DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Zaraženo područje nalazi se na zapadnoj obali otoka Cresa, pokraj sela Martinšćice.
Na tom mjestu izvršena je ove godine na površini od cea 20 ha resurekciona
sječa crnike (0,6), zelenike (0,2) i planike 0,2). Prvi izbojci, dugački svega 10cm
pali su žrtvom mladih gusjenica. Nakon što su totalno obrstile ove izbojke proširile
su se na susjedne makije i zahvatile površinu od cea 200 ha. Na pojedinim dijelovima
nije pošteđen ni jedan makijski elemenat. Tako je primijećeno, da gusjenice osim
mladih izbojaka crnike brste i zeleniku, planiku, lempriku, crni jasen (prema podacima
nekih autora ova vrsta je pošteđena od gubara), zatim tetiviku, tršlju, smrdljiku
(kod ove posljednje primijećen je u dva slučaja golobrst), Cistus-vrste, a jedna gusjenica
je zatečena kod žderanja lista ciklame. Dokaz o neprobirljivosti gusjenica je
taj, što su podmetnut list crnog duda halapljivo pojele (naime i dudovi spadaju u
rijetku vrstu koju gubar u svojim pohodima štedi).


Nakon komparacija površina tretiranih Bentox-om i ostalih nezaprašenih, nisu
primijećene znatne razlike, iako se gusjenice nalaze tek u 1.—3. stadiju razvoja. Čak
su i one ostale na životu, koje su radi pokusa djelovanja otrova bačene u posudu
sa prahom. Ova činjenica navodi na pomisao, da bi se trebalo pozabaviti sa plasiranjem
tvorničkih preparata za suzbijanje biljnih štetočina.


Iako je detaljno pregledana čitava zaražena površina, nigdje se u početku nisu
mogla pronaći napuštena gubareva legla. Tek slučajno, podigavši jedan kamen, primijećeno
je, da se ovaj gnjezdio s doljnje strane kamena. Ponovivši ovo nekoliko
puta, svagdje je nađeno baršunasto-žuto gnijezdo gubara.


Prema pričanju okolnih seljaka, posljednji napad gubara datira od pred 20
godina, kad je intenzitet zaraze bio manji od ovogodišnjeg.


Iako je ovo jedini slučaj napada na teritoriji otoka Cresa, a gdje je već prirodnim
putem lokaliziran napad (široki pojas crnoborove šume, kao i činjenica, da
je umjesto zaraze na zapadnoj obali, tako da vjetrovi sjeverne polutke zahvataju
gusjenice i nose u more) ipak ovom slučaju treba posvetiti najveću pažnju, kako bi
očuvali naše makije od propadanja.


Smatramo da će ovaj članak doprinijeti daljnjem upoznavanju bionomije gubara.


Ing. Josip Devčić


OKO PITANJA NAPLATE ŠTETE U ADMINISTRATIVNO-KAZNENOM
POSTUPKU


(Pravna podloga presuđivanja šumske štete)


I.
Na terenu, u praksi, pojavio se čitav niz problema u vezi sa naplatom šumske
štete u administrativno-kaznenom postupku. Šumarije su zatražile niz objašnjenja i
navele ne mali broj problema, koji se pojavio kod obračunavanja, presuđivanja i naplate
šumske štete. Jedna se šumarija na pr. žali, »da sudac za prekršaje kotara N.
izdaje masovno rješenja po kojima obustavlja administrativno-kazneni postupak, jer
nakon 6 mjeseci po podnošenju prijave nije ništa po predmetu postupano, pa je
nastupila zastara i — šumarija se upućuje na redoviti put pravde«. Šumarija se ne
može dovoljno načuditi, zašto joj se natovaruju prethodni troškovi građanske parnice
i kako joj se uopće mogu postavljati pitanja u vezi sa zastarom, šumske štete, koje
su obračunavane za vrijeme dok je bio na snazi t. zv. faktor 6 većinom nisu priznavane
od prvostepenog organa, a isto tako i od drugostepenog. Odšteta s faktorom 6
snizuje se na jednostruku vrijednost, a za razliku se oštećeni upućuju na građansku
parnicu. Neki suci za prekršaje uopće neće da postupe po prijavama protiv lica, koja
su bez uplaćene pašarine napasivala blago u otvorenim šumama, jer to djelo ne
smatra prekršajem i t. d. i t. d.


Na neka pitanja pokušat ćemo dati objašnjenje. Radi skučenog prostora dat
će se sažeto i ono što je bitno, čime nije isključena mogućnost da se, ako se ukaže
potreba, i detaljnije razrade neka pitanja.


