DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 40 <-- 40 --> PDF |
u višim iz krupnijeg. Znači, da je prosječno krupniji plod, kod obih vrsta, dao uglavnom veći postotak kvalitetnijih (viših) biljaka. Uporedimo li odgovarajuće postotke kod biljaka nekultiviranog i kultiviranog pitomog kestena proizlazi, da su potomci nekultivirane vrste slabije zastupani u nižim, a jače u višim visinskim stepenima od potomaka kultivirane odlike maruna. I bez obzira na krupnoću ploda potomci su nekultivirane vrste u prosjeku nešto jače zastupani u svim jačim visinskim stepenima od potomaka kultivirane vrste. Jednogodišnje biljke obiju vrsta najjače su zastupane u visinskim stepenima između 10 i 30 cm. Grupiramo li te visinske stepene u jedan visinski razred, one niže u drugi, a više u treći visinski razred, dobit ćemo zanimljive podatke iskazane u tabeli 3. Procentualni omjer broja biljaka pitomog kestena i maruna u visinskim razredima Tab. 3. Kla Klb Klc Mlb Mlc 2 Kl 2 Ml Vis. razred u cm °/0 biljaka 0—1 0 10,7 6,4 5,7 8,7 7,7 7,1 8,2 10 — 30 65,6 67,4 69,2 80,8 79,2 67,6 80,1 30 — 55 23,7 26,2 25,1 10,5 13,1 25,3 11,7 Svega: 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 Iz gornje tabele izlazi, da su potomci maruna osjetno jače zastupani u srednjem visinskom razredu (80,1%) od potomaka nekultiviranog kestena (67,6%), u nižem visinskom razredu neznatno više (8,2% : 7,1%), a u višem znatno manje (11,7% : 25,3%) i to bez i obzirom na krupnoću ploda. Diagram f O J IO /5 20 IS 30 35 ´tO ´tS -50 SS cm. |