DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 123     <-- 123 -->        PDF

Smjelo napustiti dosadašnje šablone i postaviti na svojim zabranama dovoljna


oglednih polja, da bi se eksperimentom potvrdili teoretski osnovi boljih metoda po


šumljavanja!


Osim ovog značenja za daljnje radove na melioracijama degradiranih kraških


površina, ova ekskurzija imat će bitnog utjecaja na šumsko-uređajne radove, koji se


sada vrše na području Dalmacije. Naime, dosadašnju šablonsku podjelu na šumsko


privredna područja unutar dalmatinske šumsko-privredne oblasti, koja nema nikakve


osnove, trebat će svakako zamjeniti takvom podjelom, koja se zasniva na načelima


nauke o biljnim zajednicama, t. j . koja polazi od rasprostranjenja pojedinih šumskih


zajednica. Osim toga kod propisivanja osnova za gospodarenje sa šumama u ovoj


oblasti kao i melioracija, bilo putem uređajnih elaborata ili putem privremenih uput


stava, trebat će svakako pridržavati se načela utvrđenih i raspravljenih na ovoj


ekskurziji.


Ing. Ante Radovčić


DOMAĆI STRUČNI LISTOVI


ŠUMARSTVO — Beograd
U 2. broju 1954. donosi članke: Ing. N. Prokopljević : Problemi društvenog
plana šumarstva za 1954. godinu. — Ing. M. Maksimović : Primena metode
klopki za otkrivanje gubara u šumama. — Tehn. M. Đurčić : Neka. zapažanja kod
smolarenja crnog bora.


U 3. broju 1954. su članci: Ing. D. Simeunović : Prilog proučavanju i teoriskom
objašnjenju kolektivnog upravljanja opštenarodnim (društvenim) šumama.—
Dr. B. Jovanović: O šumama Srbije početkom XIX. veka. — Ing. Lj. Marković
: O izboru veštačkog načina podizanja i obnove šuma u Srbiji. — Ing. M. G 1 iš
i ć: Prilog poznavanju f itocenoza pitomog kestena u bukve u Bosni.


U 4. broju 1954. sadržani su članci: Ing. M. Stamenković : Drvna industrija
Jugoslavije u periodu između 1947 do 1953 godine. — Ing. K. M i 1 e v i ć i ing.


D. Spas o vić: Suzbijanje obične borove zolje (Diprion pini L.) na Maljenu. — Ing.
M. Jevtić : Obrazovanje stabla i formiranje krune kod rasađenih sadnica u rasadnicima.
— Ing. S. St i lino vić: Iz ogleda razmnožavanja vučca (Lycium barbarum
L.) odrvenjenim reznicama.
NARODNI ŠUMAR — Sarajevo
U 3/4 broju 1954. su ovi članci: Ing. F. Alikalfić : Nekoliko momenata IZL
šumarstva Sicilije. — Ing. M. Dučić : Opšti osvrt na šumarske prilike u SAD. —
Ing. S. Đikić : Uređenje planinskih pašnjaka. — Ing. S. Grohovac : Pokusi razmnožavanja
trstike Arundo donax nadzemnim dijelovima stabljike. — Ing. S. Ž akula
: Organizacija šumarske službe u SAD. — Ing. B. Jovković : Melioracija
degradiranih šuma u bazenu Jablanice.


LES — Ljubljana
Broj 1. 1954. ima članke: Ing. R. Cividini : O gradnji novih sušionica za
rezanu, robu. — Ing. arh. N. Kralj : Pokućstvo kod nas i u svijetu. — Ing. L.
Žumer : Evropski kongres za podizanje produktivnosti u šumskom gospodarstvu i
.drvnoj industriji. — Ing. Z. Turk : Odjeci sa celjskog savjetovanja o drvnoj industriji.
— Ing. K. ´Thiessen : Razvraćeni ili stlačeni zupci? — J. K.: Napredak u
domaćoj proizvodnji oruđa za drvnu industriju. — D. Žehelj : Tehnika mazanja
strojeva. — Ing. M. Slovnik : Poboljšajmo organizaciju radnog mjesta.


53S




ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 124     <-- 124 -->        PDF

U 2/3 broju 1954. su članci: Ing. R. Ci vi din i: 0 gradnji novih sušionica za
rezanu robu (svršetak). — Ing. L. Žumer : Može li Evropa računati sa drvom iz
Sovjetskog Saveza? — Ing. O. Jug : Podizanje proizvodnje u drvnoj industriji —
izlazak iz drvne krize u Evropi. — Ing. R. Ci vi d ini : O izgradnji prvih modernih
sušionica za rezanu robu u Sloveniji. — L. Lep : Ljepila i njihova upotreba. — Ing.


M. Slovnik : što misle poduzeća o odgoju drvnoindustrijskih tehničarua?
CiOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana


Br. 3 — 1954. donosi: Alojz Mušić : Nekoliko kritičnih i novih misli s područja
pošumljavanja i melioracija. — Ivan Černe : Više pažnje šumskim prometnim
sredstvima. — Savremena pitanja.