405




ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Prije svega što su prekršaji. To su povrede pravnih propisa za koje su zakonom
ili drugim propisima propisane administrativne kazne i zaštitne mjere. To su
takva činjenja odnosno nečinjenja, koja su usmjerena protiv opć e društvene discipline,
kojima se uvijek vrijeđa jedan obavezan opć i propis sa kojim se osigurava
nesmetano obavljanje privrednih, kulturnih i socijalnih djelatnosti. Prekršaj su takve
protupravne radnje, koje ometaju izvršenje propisa ovlaštenih državnih organa, a
koje su ovi donijeli u svrhu ostvarivanja zadataka državne vlasti. Prema tome administrativno-
kazneni postupak pokreće se i vodi uvijek po službenoj dužnosti. Ako je
dakle protiv učinioca prekršaja podnesena prijava, ona služi samo kao povo
d pokretanju postupka. Oštećenom (šumariji) uvijek je u interesu da podnese
prijavu kako bi putem administrativno-kaznenog postupka došao do naknade štete,
no sudac za prekršaje neće pokrenuti postupak zato da naplati odnosno nadoknadi
štetu šumariji, nego da, ako hoćete, kao predstavnik društva kazni činjenje odnosno
nečinjenje usmjereno protiv opć e društvene discipline. Ovdje je suština nesporazuma
kod nekih šumarija, koje smatraju, da je čitav administrativno-kazneni postupak
samo sredstvo, neke vrsti sud sa uprošćenim i hitnim postupkom, pomoću koga
će doći do naknade štete.


Oštećeni međutim može samo prijaviti prekršaj i u vezi s tim istaknuti
građansko-pravni zahtjev za naknadu štete, te podnositi dokaze i stavljati prijedloge.


Ukoliko, ako je prijavu podnijela šumarija, sudac za prekršaje ustanovi da
djelo nije prekršaj, mora donijeti obrazloženu odluku da nema mjesta pokretanju
postupka. U ovom slučaju oštećeni (šumarija) ima pravo žalbe drugostepenom organu
u roku od osam dana od dostave rješenja (pismeno ili u zapisnik kod organa, koji
je donio rješenje). U obrazloženoj odluci mora se oštećeni uputiti, da se za naknadu
štete može obratiti redovnom sudu.


Sve dok se ne donese rješenje o prekršaju oštećeni (šumarija) može podnositi
zahtjev za naknadu štete. O torn zahtjevu dakle odlučit će se u rješenj u o pre kršaju
. Međutim utvrđivanje visine štete ne smije biti razlog za odugovlačenje
administrativno-kaznenog postupka. Sudac za prekršaje ne može odgađati donošenje
rješenja o prekršaju, ako je već utvrđeno činjenično stanje i odgovornost krivca,
samo radi toga, što nije utvrđena visina štete, čiju naknadu traži oštećeni (šumarija).
Stoga, ako se visina štete ne može utvrditi ili bi se raspravljanjem o šteti
ometao brzi tok postupka oštećeni će se uputiti sa svojom tražbinom na redoviti put
pravde. Isto tako, ako oštećeni traži veću naknadu od one koja mu se može priznati
prema okolnostima, odredit će se naknada prema utvrđenim okolnostima, a za ostatak
uputiti, da kod suda ostvaruje svoje potraživanje (proti ove odluke oštećeni
nema pravo žalbe).


U slučaju da se postupak obustavi, oštećeni će se također (obavezno) uputiti
na redoviti put pravde.


Kako međutim postupiti, kada kažnjeni neće da plati štetu, odnosno kako se
podnosi zahtjev za prisilnu naplatu štete. Ovdje treba napomenuti jedino to, da se
zahtjev (podnosi ga oštećeni) za pravilnu naplatu naknade štete podnosi pismeno
ili usmeno u zapisnik organu nadležnom za izvršenje prisilne naplate (nadležan je
državni organ, koji je rješenje o prekršaju donio u prvom stepenu), te, da se može
tražiti prisilnu naplatau naknade štete iz nekretnina, tek pošto je prethodno državni
organ ustanovio, da se naknada štete nije mogla naplatiti iz pokretne imovine kažnjenog.
Državni organ kod koga se tražilo naplatu naknade štete, dužan je o nemogućnosti
naplate obavjestiti oštećenog pismenim rješenjem.


Napomenut ćemo ovdje i pitanje kažnjavanja maloljetnika, jer se neke šumarije
žale, da im čine štetu, a sudac za prekršaje neće da postupa niti proti njemu
niti proti roditeljima.


