DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 12 <-- 12 --> PDF |
grad postoji 60-godišnja sastojina smrče podignuta u redovima, s primiješanim borovcem i duglazijom. U Križovljangradu ima smrča i preko 80 cm debelih. U Klenovniku tvori smrča grupu stabala debelih do 70 cm i visokih do 30 m. U Maruševcu i Opeki primijetili smo odliku P. e. pendula, a u Opeki odlike P. e. virgata, inversa i dr. — U Opeki i Križovljangradu nalazi se i nekoliko stabala omorik e (P. omorica) ; u Križovljangradu postoji vrlo lijepo stablo 35 cm debelo i 15 m visoko. — U Opeki se nalazi sibirsk a smrč a (P. obovata). — U Maruševcu i Opeki postoji više vrlo krupnih stabala od kavkask e smrč e (P. orientalis) s nekoliko forma. — U gotovo svim parkovima nalaze se manja ili veća stabla i grupe koloradk e smrč e (P. pungens) s odlikama P. p. viridis, glauca, coerulea, argentea, Kosteriana dr. — U Opeki postoj e stabla i grupe e n g e 1m a n k e (P. Engelmanni), s i t k e (P. sitchensis), b i j e 1 e (P. alba) i tamne smrče (P. nigra), b r e v e r i j a n k e (P. Breweriana) i dr. Od posebnog je interesa ari š (Larix europaea). Krupnih stabala ima u Jalkovcu. Grupe vrlo krupnih i bujnih ariša nalaze se u šaulovcu. I u Banskom Dvoru postoji grupa vrlo lijepih do 60 cm debelih i do 30 m visokih ariša. U uvali desno od dvorca Opeke nalazi se grupa ariša visokih preko 32 m. U Klenovniku imade dvadesetak ariša visokih do 30 m. U čakovečkom parku nalazi se oveća grupa stabala debelih od 15—40 cm, ali lošijeg vitaliteta. Inače u onom kraju ariš vrlo dobro raste. Tvori lijepa stabla u području Varaždinbrega. U šumi Kresnici, kod sela Lužani, južno od Varaždina, ariš je obilno zastupan. Vitalitet mu je vrlo dobar. Ondje ima stabala do 40 cm debelih i do 25 m visokih. Bilo bi od velikog interesa znati za provenijenciju sjemena, iz kojeg je uzgojen tamošnji ariš. Opeka nas iznenađuje i cedrom. Ondje ima stabala himalajskog cedra (C. deodara). I borov i (Pinus sp.) su ondje dosta zastupani. — U Opeki se nalazi oveća i nekoliko manjih limb a (P. cembra), te lijepi primjerci himalajskog borovca (P. excelsa). — Obični borovac (P. strobus) raste vrlo dobro u svim parkovima. U Maruševcu ima stabala debelih preko 80 cm. U Opeki tvori velike i lijepe grupe. Vrlo su dekorativna njegova soliterna stabla. U Zelendvoru postoji 60-godišnja sastojina uzgojena u redovima. U Križovljangradu primiješan je 60-godišnjoj smrčevoj sastojini, ali je deblji nego smrča. Ima ga obilno i u parkovnim grupama. Usred starog parka u Klenovniku nalazi se uz put stablo debelo 120 cm i visoko oko 25 cm. — U varaždinskom parku nalazi se slabiji primjerak ponderoznog bora (P. ponderosa), a u Opeki odraslo stablo žefrejevc a (P. Jeffrey), koji fruktificira svakih nekoliko godina. — Uz cestu pred ulazom u Križovljangrad nalazi se drvored od 25 stabala rigidnog bora (P. rigida), koja su do 30 cm debela i oko 10 m visoka, vrlo granata, prilično lošeg izgleda, a stara oko 60 godina. Obiluju s mnogo starijih i novijih češera. Iz panjeva posječenih stabala tjerali su prije nekoliko godina izbojci. Na jednom panju bilo je 13 jednogodišnjih do 30 cm dugačkh izbojaka. — Posebnu pažnju zaslužuje ondje običn i bo r (P. sylvestris). Oveća grupa odraslih stabala dugačkih i ravnih debala nalazi se u Banskom Dvoru. Razgoljena je sječom za vrijeme rata. Krupna stabla do 60 cm debljine postoje u Opeki, Križovljangradu i Klenovniku. U čakovečkom parku ima više stabalaca, ali su lošijeg izgleda. Obični bor za nas je od posebnog interesa, jer se često u literaturi smatra kao drvo, 422 |