Br. 4. — 1954. ima članke: Dr. R. Pipan : Uređivanje šuma u Sloveniji. —


E. Pogačnik : 0 važnosti načela kod postavljanja gospodarske organizacije u
šumarstvu.
ŠUMARSKI PREGLED — SKOPJE


Br. 2. — 1954. donosi članke: Ing. B. Grujoski : Perspektivni razvitak obnove
šuma u NR Makedoniji prema predloženom 20-godišnjem planu (1953—1972) god.).


— Prof. ing. Hans Em : Neki podaci o vrbama u NR Makedoniji. — S. Džekov :
Skopski parkovi i njihova dendroflora. — Prof. ing. Hans Em: Dvadeset godina od
smrti Nedeljka Košanina.
DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb


Br. 3/4 — 1954. ima članke: V. Lončar : Mogućnosti izvoza drvnih proizvoda
iz NR Hrvatske. — Ing. F. Štajduhar : Tehnički štetnik na bukovini. — Ing.


R. Striki er: Fagoceluloze. — A. Gabričević: O upotrebi žičara u eksploataciji
šuma. — Ing. F. Šulentić : Dostignuća kod prerade i upotrebe pojedinih vrsta
drveta.
STRANA STRUČNA LITERATURA


ISTRAŽIVANJA ZA POVEĆANJE PLOVNOSTI OBLOVINE LIŠĆARA U SSSR-A


(Prema Unasylva)


Da bi se povećala plovnost oblovine lišćara, vršena su posljednjih godina razna
Istraživanja. Tradicionalna metoda sastojala se u tome, da se oblovina poslije sječe
ostavlja da se suši na zraku najmanje 6 mjeseci. Ali i pored toga što se sušenje vrši
polagano i neravnomjerno, često su trupci i poslije 6 mjeseci sadržavali još mnogo
vlage, da bi se bez gubitka mogli splaviti vodom. Kasnije se prešlo korištenju evaporacije
lišća t. zv. biološkom sušenju. Ustanovljeno je, da površina krošnji od 60 m2
srednje debelih stabala transpirira za 24 sata kod jasena 8 kg, kod breze i topole
9 kg, bukve 5 kg, javora 4 kg, smreke 4 kg, bora i jele po 3 kg vode. I kad se prekine
alimentacija vode putem korjena, lišće stabala i dalje evaporira tako, da vlažnost
stabala može za kratko vrijeme biti reducirana. Oborena stabla ostave se 8—10 dana
prije daljnje prerade pod lišćem, a za to vrijeme pri golim sječama smanji se težina
za 150—200 kg po i m3 drveta. Pri prorednim sječama taj proces traje 30—45 dana.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 125     <-- 125 -->        PDF

Smanjenje težine u kg po kubiku drveta poslije 5, 10 i 15 dana sušenja
svježe posječeno poslije 5 10 15 dana
iznosi kod breze 950 kg 860 780 750 kg
trepetljike 970 „ 870 780 750 „
smrče 850 „ 730 660 630 „
bora 860 kg 820 790 770 kg


Rr


M. Van Miegroet, Recherches sur la signification de quelques substances actives
synthetiques pour la culture des plants forestiers. Communication no 2: L´influence
de queliques substances actives synthetiques sur la croissance des semis du pin sylvestre
(Utjecaj nekih aktivnih sintetskih tvari na rast mladih biljaka običnog bora).
Schweiz. Zeitschr. f. Forstwesen, Jahrg. 104, no 4/5 — 1953., p. 137—154.
Autorova su istraživanja imala za cilj, da odgovore na dva pitanja i to:


1. Može li se tretiranjem sjemena sa sintetskim aktivnim tvarima utjecati na
kasniji razvitak mladih biljaka i
2. da li je taj utjecaj — ukoliko postoji — prolazne ili trajne naravi.
Sjeme običnog bora močeno je 48 sati kod temperature 17° C i potpune tame
u otopinama sintetskih aktivnih tvari, kod čega su upotrebljeni:


1. /S-alanin ili aminopropionska kiselina,
2. nikotinska kiselina,
3. amidonikotinska kiselina,
4. dl-a-amino-maslačna kiselina,
5. /S-indolil (3)-propionska kiselina,
6. indolil (3)-ocatna kiselina,
7. amidonikotinska kiselina i biotin i
8. a-naftilacetamid.
Primijenjene su koncentracije A = 100 mg, B = 1 mg i C = 0,01 mg na 100 ccm
destilirane vode. Kontrolni nizovi močeni su samo u destiliranoj vodi uz jednake
ostale uvjete. Sjetva je izvršena u vegetacijske posude napunjene smjesom pijeska
i treseta (1 :1). Kod jedne polovine izniknulih biljaka nakon šest sedmica, a kod
druge nakon pet mjeseci, mjerena je visina, duljina glavnog korjena, ukupna duljina
biljke i suha tvar. Rezultati su variaciono-statistički obrađeni.