Ovdje treba napomenuti prije svega, da se za prekršaj ne će kazniti osoba,
koja u vrijeme izvršenja prekršaja nije navršila 14 godina. Ovo stoga, što se pretpostavlja,
da osobe mlađe od 14 godina, nemaju potrebnu duševnu zrelost, nisu toliko
umno razvijene, da bi mogle shvatiti značenje svoga dijela. Međutim sudac za pre




ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 65     <-- 65 -->        PDF

kršaje je dužan, da u takvom slučaju upozori roditelje malodobnika i uputi, da prema
njemu primjene odgovarajuće odgojne mjere. Slično mož e sudac za prekršaje postupiti
i u slučaju kada prekršaj učini osoba mlađa od 18, a starija od 14 godina,
samo s tom razlikom, što ovaj puta mora obaviti sve radnje, koje su potrebne, da se
utvrdi odgovornost učinioca. Ukoliko sudac za prekršaje obustavi postupak upozorit
će ne samo roditelje, nego i školsku ustanovu, ukoliko takav malodobnik polazi školu.
Šumariji u takvim slučajevima ne preostaje ništa drugo nego redoviti put pravde.
Međutim propisom o prekršaju može se odrediti, da se roditelj-staralac maloljetnika
kazni novčanom kaznom, ako je propustio dužnost staranja o maloljetniku (potrebno
je utvrditi ne samo da je maloljetnik učinio prekršaj, već i da postoji propuštanje
staranja).


Mnogo je važniji propis osnovnog zakona o prekršajima, koji kaže, da se administrativno-
kazneni postupak ne može poduzeti kad proteknu 6 mjeseci od dana kada
je počinjen prekršaj. Kako se o zahtjevu oštećenog (šumarije) odlučuje u rješenj
u o prekršaj u o čemu smo već detaljnije raspravljali, logično je, da ni
oštećeni ne će moći ostvariti svoje građansko-pravno potraživanje, ako dopusti da
spomenuti rok prođe. Od interesa je, dakle, šumariji, da postupak oko pokretanja
administrativno-kaznenog pustupka (prijava) smatra hitnim.


II.
U praksi se pojavilo interesantno pitanje. Jedan odvjetnik tvrdio je u zastupanju
svoje stranke, da je čl. 50. Zakona o šumama ukinut 3 mjeseca prije donošenja
rješenja Savjeta za poljoprivredu i šumarstvo NRH br. 720/52 (Šum. odštetni cjenik).


Čl. 50. stav 4. Zakona o šumama propisuje, da će se naknada štete obračunati
prema posebnom odštetnom cjeniku, koji izdaje Ministar šumarstva (ovlaštenje iz:
toga člana i stava prešlo je od Ministra šumarstva Ukazom o izvršenju Odluke Sabora
o reorganizaciji Vlade NRH na Predsjednika Savjeta za poljoprivredu i šumarstvo
— Narodne novine NRH br. 27 i 30-1951 — a s njega Zakonom o provođenju
Ustavnog zakona NRH o osnovama društvenog i političkog uređaja i republičkim
organima vlasti na Državnog sekretara za poslove narodne privrede — Narodne novine
br. 9-1953, — koji je i propisao cjenik za naknadu šumskih šteta, objavljen u
Narodnim novinama NRH br. 40/1953).


Na osnovu toga člana i stava predsjednik Savjeta za poljoprivredu i šumarstvo
donio je rješenje br. 720/52 od 27. II. 1952, koje glasi:
»Šumsko odštetni cjenik, prema kojem se imadu obračunati štete počinjene na
glavnim šumskim proizvodima, jednak je cjeniku za maloprodaju drva na panju,
koji je u skladu sa društvenim planom, odobren po Privrednom savjetu NRH uz primjenu
faktora 6.


Ovaj šumsko odštetni cjenik imade se primjenjivati kod obračunavanja šteta
počinjenih nakon 1. I. 1952, kada prestaje vrijediti ranije izdan odšteni cjenik glavnih
šumarskih proizvoda na panju«.


Kako međutim stoji sa primjedbom spomenutog odvjetnika?


Na stvari je ovo:


U zbirci propisa NRH svezak II. str. 90 (izdanje Nar. novina Zagreb 53), koju
je priredio sudac Vrhovnog sudac dr. Petar Strohal, stoji, da je član 50. Zakona o
šumama ukinut 14. XII. 1951, što je vjerojatno i zavelo odvjetnika, koji nije kritički
prišao stvari.


Član 50. Zakona o šumama (Nar. novine br. 84-1949) ima 4 stava. Prvi se
odnosi na krivična djela, 2. i 3. na prekršaje, a 4. sadrži ovlaštenja za izdavanje
odštetnog cjenika o čemu je bilo ranije riječi.


