DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 53 <-- 53 --> PDF |
slučaj vodoravnog terena, te kad je &h = 30 m, a h0 = 2000 m, « će iznositi približno 0,45 m. Visina snimališta h0 iznad terena (vodoravnog nivoa kroz Ni i #2 u si. 1.) odredi se iz formule za odredjivanje mjerila snimka (1 : m). Iz si. 1. čitamo odnos ^ = ^ = -^ 4) b ho m odnosno ho — fm., 5) Veličina / je konstantna (žarišna daljina) aerofotokomore, koju proizvadjač daje a priori; m je modul mjerila snimka i dobiva se kao kvocijent -7- pripadne dužine u prirodi D i na snimku đ. Veličina &´ dobiva se već spomenutim postupkom. Veličinu A px = p„ — pđy koju predočuje razlika paralakse vrha i dna stabla, odredjujemo stereometrom, kako će to biti razloženo u poglavlju II. Za općenitiji slučaj t. j . za brdoviti teren trebat će odredjivanju elemenata V i ho posvetiti nešto više pažnje. Bitno je naime da se h0 i b´ odnose na isti nivo. Iz si. 1. lako je zaključiti na centralnu projekciju jedne te iste dužine b. Dužina b, koja potječe iz nivoa 2-2 preslikat će se u krupnijem mjerilu (b´2) od one koja potječe na pr. iz nivoa 1-1 (b\). Odnos tih veličina predočen je izrazom b\ hi cv b 1 hi b\ predstavlja ujedno apsolutnu paralaksu bilo koje točke iz vodoravnog nivoa 2-2, b\ apsolutnu paralaksu bilo koje točke iz vodoravnog nivoa 1-1. Ako smo izmjerili u prirodi dužinu D u nivou na pr. 0-0 (si. 1.) to će se formulom 5) izražena visina snimališta h0 odnositi naravski na nivo 0-0. Neka je brdovit teren takvog oblika da se nadirna točka N terena za lijevi snimak nalazi u nivou 1-1, a nadirna točka N za desni snimak u nivou 2-2. Udaljenost (G2) Gi = VL na lijevom snimku bit će u tom slučaju nešto veća od dužine Ga (Gi) = VD na desnom snimku- Aritmetska sredina = Us kao centralna projekcija baze b odnosit će se približno na neki osrednji nivo s-s izmedju nivoa 1-1 i 2-2. Dakle visina ho i b´s ne će se bez daljnjega odnositi na isti nivo. Za daljnju diskusiju treba nešto detaljnije razmotriti i pogrešku L, koja nastaje primjenom skraćene formule 2). Ta je pogreška zaista mala dok je teren horizontalan, a visinske razlike A/z male. Kod horizontalnog terena pojavljuje se primjenom formule 2) visinska pogreška samo za vrh stabla, koji se nalazi povrh horizontalnog terena. Zamislimo sada da se usred tog horizontalnog terena nalazi neko uzvišenje na kome su stabla, kojima mjerimo visine. U tom slučaju nastat će primjenom formule 2) visinska pogreška i za vrh i za podnožje stabla, ako se oba nalaze povrh horizontalnog terena (u kome se nalaze nadirne točke 395 |