U poredbi s kontrolnim nizovima, gdje je sjeme bilo samo močeno u vodi, ispoljilo
se vrlo različito djelovanje pojedinih aktivnih tvari.
Dl-a-amino-maslačna kiselina i mješavina amido-nikotinske kiseline i biotina
nisu imale nikakovo ili samo negativno djelovanje.


Trajno pozitivno djelovanje na duljinu i masu korijenja, bez sporednih nepovoljnih
simptoma imala je samo amino-propionska kiselina u srednjoj i slaboj koncentraciji
(B i C).


Pod utjecajem svih koncentracija nikotinske kiseline ubrzao se razvitak korijenja,
ali je zato rast nadzemnih organa smanjen.


Amido-nikotinska kiselina ubrzala je duljinski rast i prirast mase korijenja;
visinski je prirast smanjen kod biljaka poraslih iz sjemena moČenog u jakoj koncentraciji
(A).


Kiselina /S-indolil (3)-propionska (koncentracije A i B), kiselina indolil (3)-ocatna
(sve koncentracije i a-naftilacetamid (koncentracije B i C) pospješuju prolazno duljinski
rast glavnog korjena. Masa korijenja povećava se pod utjecajem svih upotrebljenih
koncentracija /S-indolil (3)-propionske i indolil (3) ocatne kiseline, te pod utjecajem
dosta slabe (B) koncentracije a-naftilacetamida. Močenje sjemena u jakim koncentracijama
ovih tvari djelovalo je na smanjivanje visinskog prirasta.


Na temelju dobivenih rezultata autor zaključuje, da je veoma preporučljiva primjena-
amino-propionske kiseline u koncentracijama od 1—0,01 mg na 100 ccm vode.
Na drugom je mjestu nikotinska kiselina (A), koja ipak ponešto usporava visinski
prirast. Kad se želi prije svega postići brzo zakorjenjivanje mladih biljaka, te kad se


535




ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 127     <-- 127 -->        PDF

jenja šumskog drveća jako isušeni sloj, koji uz stvaranje
spomenutog tvrdog sloja vrlo nepovoljno utječe na rast
drveća . Uz brojne izvale drveća kojima je uslijed toga strunulo korijenje, te sušenje
pojedinih stabala, šteta se povećala i tim, što se prirast stabala ostalih na rastu
osjetljivo smanjio. Koliko iznosi to smanjenje prirasta, autor nije istražio.


Iznoseći ovaj primjer, imamo namjeru da skrenemo pažnju na naše prilike u
pogledu odvodnjavanja tala u području vrijednih nizinskih šuma.


Ranijim neracionalnim odvodnjama nanesene su našem šumskom gospodarstvu
velike štete. Novim radovima ove vrste ne bi se smjelo prići prije nego što se za
svaki konkretni slučaj ne ustanovi kakove će oni imati poslijedice po područne šume.
Treba ustanoviti, da li će moguće koristi, koje poljoprivreda predmjeva da će imati,
biti manje od šteta, koje će nastati ako vrijedne šumske sastojine bezobzirnim odvodnjavanjem
konačno posve propadnu. Naše šumsko-istraživačke institute čekaju na
rješavanju tog problema opsežni radovi. Da spomenemo samo neke: utjecaj izgradnje
odvodnih kanala na visinu razine donje vode u tlima razne fizikalne strukture; kako
daleko od odvodnog kanala siže taj utjecaj ? Utjecaj opadanja razine donje vode na
rast korijenja pojedinih vrsta drveća u tlima razne fizikalne strukture; utjecaj opadanja
razine donje vode na rast i prirast pojedine vrste drveća; kakove sve štete na
taj način mogu nastati u ugroženim sastojinama; ovisnost visine razine donje vode


o stanju vodostaja u koritu najbliže rijeke, te o količini lokalnih oborina i t. d. Kako
nam je poznato Institut za šumarska istraživanja u Zagrebu dao je u Spačvi iskopati
kanale za promatranje gibanja razine donje vode, te ima o tom podatke za nekoliko
godina unazad, pa se nadamo, da će se taj rad sistematski dalje nastaviti i proširiti
na čitav problem.
Dr. ZLATKO VAJDA


ERRATA CORRIGE!


U broju 5—6/1954 u članku koji su napisali Grison i Biliotti pod naslovom
»Gusjenice četnjaka i uslovi kemijske borbe protiv njih« greškom slagara potkrale
su se u francuskom tekstu opisa slika slijedeće pogreške:


Fig. 2 — umjesto »pouplement«, treba »peuplement«
Fig. 5 — pod B) ispravni tekst glasi: — B) en trait pleine = le 11 avril k 14
heures 30 sur un arbre depourvu de feuilles (d´apres Seltzer)
Fig. 6 — umjesto »correspodent«, treba »correspondent«


mjesto »reelement«, treba »reellement«
Fig. 7 — mjesto »axces«, treba »exces«
Fig. 10 — mjesto »Palonnet, treba »Balonnet« .
Fig. 12 — mjesto »Emeteurs fumidenes«, treba »Emetteurs fumigenes.
Osim toga tekst pod slikom 11 odnosi se na sliku 14 i obrnuto.


