgovarajući volumen. Uz pomoć volumena i veličine prsnog promjera stabla
mjerenog sa korom u tablici 3 odnosno na si. 8., očita se vjerojatno učešće
srži u promjeru debla na presjeku u visini 2,40 m iznad tla.


Naglasili smo vjerojatno učešće iz razloga, što se ono u naravi ne će
uvijek točno poklapati sa onim procijenjenim pomoću tablica. Naime površina
bijeli je funkcija veličine asimilacionog aparata, t. j . količine lišća.
Ova je uglavnom proporcionalna sa veličinom krošnje no ovisi i o drugim
činiocima, kao što je gustoća krošnje i dr. Ipak uzevši u obzir, da je za
praktične svrhe dovoljno ustanoviti samo granice u kojima se učešće srži
kreće (furnirski trupci i trupci za kladarke do 33%, trupci A do 50%) rezultati
će uglavnom zadovoljavati kod procjenjivanja kakvoće jasenovine u
dubećem stanju. Napominjemo ponovno, da su tablice sastavljene na temelju
istraživanja, koja su provedena u Lipovljanima i to samo na stablima
dominantnog razreda i uzraslim na staništu I. boniteta. Prema tome one
imaju manje više lokalni karakter. Tek provjeravanjem u praksi moći će
se vidjeti, da li bi se one i uz koje korekcije mogle upotrijebiti i na drugim
područjima, a isto tako i sa kojom točnošću će raditi u Lipovljanima.


Zaključak


Svijesni smo toga, da ovaj prikaz predstavlja samo pokušaj, da se na
temelju domaćih istraživanja izrade pomoćne tablice za procjenu kakvoće
jasenovine. U koliko smo u tome uspjeli pokazati će tek njihova primjena
u praksi. No ipak provedena istraživanja su nedvojbeno pokazala, da za
kakvoću jasenovine razvijenost krošnje ima veliko značenje. Razvijenost
krošnje ovisi pak o postupanju sa sastojinom tokom njezinom rasta. Uzgajajući
stabla velike i dobro razvijene krošnje u svakom slučaju postoji vjerojatnost,
da ćemo proizvesti i kvalitetno drvo, t. j . drvo širokih godova
(ovi se cijene kod jasenovine) i sa malim učešćem srževine. Poznata je,
naime, stvar, da jasenova stabla sa livada i čistina daju bolje drvo nego
stabla uzgojena u sastojinama. U Engleskoj se smatra, da kvalitetnu jasenovinu
mogu dati samo stabla dobro razvijene i zdrave krošnje, koja zauzima
najmanje jednu polovinu visine stabla (11).


Uzgajanjem stabala zdrave i dobro razvijene krošnje proizvesti ćemo
kvalitetnije Sortimente. Time ćemo postići bolji uspjeh gospodarenja, jer
ćemo postići višu cijenu proizvodene drvne mase na panju.


LITERATURA:


1. Jank e G.: Eschenholz zu Ski, CM. f. đ. g. Forstw. 1911, str. 558—585.
2. Armstron g F. H.: The Mechanical Properties of »Black-Heart« Ash
Wood; Qw. Jour, of For. 1936 (separat).
3. BamfordK . F.—Van Res t E. D.: The Relationship between Chemical
Composition and Mechanical Strenght in Wood of English Ash, Biochemical Jour.
1936, str. 1849—1854.
4. O b e r 1 i H.« Einige Untersuchungen über braunen Kern der Esche, Schw.
2. f. F., 1937, str. 274—276.
5. K o 11 m a n n F., Die Esche und ihr Holz, Berlin 1941.
6. U g r en o vi c A.: Tehnologija drveta, Zagreb 1950.
7. Kollman n F.: Technologie des Holzes und Holzwerkstoffe L, Berlin 1951.
8. Fukare k F.: Poljski jasen (Fr. angustifolia Vahl) njegove osobine, rasprostranjenje
i šumarsko značenje, Zagreb 1952 (disertacija).