DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 11 <-- 11 --> PDF |
aurea, lutea i dr. — Japansk a patis a (Cephalotaxus drupacea) nalazi se u Maruševcu i Opeki, gdje postoji i njezina forma C. d. fastigiata, kao i odlike C. d. pedunculata i nana. Jel e (Abies sp.) obilno su zastupane. — česta je i dobrog uzrasta običn a jel a (A. alba). U Banskom Dvoru ona tvori podstoinu etažu u grupi običnog i crnog bora. U Opeki i Klenovniku ima njenih stabala visokih do 30 m i debelih preko 60 cm. Debla su im ravna i jedra. Iznad Trakošćana je autohtona. — Grčk a jel a (A. cephalonica) čini pojedina stabla i manje grupe u Opeki i Križovljangradu. — Koloradk a (A. concolor) nalazi se u većini parkova. Uspijeva vrlo dobro. U Jalkovcu, šaulovcu i Maruševcu postoje stabla debela 30—60 cm. U Banskom Dvoru ima ovećih skupina, kao i vrlo lijepih pojedinih stabala. Ondje smo vidjeli i najljepše njeno stablo onoga kraja. Ono je pravilno formirane krošnje, oko 45 cm debelo i preko 20 m visoko. I u Opeki imade veći broj njenih stabala. Jedno stablo iznad dvorca debelo je preko 50 cm. Nekoliko manjih stabala vidjeli smo i u Križovljangradu, u Klenovniku i u Trakošćanu. — Kavkask a jel a (A. Nordmanniana) također vrlo dobro uspijeva. U Maruševcu jedno je njeno stablo debelo oko 60 cm, a u Banskom Dvoru ima grupa stabala u dobi od kojih 60 godina. Oveća grupa nalazi se na ulazu u park. Veći broj stabala i grupa odraslih stabala postoji u Opeki i Križovljangradu. — U Opeki postoje vrlo lijepa stabla španjolsk e jel e (A. pinsapo). — Ondje se nalazi još nekoliko vrsta jela i njihovih forma, a također i križanaca raznih jela, koje će trebati determinirati. Napose je u tome zanimljiva Opeka. Po svoj prilici ondje postoje stabla od A. amabilis, A. nobilis i dr. U gotovo svim parkovima nalazi se zelena duglazija (Pseudotsuga taxifolia viridis). Posebnu pažnju zaslužuje kultura u predjelu Grabovnica kod Maruševca. U Banskom Dvoru tvori zelena duglazija veće ili manje grupe. Raste sama ili sa smrčom. česti su primjerci promjera i preko 80 cm. Vrlo krupnih stabala u grupama ili pojedinačno ima obilnije i u Opeki. U Zelendvoru ima veći broj stabala debelih do 60 cm, kao i mlađih kultura podignutih u redovima. Krupnijih stabala ima i u Vinici. U smrčevoj sastojini na ulazu u Križovljangrad stabla zelene duglazije gotovo su dvostruko deblja od jednako starih smrča. U parku Križovljangrad ima stabala debelih do 70 cm. I u Klenovniku postoji više odraslih duglazija. — Plav e duglazij e (P. t. glauca) ima također, ali rjeđe. Ima je u Opeki, Križovljangradu i Čakovcu. Ona je mnogo slabijeg uzrasta. Cug a (Tsuga canadensis) prilično je zastupana u Opeki. Ondje imade njenih soliternih stabala i grupa sa stablima debelim do 70 cm. Dobro se drže u poluzasjenjenim mjestima. I u Klenovniku vidjeli smo preko 30 cm debela i 15 m visoka stabla. Manja stabla primijetili smo u Jalkovcu. — U Opeki postoji još nekoliko vrsta cuga. S m r č e (Picea sp.) zaslužuju posebnu pažnju. — Obična smrča (P. excelsa) česta je u svim parkovima. Odraslih stabala i grupa ima u Jalkovcu, šaulovcu, Maruševcu i Banskom Dvoru. U Banskom Dvoru podignut je nasad u redovima. Napadnut je u jačoj mjeri ušencima (Chermes viridis i C. strobilobius). I smrče u Čakovcu i Varaždinu većinom su jače napadnute ušencima. U Opeki ima više smrča debelih preko 80 cm. Rastu soliterno ili u grupama. U Zelendvoru nalaze se oveće sastojine uzgojene u redovima. U Vinici ima stabala debelih do 70 cm. Na ulazu u Križovljan421 |