Dans le numero 5—6/1954 de cette Revue Particle »Chenilles processionnaires et
les conditions de la lutte chimique« ecrit par Grison et Biliotti, contient dans les
textes francais des legendes des figures les erreures typographiques, dont nous yfaisons le rectificatif:


Fig. 2 — au lieu de »pouplement« il faut mettre »peuplement«
Fig. 5 — il faut mettre: — B) en trait pleine = le 11 avril ä 14 heures 30 sur
un arbre depourvu de feuilles (d´apres Seltzer)
Fig. 6 — au lieu de »correspodent« ili faut mettre »correspondent«


au lieu de »reelement« il faut mettre »reellement«
Fig. 7 — au lieu de »axces« ili faut mettre »exces«
Fig. 10 — au lieu de »Palonnet« il faut mettre »Balonnet«
Fig. 12 — au lieu de »Emeteurs fumidenes« il faut mettre »Emetteurs fumigenes
En outre la legende de la figure 11 s´applique ä la figure 14 et inversement.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 126     <-- 126 -->        PDF

ne nastoji trajno djelovati na njihov razvitak, mogu se primijeniti također amido


nikotinska kiselina (B), /8-indolil (3)-propionska (C), indolil (3)-ocatna (B i C), te


a-naftilacetamid (B). Ovaj posljednji ipak dolazi manje u obzir radi teže topivosti.


Rezultati do kojih je došao autor u pogledu mogućnosti stimuliranja brzine


razvoja korjenova sistema tretiranjem sjemena od posebnog su interesa radi primjene


na terenima, gdje početkom ljeta dolazi do jakog sušenja površinskih horizonata tla,


pa preživljavanje mladih biljaka uvelike ovisi o tome, da li se korjenov sistem do


voljno razvio prije nastupa ljetne suše. Bili bi u tom pravcu korisni pokusi i sa dru


gim vrstama, napose onim, koje dolaze u obzir za Krš.


Ing. Zlatko Gračanin



ERTRAGSRÜCKGANG UND BODENENTARTUNG INFOLGE GRUNDWASSERABSENKUNG,
FORSTWISSENSCHAFTLICHES CENTRALBLATT, BERLIN 1951.


Pri odvodnjavanju poljoprivrednih zemljišta gotovo redovno se ne uzimaju u
obzir i biološke potrebe susjednih šuma, tako da se odvodnim kanalima trajno snizuje
razina donje vode, i tlo pod šumom osuši, što uzrokuje potpunu izmjenu ekoloških
prilika u kojima je ona uzrasla. Posljedica toga je biološko slabljenje takovih šuma,
degradacija tla, opadanje prirasta, a u ekstremnim slučajevima sušenje pojedinih stabala
kao i čitavih sastojina. Takvim postupcima nanosi se šumskom gospodarstvu
velika šteta. Stoga držimo, da će biti korisno ukratko prikazati neke rezultate istraživanja
objavljene po H. Jordanu.


U dugotrajnoj praksi je dokazano, da su odvodnjavanja, izvršena po šumarskim
stručnjacima, uvijek dala pozitivne rezultate, dok su rezultati takvog rada izvedenog
po radnim zadrugama, poljoprivrednim ustanovama i si. bili po šumsko gospodarstvo
nepovoljni i nanosili mu gotovo redovno veliku štetu.


Štetan utjecaj odvodnjavanja tla po šumu, proučio je autor na posljedicama,
koje su nastale, kada je god. 1936 u rajnskom ravničkom području sjev. Badena, u
cilju odvoda visoke vode iskopan u pjeskovitom tlu 20 m široki i 5 m duboki kanal,
koji je prolazio kroz tada 62 godišnju mješovitu sastojinu bora, brijesta, bukve, breze,
graba i smreke. Posljedice opadanja razine podzemne vode očitovale su se 13 godina
kasnije t. j . god. 1949. kada je oluja izvalila na površini od 30 ha veći broj stabala,
sa drvnom masom od 150 m3. Ustanovilo se, da je vjetar borova i bukova stabla srušio,
jer im je korijenje u dubini od 60—80 cm istrunulo. To je dalo povoda točnijem
istraživanju, kojim se došlo do ovih rezultata:


