DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1954 str. 69 <-- 69 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Ing. A. Krstić: Uređenja predela i park-šuma Mnogi od šumarskih stručnjaka (inženjera ili tehničara) u toku svoga rada doći će u priliku i nuždu, da riješi zadatke parkovnog šumarstva. U takvim prilikama gdjekada će se čovjek naći pred dilemom, kako riješiti dobiveni zadatak, a to više, što se elementi parkovnog gospodarenja tek sada uvode u naše škole, odnosno na fakultet. Poteškoća je i u tome, što nema ni pogodne literature u tu svrhu, odnosno što ona nije dostupna (jer je inozemna). Zato je vrlo dobro došla knjiga Ing. A. Krstića inače građevinarca, ali sa specijalizacijom u parkiranju: »Uređenje predela i park-šuma«1 i šteta je, da se o njoj nisu oni, koji su je prije dobili u ruke, informirali šumarsku javnost. Kako i sam naslov kazuje, knjiga obrađuje »uređenje predela« te »uređenje park-šuma«. Pod uređenjem predjela razumijeva se »tehnička i umetnička disciplina koja se bavi blikovanjem slobodnih prirodnih prostora«. Pod tim se ne razumijeva samo podizanje parkova, nego estetski oblikovanje cijelih krajeva, čije se površine iskorištavaju u proizvodne svrhe bilo kao poljoprivredne bilo kao šumske. U uređenje predjela spada regulacija rijeka, uređenje bujica, melioracija, izgradnje naselja i ostalih građevina, pa i sama komasacija. Da uočimo autorovo stanovište o uređenju predjela, navest ćemo njegova upozorenja na koje se sve momente treba paziti kod komasacije: »Ovom prilikom (prilikom komasacije) trebalo bi izdvajati u oblastima gde to klimatske prilike zahtevaju, zemljišta za poljozaštitne šumske pojase. Isto tako ovaj momenat bi se mogao iskoristiti za povećanje, reorganizaciju i premeštanje šumskih površina. . . Isto tako trebalo bi ubaciti ostrvca grmlja i drveća u predelima sasvim ogolelima, imajući u vidu estetske, ornitološke, botaničke i klimatske zahteve.^ Pod pojam park-šume autor ubraja prirodne parkove, koje dijeli u »dve glavne vrste: izletnički šumski parkovi ili vangradske šume i nacionalni parkovi« i daje im zajedničku funkciju »rekreatvnih rezervata«. Kako su to već postojeće šume, to autor veći dio prostora svoga rada posvećuje građevinama, koje se moraju u njima podizati. A te su mnogvrsne kao: ulazi, branici i ograde, oznake i putokazi, vodoopskrbne (izvori, česme, bunari), nužnici, osmatračnice, propusti, mostići i prelazi, ognjišta, jame za otpatke, stolovi i klupe, stepenice, pa i veće zgrade (skloništa, šumske kolibe, prodavaonice i bifei, benzinske stanice i čekaonice, čuvarske kuće i dr.). A to su i najosjetlivije točke svakog parka. Za svaku od ovih građevina autor daje po jednu ili više ideja i osnova, kako da se pojedine gradnje izvedu i tu će šumar-praktičar naći veliku pomoć u rješavanju konkretnog zadatka. Ne mislimo reći, da ih kopira nego da ideju iskoristi prema svojoj intuiciji, jer usprkos određenih estetskih pravila, ljepotni efekti postižu se na različite načine. A osnovno estetsko pravilo za sve gradnje i radove u park-šumama jest što manje udaljivanje od prirode, što više rustike, kako je u svojim nacrtima proveo i ing. Krstić. Ing. O. Piškorić * Knjigu je izdala Socijalistička poljoprivreda u Beogradu, 1951. god. Sadrži 182 str. oktav formata s 202 slike i crteža objekata, a cijena joj je 550 Din. |