DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 106     <-- 106 -->        PDF

ostane duže vremena, one će propasti. Za vreme mirovanja vegetacije i
zimske hladnoće voda ne škodi biljkama i može na njima da ostane i nekoliko
meseci.


Ako je korenje posađenih sadnica i donjemu delu štapova pristupačna
donja ili kapilarna voda, oni će se moći primiti i ishranjivati nadzemni deo
biljke. Iz panjeva će sterati izdanci..


često na prudovima iz semena ponikne ne samo vrba, nego i crna i
bela topola. Na višim delovima ostanu uglavnom topole, jer se bolje i brže
razvijaju. Vrba ostane samo u praznim prostorima između topola. Na nižim
delovima ostane samo vrba, a uginu sve topole, jer ne mogu da podnesu
toliko vode kao vrba.


Ako je u proleće voda bila visoka i duže vremena se zadržala u poplavnom
području, mogu da se prime i isteraju izbojke samo sadnice, štapovi´i
panjevi na najvišim delovima poloja (u Populetumu i Quercetumu)
dok oni u nižim delovima rita propadnu. Taj slučaj je bio 1924, 1926 i 1940
godine.


Ako se u početku vegetacije voda iz poplavnog područja povuče pre
nego što su se sadnice i štapovi mogli potpuno zakoreniti, iznad zemlje tera
samo tolika dužina sadnica i štapova, koliku podzemni deo može da snabdeva
vodom i mineralnom hranom. Ostali deo se osuši. Ako se osuši ceo
nadzemni deo, sadnica odnosno štap tera izdanke od zemlje ili se osuši i
sam koren odnosno u zemlju utureni deo štapa.


Posađene sadnice i štapovi isteraju prve godine izbojke 10—50 cm
dužine, druge godine izbojke 80—100 cm dužine i treće godine izbojke
50—250 cm dužine.


Pošto vrba zahteva mnogo svetla, mora se početi vrlo rano čistiti.
tako da se preostala stabla mogu što bolje ukoreniti i razviti što jače i
otpornije deblo i krunu. Stabla sa suviše malim krunama, gajena u gustom
sklopu, kasnije stradavaju od vetra. Kad jedared vetar u sastojini pokrši
nekoliko stabala, šteta se brzim tempom dalje proširi na ćelu sastojinu.


Prirodne mladike iz semena treba početi čistiti već druge i treće godine
ostavljajući na 1—2 m rastojanja najlepša, najviša, najdeblja i ujedno
najupravnija i najzdravija stabla; a vadeći manja, tanja, grbavija, bolesna,
rašljasta, granata stabla i svu čatraljugu i ranu vrbu. Na taj način će
moći preostala stabla nesmetano da razviju krunu i koren i da očvrsnu.
Vrba će zbog boljeg iskorišćavanja zemljišta, vode i mineralne hrane, kao
i zbog većeg prostora i većeg pristupa svetlosti, moći da daje veću masu
drveta i veći prirast. Ovaj posao ponoviti posle 2—3 godine. Razmak sada
treba da bude 2—3 m. Daljnjim čišćenjem prostor koji zauzima jedno stablo,
treba još dalje proširivati, čišćenja treba ponavljati u 3—4 navrata
sa razmacima od po 2—3 godine. Da se mogu dobiti čista debla, čišćenje
mora da bude umereno i sklop ne sme da bude manji od 0,7. Pravilno
negovane vrbove sastojine iz semena daju vrlo lepe i vredne sastojine sa
čistim deblima i velikim procentom tehničkog drveta.


Ukoliko među vrbama ima i topola, prilikom čišćenja se ostavljaju i
sve lepe topole, od kojih se mogu očekivati tehnička stabla.


Iz panjeva obnovljenu šumu treba čistiti već druge godine, na taj
način da se otsecaju najniži i kržljavi izdanci, a ostavljaju lepi i po mogućstvu
upravni i jaki izdanci. Sastojine iz izdanaka treba još jedared čistiti
posle 3—4 godine. Ukoliko u izdanačkim šumama ima veštački posađenih


516