1. Prokopom kanala prouzrokovan je pad razine donje vode za 150 do 70 cm,
a prosječno 110 cm. Ustanovljeno je, da kod sniženja razine vode u kanalu za 148 cm,
pada razina donje vode na mjestu udaljenom od kanala 100 m — za 114 cm, na udaljenost
od 280 m — za 103 cm, na udaljenost od 460 m — za 96 cm, na udaljenost od
640 m — za 81 cm a na mjestu udaljenom 900 m — za 68 cm. Sa većom udaljenošću
od kanala razina donje vode se diže dok ne dosegne zonu korjenja. Razina donje vode
ne može se umjetno podići dovodom vode kanalom, čije je dno više od razine donje
vode.
2. U dubini od 80—100 cm, t. j. u razini ranijeg vodostaja, nastao
je uslijed isušenja pjeskovitog tla (koje sadrži tek 2,4% mulja i 0,8%> gline) 5—10 cm
debeli sloj zemlje, tvrd kao laki beton, koji na razvoj korijenja djeluje ubitačno. Onemogući
li taj sloj rast pretežnom dijelu korijenja, ono trune, olujni vjetar takvo drveće
lako izvaljuje, ili se, ako ostaje na rastu, brzo osuši. Čim taj otvrdnuli sloj zemlja
navlaži on omekša i postane drobiv. Ovakovo loše stanje u tlu pogoršavaju nastupi
ekstremno suhih vegetacijskih perioda, osobito u progaljenim sastojinama sa prizemnim
slojem gustog korova, koji crpi vlagu iz tla, a istodobno onemogućava da i onako
rijetke i slabe oborine dospiju do tla. Jakim opadanjem razine donje
vode, te pojačanom evaporacijom površinskog sloja tla i
sprečavanjem pristupa oborina u tlo, stvara se u zoni kori


ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 128     <-- 128 -->        PDF

OGLAS


Rasadnik u Gospiću proizvodi sadnice bjelogorice i crnogorice te
stablašice raznih vrsta i ukrasno grmlje.


Za pobliže informacije obratite se šumariji Gospić, telefon br. 42.


ŠUMARIJA GOSPIĆ


OGLAS DRAŽBE


Dana 14. listopada 1954. godine u 10 sati održat će se kod Šumarije Novoselec
pismena dražba za niže navedene sječine, koje se nalaze na području
Općine Ivanić — Kloštar, kotar Čazma.


Količina


tri
Tehni


Šumski Vrst Broj Isklična


Prostor


Udaljenost


Do Željezničke stanice
Ivanić-grad mekani put do željez


- 2,5 km. TVRDA
ničke sta


kamion cesta — 4,0 km


nice


Opaska


Kupac predaje prodavaocu
176´— prm.


hrastovog ogrevnog
drva izrađenog na
putu u Sumi.


i


čko drvo


-d


predjel


drva


stabala


cijena


no drvo


s korom


ni3


3


m


1. 30, Hrast 329 433 138 3,458.517
MARČA


2. 31 Hrast 258 346 144 2,393 431
Kupac predaje prodavaocu
180 prm.


hrastovog


ogrevnog


drva izrađenog na
putu u Šumi.


1. Pismene ponude sa prilozima prema čl. 4 i 5 Pravilnika o provedbi Uredbe
o prodaji drveta u šumi na panju putem javne dražbe (N. N. br. 39/53).,
treba predati komisiji za dražbu kod šumarije Novoselec najkasnije 30 minuta
prije početka dražbe.
2.
Ponuđači polažu jamčevinu u iznosu od 5°/o na tekući račun Šumarije Novoselec
broj 4441-T-53 kod Narodne Banke filijale u Ivanić Gradu.
3.
Svaki odjel čini posebni objekt dražbe.
4. Rok sječe i izrade: do 15. I. 1955., a rok izvoza do 15. III. 1955. god.
5.
Rok plaćanja: u dva jednaka obroka i to: prvi obrok u roku od 8 dana od
obavjesti kupca, da je postao dostalcem,
drugi obrok najdalje 15. XI. 1954. godine.
6.
Ogrevno drvo imade kupac izraditi i izvesti na put u šumi i predati ga prodavaocu
i to u odjelu 30—176 prm. hrastovog ogreva, a u odjelu 31—180 prm.
hrastovog ogreva.
7.
Ostali uvjeti dražbe kao i tehnička dokumentacija stoje zainteresiranim na
uvid
za vrijeme uredovnih sati u uredu šumarije.
ŠUMARIJA — NOVOSELEC




ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 129     <-- 129 -->        PDF

OGLAS DRAŽBE


Dana 30. rujna 1954. god. u 10 sati održati će se kod Šumarije Pitomaca
u Pitomači javna pismena dražba niže navedenih sječina:


