DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 118 <-- 118 --> PDF |
Neudamm 1927; Schwerdtfeger: Die Waldkrankheiten, Berlin 1944). Na napadnutim iglicama jasno se zapaža okrugla, jedva zamjetljiva rupica kroz koju je prošla sitna oko jedan i po mm dugačka gusjenica. Rupica na izbledjelom i posmeđenom dijelu iglica i ti kokoni dokazuju nam sigurno napad štetnika. — Gusjenicu, koja se nalazi u iglici, nemoguće je kemijskim sredstvima uništiti. Štetnik je primaran te napada iglice najzdravijih i najsvježijih stabalaca. Njegovoj gradaciji i širenju osobito pogo duju, kao i ostalim moljcima, topla i sušna proljeća i ljeta. Kako je u posljednjih 11 god. bilo 9 godina sa toplim i sušnim ljetima, ekološke su prilike za razvoj i gradaciju tog štetnika bile osobito povoljne, najvjerojatnije je, da je ova okolnost bila glavnim uzrokom njegovom širenju, a mjestimice i masovnom napadanju u nekim jelovim sastojinama Gorskog Kotara. Nije isključeno, da opetovani napad ovog štetnika i fiziološko oboljenje stabala na plićim tlima može u ekstremno sušnim godinama iza zvati mjestimično sušenje jelovih stabala većeg obima, što će trebati konačno još utvrditi. Dr. Zlatko Vajda NAUČNO-INSTRUKTIVNA EKSKURZIJA NA PODRUČJU DALMACIJE Novi privredni sistem FNRJ, čija je jedna od osnovnih karakteristika napuštanja ranijeg administrativnog upravljanja privredom od strane državne vlasti, pokazao je već vidne rezultate zahvaljujući djelovanju svog mehanizma, koji dopušta maksimalno razvijanje inicijative privrednih organizacija i slobodno djelovanje ekonomskih zakona u okvirima društvenih planova. Iako ova sloboda djelovanja ekonomskih zakona ima najmanje mjesta baš u šumarstvu, obzirom na potrebu jačeg administrativnog zahvatanja državne vlasti nego u ma kojoj drugoj privrednoj grani radi postojanja poznatog raskoraka između ograničenih proizvodnih mogućnosti naših šuma s jedne i društvenih potreba s druge strane kao i radi ostalih »neekonomskih« funkcija šume, ipak je novi privredni sistem i u oblasti šumarstva našao vidova svoje djelotvorne primjene. Jedan od najznačajnijih vidova te primjene u oblasti melioracija, spada likvidacija dirigiranog planiranja šumsko-meliorativnih radova, planiranja odozgo u tančine i mjesto toga uvođenje planiranja odozdo, pri čemu je šumarskim stručnjacima data puna sloboda odabiranja objekata, izbora vrsta i tehnike rada u okvirima općih proporcija i datih privrednih mogućnosti zemlje. Sasvim je razumljivo da je i stručna odgovornost šumara-melioratora u novom sistemu porasla, jer su oni prestali biti prosti činovnici-izvršioci naređenja »odozgo«, a njihova vlastita inicijativa postaje sve važniji pokretač radova na čijem izvođenju oni treba da razviju i pokažu sve svoje stručne sposobnosti. Iako se ne može reći da je preorijentacija u ovom smislu kod šumara, koji rade na području dalmatinskog krša, već nastupila i da već djeluje — jer takve preorijentacije uvijek nužno zaostaju za objektivnim uslovima! — ipak je činjenica, da u redovima dalmatinskih šumara, a osobito u posljednje vrijeme, sve više sazrijeva misao o potrebi podvrgavanja jednoj radikalnoj stručnoj kritici i temeljitoj reviziji dosadašnjih principa melioracija degradiranih površina, a naročito izbora vrsta i tehnike rada. Ta se misao nametnula u prvom redu kao rezultat poslijeratnih mršavih uspjeha pošumljavanja i melioracija, te su napredniji među šumarima sve manje skloni da te neuspjehe pripisuju djelovanju nepovoljnih ekoloških faktora, a sve više šablonskoj tehnici rada, koja baš o savladavanju tih nepovoljnih faktora nije vodila dovoljno računa. Jedan od glavnih uzroka nepovoljne bilanse pošumljavanja i melioracija u Dalmaciji jest činjenica, da naši šumari na kršu u periodu administrativnog upravljanja privredom nisu mogli da se, pretrpani kancelarijskim poslovima, posvete svom stručnom pozivu neposrednog rukovođenja radovima, a takvo se rukovođenje ne da ni |