DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 10 <-- 10 --> PDF |
u Zagrebu veće. Iz mjesečnih kišnih faktora zaključujemo, da su stepen humiditeta i toplinsko obilježje klime oko Zagreba nepovoljniji za vegetaciju nego u Čakovcu i Lepoglavi. Za vrijeme vegetacijskog rada u Zagrebu su 3—4 mjeseca semiaridne (sa), a ostali su mjeseci semihumidne (sh) klime. U Čakovcu su 2—3 mjeseca semiaridne, a ostali su semihumidne i humidne (h) klime. U Lepoglavi nema nijednog mjeseca semiaridne, 3 su mjeseca semihumidne, a ostali humidne klime. Drobrom uspijevanju drveća u Srednjoj Podravini prija i veća količina zračne vlage. Dakako, da i ondje kod pojedinih parkova dolaze do izražaja mikroekološke prilike. Ekološke prilike u području Srednje Podravine vrlo su podesne za uspijevanje raznog drveća i grmlja. Tako ondje vrlo bujno raste ariš , kojeg stabla dosegnu visinu i preko 30 m. Ariša imade i inače u onome kraju. Ondje vrlo dobro rastu zelena duglazija, razne smrče i jele, tuje, sekvoja, tisa, hrastovi, topole, jaseni, javori i dr. Mnogo strano drveće vrlo dobro prirašćuje i razvija se u vrlo krupna stabla. Raste bolje nego gotovo igdjedrugdje kod nas. Duž Drave od prirode dobro raste bijel a joha . Proširila se onamo dolinom Drave i Bednje. Stere se niz Dravu daleko istočnije nego što je to niz Savu. Niz Savu ima je uglavnom do Bregane, a tek tu i tamo do Rakitja kod Podsuseda. Niz Dravu vidjeli smo je sve do Osijeka. Bijela joha kao i drugo razno drveće najbolji su dokaz, da su u onome kraju ekološke prilike povoljnije nego što je to u savskom bazenu u okolišu Zagreba. Dendrološka važnost Dendrološka važnost naših starih parkova veoma je velika. Pravi uvid o njihovoj vrijednosti steći će se tek nakon što se temeljito determinira i prikaže sav tamošnji dendrološki inventar. Napose to važi za parkove Opeku, Križovljangrad i Maruševec. U mnogo slučajeva radi se o raznim rijetkim primjercima i njihovim formama, a također i o križancima. Njihovo determiniranje iziskivat će temeljitiju i dužu obradu, jer je taj posao vezan na proučavanje cvjetova, plodova, sjemenja, pupova i dr. Ovdje ćemo se osvrnuti na drveće i grmlje, koje smo ondje dosad primijetili, a koje je od važnosti sa dendrološkog i uzgojnog gledišta. Za determiniranje više vrsta dugujemo osobitu zahvalu prof. dr. I. P e v a 1 e k u. A) GIMNOSPERME Ginkg o (Gingko biloba) nalazi se u više parkova. U Jalkovcu i Maruševcu tvori vrlo lijepa stabla promjera preko 50 cm. Ispod dvorca u Opeki nalazi se oko 80 cm debelo soliterno stablo dugačkih i horizontalnih grana. To je jedan od najljepših primjeraka kod nas. Tis a (Taxus baccata) tvori veća ili manja stabla i stabalca kao i krupne, široko zaobljene grmove. Ima je u svim parkovima, često se vidi i njen prirodni pomladak. U varaždinskom parku postoji tisa debela 50 cm. Krupnijih stabala ima u Maruševcu, Opeki i Križovljangradu. Jednu od najkrupnijih tisa onog kraja, a i inače kod nas, vidjeli smo u čalincu kod Maruševca. U Klenovniku nalaze se dvije goleme tise: jedna je 90 cm debela i 15 m visoka (u gornjoj česti oštećena gromom), a druga oko l m debela i 14 m visoka. U Opeki postoji mnogo primjeraka tise, kao i raznih njenih forma. Vrlo su lijepi primjerci odlika: T. b. fastigiata, variegata, |