Naziv sječine
i odjel
Vrst
drveta
Broj
stabala
Drvna masa
s korom
tehničko
m3
prostor,
prm
Isklična
cijena
Udaljenost
sječine od
željezničke
stanice
Opaska
1
Bilogora
ODJ IV.
Bukva
Hrast
Lipa
2 474
106
316
19
441 2,355.845
0,2 km do šum.
pruge. 9 km
šum. ptugom.
Ugljenokopa
Pitomaca do gl.
stov. želj. stanice
Pitomaca.
Dostalac je dužan
izraditi i predati
prodavaocu
405 prm. ogreva
A, B i C kl. sa
50; 50 bez naknade
tr"oš izrade
2
Banov
Brod VIII.
Hrast
Jasen
Brijest
2 1133
466
123
73
662 3,180.586
5 km mekog
puta do ceste
JJitomača i 1
km ceste do želj.
stanice Pitomaca.
Udalj. sječine
do glav.
stov 6 km.
— Isto
575 prm.
Hrast 1.382
3 Mekiš
13 i 15
Jasen
Brjest
Vrba
78
8
46
8 km. meki put
do Kloštra i 2
km ceste na gl.
stov. Kloštar, tj.
želj. stanice.
— Isto —
12 « prm.
2 1556 1.514 7.777.043
Hrast 1.207
4
Štorgina
Greda 8
Jasen
Brijest
61
251
12 km. mekog
puta 2 km ceste
do gl. stovarišta
na želj. stanicu
Kloštar.
— Isto —
1470 prm.
2 2048 1.519 7,637.234


Pismene ponude obložene prilozima prema čl. 4 i 5. Pravilnika o prodaji
drveta u šumi na panju (N. N. 39/53) valja predati komisiji za dražbu pri
Šumariji jedan sat prije početka dražbe.


Ponuđači polažu jamčevinu u iznosu od 5°/o na tek. račun šumarije Pitomaca
kod N. B. filijale u Đurđevcu br. 445-T-123.


Rok sječe i izrade 1. X. 1954. do 31. XII. 1954., izvoza 31. III. 1955. god.


Dostalac je dužan besplatno šumariji Pitomaca predati sav izrađeni ogrev
iz sječina do 5. I. 1955. god. Plaćanje kup´vnine u tri jednaka obroka i to I.
8 dana kako je ponuđač obavješten da je pa ao dostalac, II. obrok 1. XI. 1954.,
a treći 5. I. 1955. god.


Tehnička dokumentacija i ostali uvjeti dražbe stoje interesentima na uvid
u uredu šumarije Pitomaca.
ŠUMARIJA PITOMACA ´




ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 130     <-- 130 -->        PDF

OGLAS DRAŽBE


Dana 2. listopada 1954. u 10 sati održat će se kod šumarije
»česma« u Bjelovaru javna pismena dražba niže navedene sječine:


Količina


Udaljenost


Isklična


Naziv Broj tehničkog sječine od


prostor,


.1 Vrst drva cijena


drva sa


1
1
sječine stabala drva u željezničke


korom dinara


pr. mt.


3 stanice
hrast 1.092 3.040 — s ? s s .
ČESMA


u m


brest 153 192-—


odjel 45


1. Si 3 ._ " 2
´—1 U co n
jasen 25 15 —


"3 « u S*


L ´3 Š — Ö


Ukupno: 1.270 3.247-— 2-980 — 29,816.510


Pismene ponude obložene prilozima prema čl. 4 i 5 Pravilnika za
izvršenje Uredbe o prodaji drveta u šumi na panju (N. N. br. 39/53.)
valja predati komisiji za dražbu pri šumariji najkasnije 15 minuta
prije početka dražbe.


Ponuđači polažu jamčevinu u iznosu od 5% na tekući račun šumarije
»česma« br. 440-T-348 kod filijale Narodne banke u Bjelovaru.
Rok sječe, izrade i izvoza je od dana odobrenja dražbe do


31. III. 1955.
Rok plaćanja: 50% u roku od 8 dana, kako je kupac obavješten,
da je postao dostalac, a slijedeće uplate u dva obroka u 1/4 dostalne
svote 1. XI. i 1. XII. 1954.


Dostalac je dužan prostorno drvo u količini od 2.980. — pr. mt.
besplatno izraditi, složiti i predati šumariji »česma« u navedenoj
sječini.


Ostali uvjeti dražbe kao i tehnička dokumentacija stoji interesentima
na uvid u uredu šumarije »česma« u Bjelovaru za vrijeme uredovnih
sati.


ŠUMARIJA »ČESMA« BJELOVAR




ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 131     <-- 131 -->        PDF

Na temelju Uredbe o prodaji drveta na panju iz šuma općenarodne imovine
(N. N. 39/53.) održati će se 21. listopada 1954. u 10 sati u uredu šumarije
Velika Pisanica prv put


JAVNA DRAŽBA PUTEM PISMENIH PONUDA


za sječine:


Drvna masa
sa korom


Isklična *k


Kotar Broj Udaljenost od


Sječina Vrst drva cijena


Općina stabala komunikacija


tehnika ogrev dinara


3


mpr


bukva 350 25/ 285
Bačkovica grab 411 59 280 Mekani put 1,5 km,


Bjelovar


odjel 5 hrast 47 89 73 te cestom 2,5 km do


V. Pisanica
Selište) ostalo 2 3 želj. st. V. Pisanica
Svega: 810 405 641 2,186.065


hrast 440 994 247
Mlada Bačbukva
117 100 48 Mekani put 7 km, te


Bjelovar


kovica odj. grab 690 243 280 cesta 2 km do želj.


