DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Domaća stoka se ne srne puštati u mlade vrbove kulture sve do onog momenta, dok kultura toliko ne odraste i ojača, da stoka u njoj više ne može da pravi nikakvu štetu. Svinje se mogu puštati u vrbove kulture već nakon 3—4 godine, ovce nakon 4—5 godina, goveda i konji nakon 7—8 godina. U Podunavlju i Podravini milionske štete na mladim vrbovim kulturama i sastojinama pričinja divljač, a naročito jeleni koji pregrizaju i krše mlade biljke, a sa mladih glatkih stabala gule koru. Na ovaj način jeleni unište sve kulture, mlađe od 12 godina. Pri zemlji slomljene sadnice propadnu. Dalje od zemlje pokršene i pregrižene sadnice teraju više bočnih izbojaka i daju granata stabla, sposobno samo za ogrevno drvo. Jako oguljena stabla se odmah osuše. Delimično oguljena stabla ne mogu da obrastu. Na oguljenim mestima se stvaraju rane koje su izložene raznim štetočinama, insektima i bolestima. Oštećena stabla uopšte ne daju tehničko drvo nego trećerazredno ogrevno drvo. Zec guli mlade vrbove štapove ili sadnice koje se nalaze na čistom mestu. Srnjaci pričinjaju manju štetu gulenjem kore rogovima sa mladih stabala. štete od divljači se mogu izbeći na taj način, da se broj divljači reducira na dozvoljenu meru. Ne treba držati više divljači nego što dozvoljava kapacitet šume. Za gajenje treba uzimati zdrave, jake i selektovane primerke. Sadnice i mlade biljke se mogu premazivati i raznim smesama (kreča, goveđe krvi, goveđe balege) koju divljač ne podnosi. Oko kultura se može podići i ograda, ako nije suviše skupa. Osetljive štete u poplavnom području nanose mladim vrbovim kulturama na niskim delovima vodeni parcovi obgrizavanjem kore na mladim stablima za vreme visoke vode. Parcove treba ili trovati ili ubijati. Oštećena stabla treba otseći da teraju ispod obgriženog dela. Razni insekti u obliku imaga i u obliku gusenice, ličinke odnosno crvi mogu u pojedinim godinama da nanesu vrlo velike štete u mladim vrbovim kulturama i odraslim sastojinama. Na lišću prave ogromnu štetu gusenice gubara — Lymantria dispar L. i Liparis Salicis L. Ako nema visoke vode koja sprečava njihovo prelaženje sa jednih stabala na druga, znadu da obrste ćelu sastojinu. U manjoj meri se javljaju gusenice Nygmia phaeorrhoea L. Melacosoma neustria L. Phalera bucephalla L. Bombix Salicis, Tortrix chlorana i imago Melolontha solstitialis. Na lišću i. mladim letorastima pravi setu imago Phratoria vitellina Ph. vulgatissima i Ph. trivalis, Curculio lapathi L. ličinke Rabdophaga Salicis Schrk. R. heterobia H. Low. Tipula oleracea L. Pachirhina pratensis L. Galeruca lineola, imago i ličinke Lina populi L. L. tremulac Fabr. Cecidomia Salicis, C. saliciperda. Na pupovima pravi štetu Omyas Barypitis. Na drvetu pravi štetu imago i ličinke: Curculio lapathi L. Coussus cossus L. Xyleborus dispar F. Saperda carharias L. S. populnea L. Lamia textor L. Agrillus virids L. Eccoptogaster scolytus F. E. intricatus Rtz. Sesia formicaeformis Esp. Od bolesti na lišću se pojavljuje u obliku medljike Uncinula adunca, Erisiphe populi, Fumago salicina, Cladosporium fumago, Rhitisma salicina Fr. Melampsora salicina Lev. Venturia chlorospora Ader. Na drvetu prouzrokuje žuto trulenje Polyporus sulphureus Fr. belo-žuto trulenje Polyporus |