DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 102     <-- 102 -->        PDF

Najbolje uspeva na plodnim, vlažnim, aluvijalnim zemljištima u plavnim
područjima reka koje dolaze periodički pod vodu. Od svih vrsta drveća
može najduže da izdrži u vodi, pa se zato i nalazi u polojima na donjoj granici
šumske vegetacije. Može da uspeva i na pesku, livadskoj i ritskoj crnici,
smonici, degradovanom tipu slatine ili solođu odnosno na svima tipovima
zemljišta, gde voda nije daleko od površine zemljišta gde je pristupačna
korenju vrbe. Suva zemljišta uopšte ne podnosi, a naročito ne podnosi suvi
pesak, gde je kapilarni uspon suviše mali. Može da uspeva i na dosta kiselom
zemljištu. Jače zaslanjena zemljišta ne podnosi.


Uspeva u Južnoj i Srednjoj Evropi. "Ima je delimično i u Aziji i Africi.
Gornja granica ide do 800 m nadmorske visine. U poplavnim područjima
reka, a naročito u nižim delovima, pretstavlja glavnu vrstu drveća.


Treba je podizati i gajiti u cilju najintenzivnijeg i najboljeg iskorišćavanja
vlažnih delova zemljišta koji se ne mogu koristiti za druge svrhe ili
koje kao šuma daje veće prihode nego druge vrste kultura, u cilju zaštite
nasipa od ispiranja i podlokavanja, a obale reka od odronjavanja zemlje i
u cilju podizanja zaštitnih šumskih pojaseva preko niskih i poplavnih
terena.


U obzir za podizanje i gajenje vrbe dolaze prvenstveno donje zone i
materijalni rovovi u poplavnim područjima i niža vlažna mesta u zaštićenim
delovima zemljišta, gde se voda najdulje vremena zadržava, a gde nije
moguće gajenje drugih vrsta drveća ni drugih vrsta kultura. Vrba se podiže
i gaji u srednjoj i višoj zoni polo ja, u smesi sa topolama u Popuetumu
i Quercetumu.


Gde postoje zatvorene bare, njih treba pre svakog podizanja vrbe spojiti
kanalima sa živim tokom reke ili rukavcem da se voda može odmah i
da oceđuje. Na taj način se areal vrbe i drugih vrsta drveća može da poveća.


Podizanje vrbe može da bude prirodno iz semena i veštačko sađenjem
sadnica i štapova.


Vrbovo seme može da nikne, ako dospe na čisto, mokro ili jače vlažno
zemljište. Raznosi ga vetar i voda. Semenom se pošumljavaju čisti prudovi,
ako se za vreme opadanja semena sa njih povlači voda ili ako često
padaju kiše.


Ako izostane proletnja poplava, iz semena se mogu da pošume prirodnim
putem i izvesni čisti delovi bara koji nisu bili pod vodom. Ukoliko se
takav podmladak nalazi ispod donje granice vrbe, on će kasnije za vreme
visoke vode propasti. Ako podmladak zbog niskog vodostaja i ne propadne
prve dve godine, voda će ga kasnije saviti i led slomiti.


Kad se zemljište ne pošumi prirodnim putem naletom semena, jer je
bilo suvo ili je bilo pod vodom ili je obraslo travom i korovom, vrba se mora
da podiže veštačkim putem sađenjem sadnica koje su proizvedene iz reznica
ili sađenjem samoniklih sadnica iz prirodnih mladika i sađenjem vrbovih
štapova.


Sadnice i štapovi se sade uvek u neobrađeno zemljište, jer obrada zemljišta
nije uopšte moguća i jer u proleće za vreme primanja sadnica i
zakorenjavanja štapova u ritovima uvek ima dosta vode.


Sadnice se proizvode iz reznica u šumskom rasadniku. Reznice se uzimaju
od upravnog jednogodišnjeg pruća iz matičnjaka.. Ako nema matičnjaka,
onda se reznice uzimaju od najlepših i najupravnijih jednogodišnjih
izdanaka iz panja odnosno izbojaka sa mladih stabala. Dužina reznica treba