V. Pisamca
ostalo 24 15 23


11 b stanice Bulinac


Svega: 1271 1352 598 13,171.584


bukva 989 1221 1122


Bačkovica Mekani put 11 km,


Bjelovar grab 12 2 8


odjel 52 te cesta 2 km do ž.


Sandrovac hrast 19 21 12


(Sevac) Svega: 1020 1244 5.205.690 st. Bulinac


1142


bukva 2153 2578 1785 Privlačenje na pom.
Bilogora grab 3)0 70 259 stovarište u Krama-


Bjelovar


odjel 27 i 28 hrast 14 25 36 rivi 1200 m (potrebna


Bedenik


ostali 33 10 30 žicara) š. želj. do ž.


(Muški jarak)


Svega: 2510 2683 2683 13,249.839 st. Pitomaca 16 km


Svaka sječina je poseban objekt prodaje.
Prostorno drvo nije predmet prodaje.
Kupac je dužan da gore navedeno drvo izradi i preda prodavaocu kod


panja bez naknade troškova izrade.
Nudilac je dužan položiti jamčevinu 5%> kod N. banke Bjelovar na tek.
račun šumarije 440-T-226, ili da garantno pismo priloži ponudi.
Pismene ponude sastavljene i obložene prema čl. 5 gornjeg pravilnika predaju
se najkasnije 15 minuta prije početka dražbe komisiji za dražbu.
Kupac je dužan kupovinu uplatiti u 2 jednaka obroka i to: 1. I. 1955.
i 31. III. 1955. god.
Tehnička dokumentacija daje se na uvid u šumariji Vel. Pisanica.
ŠUMARIJA VELIKA PISANICA




ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 132     <-- 132 -->        PDF

OGLAS DRAŽBE STABALA


Na temelju uredbe i pravilnika, kao i nadopune pravilnika o prodaji drveta
na panju u šumi iz šume opće Narodne imovine putem javne dražbe (Nar. Nov.
broj 39 i 49/53). Održati će se dne 20. listopada 1954 godine u 11 sati u prostorijama
šumarije Kamensko u Kamenskoj prvi put pismena javna dražba
drvnih masa na panju u niže navedenim sječinama.


Naziv sječinc


Šumarija Kotar


i odjel


Srednja
udaljnnost
do cesta


Srednja
udalj. do
željez. stan.


Drvne mase


´o1


rt


0
´2


rt sa korom


>


rt


Isklična


rt


Tehnike Ogrev cijena


-c


rt ´ĆT


l/l


rt


rt 3 3


mm


>


Pakrac
Petrov potok
odj. 78—80 0.5 24
bukva
ostalo
15.438
8.048
5.551
159
14.231
1.754 20,523.570
2 "
Slav.
Požega
Šilmatički
potok
odj. 45—47
do
šum.
željez.
3 km
43
bukva
jela
ostalo
8.790
462
4.422
2.866
621
294
9.629
191
1.994 10,080.770
bukva 3.068 421 1.468
3 » "
Jelovac
odj. 31
2 38 breza 6.240 180 2.214
ostalo 247 31 145 2,379.020
jela 1.189 579 266
4 " "
Brzaj a
odj. 21 i 22 5 17 breza 12.3-31 94 2.169
ostalo 1.330 17 174 2,566.680
5 " »
Potočni potok
odj. 26 2 14
bukva
ostalo
1.010
50
819
10
1.809
33 2,670.140


Svaka sječina je poseban objekt prodaje (dražbe), te ponude kao i jamčevine
stavljaju se za svaki objekt prodaje posebno.


Ponuđači su dužni položiti jamčevinu u visini od 5°/o od isklične cijene,
kod Nar. Ban. filijale u SI. Požegi, na tekući račun šumarije Kamensko broj
572-T-244.


Ponude sastavljene i obložene prema čl. 4 i 5 gornjeg pravilnika predaju
se najkasnije 20 listopada do 11 sati u šumariji Kamensko komisiji za dražbu.


Za sve sječine kupovina se uplaćuje u tri obroka i to. Jedna šestina do


1. XII. 1954. tri šestine do 15. 1. 1955., ostale dve šestine do 15. II. 1955.
Rok sječe i izrade do 31. III. 1955 i od 1. X. do 15. XII. 1955., godine
a izvoza do 30. IV. 1955 te od 1. X. do 31. XII. 1955. godine.
Ostali uvjeti dražbe mogu se dobiti na uvid kod šumarije Kamensko.
ŠUMARIJA KAMENSKO




ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 133     <-- 133 -->        PDF

Na temelju uredbe o prodaji drveta na panju iz šuma općenarodne imo


vine (N. N. 39/53) održat će se 20. listopada 1954. g. u 10 sati u uredu Šumarije
u Vrbovskom prvi put


JAVNA DRAŽBA PUTEM PISMENIH PONUDA


za sječine


rt Drvna masa


>


ja Isklična


s korom


Kotar "9 Udaljenost





Sječina cijena


Općina od komunikacija


´p´ Tehnika Ogrjev Dinara
mprm.


