DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 12     <-- 12 -->        PDF

grad postoji 60-godišnja sastojina smrče podignuta u redovima, s primiješanim
borovcem i duglazijom. U Križovljangradu ima smrča i preko 80
cm debelih. U Klenovniku tvori smrča grupu stabala debelih do 70 cm i
visokih do 30 m. U Maruševcu i Opeki primijetili smo odliku P. e. pendula,
a u Opeki odlike P. e. virgata, inversa i dr. — U Opeki i Križovljangradu
nalazi se i nekoliko stabala omorik e (P. omorica) ; u Križovljangradu
postoji vrlo lijepo stablo 35 cm debelo i 15 m visoko. — U Opeki se nalazi
sibirsk a smrč a (P. obovata). — U Maruševcu i Opeki postoji više
vrlo krupnih stabala od kavkask e smrč e (P. orientalis) s nekoliko
forma. — U gotovo svim parkovima nalaze se manja ili veća stabla i grupe
koloradk e smrč e (P. pungens) s odlikama P. p. viridis, glauca, coerulea,
argentea, Kosteriana dr. — U Opeki postoj e stabla i grupe e n g e 1m
a n k e (P. Engelmanni), s i t k e (P. sitchensis), b i j e 1 e (P. alba) i
tamne smrče (P. nigra), b r e v e r i j a n k e (P. Breweriana) i dr.


Od posebnog je interesa ari š (Larix europaea). Krupnih stabala ima
u Jalkovcu. Grupe vrlo krupnih i bujnih ariša nalaze se u šaulovcu. I u
Banskom Dvoru postoji grupa vrlo lijepih do 60 cm debelih i do 30 m visokih
ariša. U uvali desno od dvorca Opeke nalazi se grupa ariša visokih
preko 32 m. U Klenovniku imade dvadesetak ariša visokih do 30 m. U čakovečkom
parku nalazi se oveća grupa stabala debelih od 15—40 cm, ali
lošijeg vitaliteta. Inače u onom kraju ariš vrlo dobro raste. Tvori lijepa
stabla u području Varaždinbrega. U šumi Kresnici, kod sela Lužani, južno
od Varaždina, ariš je obilno zastupan. Vitalitet mu je vrlo dobar. Ondje
ima stabala do 40 cm debelih i do 25 m visokih. Bilo bi od velikog interesa
znati za provenijenciju sjemena, iz kojeg je uzgojen tamošnji ariš.


Opeka nas iznenađuje i cedrom. Ondje ima stabala himalajskog
cedra (C. deodara).


I borov i (Pinus sp.) su ondje dosta zastupani. — U Opeki se nalazi
oveća i nekoliko manjih limb a (P. cembra), te lijepi primjerci himalajskog
borovca (P. excelsa). — Obični borovac (P.
strobus) raste vrlo dobro u svim parkovima. U Maruševcu ima stabala
debelih preko 80 cm. U Opeki tvori velike i lijepe grupe. Vrlo su dekorativna
njegova soliterna stabla. U Zelendvoru postoji 60-godišnja sastojina
uzgojena u redovima. U Križovljangradu primiješan je 60-godišnjoj smrčevoj
sastojini, ali je deblji nego smrča. Ima ga obilno i u parkovnim grupama.
Usred starog parka u Klenovniku nalazi se uz put stablo debelo 120
cm i visoko oko 25 cm. — U varaždinskom parku nalazi se slabiji primjerak
ponderoznog bora (P. ponderosa), a u Opeki odraslo stablo
žefrejevc a (P. Jeffrey), koji fruktificira svakih nekoliko godina. —
Uz cestu pred ulazom u Križovljangrad nalazi se drvored od 25 stabala
rigidnog bora (P. rigida), koja su do 30 cm debela i oko 10 m visoka,
vrlo granata, prilično lošeg izgleda, a stara oko 60 godina. Obiluju
s mnogo starijih i novijih češera. Iz panjeva posječenih stabala tjerali su
prije nekoliko godina izbojci. Na jednom panju bilo je 13 jednogodišnjih
do 30 cm dugačkh izbojaka. — Posebnu pažnju zaslužuje ondje običn i
bo r (P. sylvestris). Oveća grupa odraslih stabala dugačkih i ravnih debala
nalazi se u Banskom Dvoru. Razgoljena je sječom za vrijeme rata. Krupna
stabla do 60 cm debljine postoje u Opeki, Križovljangradu i Klenovniku.


U čakovečkom parku ima više stabalaca, ali su lošijeg izgleda. Obični bor
za nas je od posebnog interesa, jer se često u literaturi smatra kao drvo,


422