Zakonom o usklađivanju Zakona NRH odredbama krivičnog zakonika ukinuta
je prva stavka. Druga i treća su ukinute Zakonom o usklađivanju posebnih propisa


o prekršajima u Zakonima NRH s odredbama osnovnog Zakona o prekršajima (sve


ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 66     <-- 66 -->        PDF

objavljeno u Narodnim novinama NRH br. 72/1951). četvrta je stavka, međutim, sve
do danas ostala na snazi, pa je na osnovu tog sada jedinog stava 51. 50. propisan i
novi cjenik za naknadu šumskih šteta (Nar. nov. NRH br. 40/53) od Državnog sekretara
za poslove narodne privrede NRH, po kome se obračunava naknada šumske
štete prouzrokovane krivičnim djelima i prekršajima. Ovaj cjenik je stupio na snagu


18.
rujna 1953.
Što se tiče šumsko odštetnog cjenika Savjeta za polj. i šum. br. 720/52, on se
ima primjeniti do stupanja na snagu gore spomenutog novog cjenika. Vijeće za prekršaje
pri Državnog sekretarijatu za unutrašnje poslove, dalo je svojedobno upute
sucima za prekršaje (br. VP-125/53) — 2. III. 1953), da ga primjenjuju s time, da
faktor 1 priznaju u slučaju sječe dubećih stabala i uništavanja sadnica. Osim toga
date su i slijedeće upute o sastavu prijava za šumske štete:


— da li je posječeno drvo ili suho dubeće stablo, sposobno ili nesposobno za
daljnji uzgoj;
— da li se radi o nežigosanom drvu o sječi izvan dozvoljenog vremena za
sječu, o sječi u nacionalnim parkovima odnosno zaštitnim šumama, pošto u tim slučajevima
predleži i strožija kazna (ili o sječi izvan šuma odnosno šumskog zemljišta,
na pr. na livadama);
— da li se radi o tehničkom ili ogrjevnom drvu odnosno o sitnim sortimentima;


— da li se radi o kupljenju leževine ili tome slično;
— da li je drvo uzeto iz nužde ili radi zarade, da li je deputat dat na vreme
ili nije, da li prekršitelj ima svoju šumu pa uzima iz tuđe i tome si., a što sve ima
značaj olakšavajuće odnosno otežavajuće okolnosti;
— da li se radi o bespravnoj paši odnosno žirenju u branjevinama (u smislu
čl. 14. i 15. Zakona o šumama) ili se pak radi o nedozvoljenoj paši odnosno žirenju
u šumama, gdje je to inače dozvoljeno po uplati pašarine odnosno žirovine, u ko m
slučaju nema prekršaja (podvukao V. D.) i oštećeni ima put građanske
parnice;


— da li je u mjestu, gdje se prešaj desio ispravno rješeno pitanje ispaše, da li
je iznimno (na pr. suša) dozvoljeno pašarenje;
— koji je organ izvršio procjenu i način na koji je obračunata šteta.
Suvišno je napomenuti, da je šumariji u interesu dokumentirati i uredno sastavljati
prijave.


III.
Kako šumarije često pogrešno citiraju zakonske propise, navest ćemo na kraju,
gdje se sve nalaze propisi o prekršajima odnosno krivično-pravne odredbe:


Krivični zakonik, čl. 246. — Službeni list FNRJ br. 13/51;


Uvodni zakon za krivični zakonik čl. 19. toč. 20. — Službeni list FNRJ br. 11/51;


Zakon o saglašavanju posebnih propisa o prekršajima u saveznim zakonima sa
odredbama osnovnog zakona o prekršajima čl. 2. III. toč. 16., 17. i 18. — Službeni
list FNRJ 46/51;


Uredba o saglašavanju posebnih propisa o prekršajima u uredbama i drugim
propisima Vlade FNRJ i njezinih organa sa odredbama osnovnog zakona o prekršajima
čl. 57. — SI. list FNRJ 56/51;


Zakon o usklađivanju posebnih propisa o prekršajima u zakonima NRH s odredbama
Osnovnog zakona o prekršajima čl. 1. glava III. toč. 7. — Narodne novine
NRH br. 72/51;


Uredba o usklađivanju posebnih propisa o prekršajima u uredbama i drugim
propisima Vlade NRH i njenih organa s propisima Osnovnog zakona o prekršajima,
glava III. čl. 9. — Narodne novine br. 72/51;


Na navedenim mjestima šumarije će naći i ostale krivično-pravne odredbe
odnosno propise o prekršajima (lov, zaštita šuma od požara, promet drvom i t. d.)
pa ih stoga ne ćemo posebno navoditi.


Dobrinčić Veljko


. i