> 3


n


Kameni put 2,5 km te cestom
Bukva 327 152 358 993.201 11 km do željezničke stanice


Litorić Delnice


odjel 2 Vrbovsko


Vrbovsko


Litorić Delnice Kameni kolni put 1,5 km cestom


Bukva 316 63 395 770.632


odjel 6 Vrbovsko do željezničke stanice Vrbovsko


Litorić Kolni put 3,5 km, te 11 km


Delnice


Bukva 295 119 476 1,156.553 cestom do željezničke stanice


odjel 8 Vrbovsko


Vrbovsko


Lipovac Delnice Srp. Kolni put 2 km, te 13 km kaBukva
181 50 261 562.164 mionskom cestom do željezničke odjel U Moravice stanice Vrbovsko


Lipovac Delnice Srp. Kolnog puta 2 km, te 13 km
Bukva 674 150 1.096 1,998.345 kamionskom cestom do želj.


odjel 12 Moravice


stanice Vrbovsko


Lipovac Delnice Srp. Kolnog puta 2 km, te 13 km
Jela 282 825 9 5,484.512 ceste do željezničke stanice


odjel 7 Moravice


Vrbovsko


Lipovac Delnice Srp. Kolnog puta 2 km, te 13 km
Jela 178 499 12 3,287.080 cestom do željezničke stanice


exp. Moravice


Vrbovsko


Kameni put 2,5 km, te cestom
Jela 44 118 4 777.448 11 km do željezničke stanice


Litorić Delnice


odjel 3 Vrbovsko


Vrbovsko


Kameniti put 2,5 km, te cestom
Jela 365 1.011 41 7,260.511 11 km do željezničke stanice


Litorić Delnice


odjel 9 Vrbovsko


Vrbovsko


Litorić Delnice Srp. Kameni put 2,5 km, te cestom
Jela 376 1.051 73 7,177.081 11 km do željezničke stanice


odjel 10 Moravice


Vrbovsko


Litorić Delnice Srp. Kameni put 2,5 km, te cestom Jela 298 878 27 6,3J 6.350 U km do željezničke stanice


odjel 14 Moravice


Vrbovsko


Svaka sječina je posebni objekt prodaje. Nudilac je dužan položiti jamčevinu 5°/o
kod N. B. Delnice na tek. račun Šumarije 503-T-122 ili da garantno pismo
priloži ponudi. Pismene ponude sastavljene i obložene prema članu 5. gornjeg
pravilnika predaju se najkasnije 15 minuta prije početka dražbe komisiji za
dražbu. Kupac je dužan kupovinu uplatiti u dva jednaka obroka i to: I. rok
odmah, a II. rok do 31. XII. 1954. g. Rok sječe izrade i izvoza važi do 31. III.
1955. g. — Tehnička dokumentacija daje se na uvid u Šumariji Vrbovsko.


ŠUMARIJA VRBOVSKO




ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 134     <-- 134 -->        PDF

JAVNA DRAŽBA
Dne 21. rujna 1954. godine u 10 sati održati će se u uredu šumarije
Velika Pisanica prvi put:
JAVNA DRAŽBA PUTEM PISMENIH PONUDA
za izrađene hrastove trupce na glavnom stovarištu Vel. Grđevac


Broj trupaca Sortiment m3 Isklična cijena


A. klasa 113,40
hrast B. klasa 123,98
816
C. klasa 136,86
Rudno 4,08


Svega: 379.32 4,161,575,—


Nudilac treba položiti jamstvo 5% isklične cijene. Dostalac je dužan platiti
kupovninu 3 dana po potpisu ugovora.
Tehnička dokumentacija daje se na uvid u šumariji Velika Pisanica.
ŠUMARIJA VELIKA PISANICA


OGLAŠUJTE U ŠUMARSKOM LISTU


Tarife za oglase su ove:


1/1 stranica = 15.000 dinara
1/2 stranice = 8.000 „
1/4 strane == 4.500


(Pošiljalac oglasa dobiva 15%)


ŠUMARSKI LIST


GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE


Izdavač: Šumarsko društvo NR Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb
Mažuranićev trg br. 11 — telefon 36-473 —Godišnja pretplata: za članove Šumarskog
društva NRH i članove svih ostalih šumarskih društava Jugoslavije Din 600.— za
nečlanove Din. 840.— za studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvnoindustrijskih
škola Din. 200.— za ustanove Din. 1.200.— pojedini brojevi: za članove
gtudente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvnoindustrijskih škola Din. 50.—
xa nečlanove Din. 70.— za ustanove Din. 100.— Za inozemstvo se cijene računaju
dvostruko. — Račun kod NB Zagreb 401-T-236. Tisak: Grafički zavod Hrvatske, Zagreb.