DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 124 <-- 124 --> PDF |
U 2/3 broju 1954. su članci: Ing. R. Ci vi din i: 0 gradnji novih sušionica za rezanu robu (svršetak). — Ing. L. Žumer : Može li Evropa računati sa drvom iz Sovjetskog Saveza? — Ing. O. Jug : Podizanje proizvodnje u drvnoj industriji — izlazak iz drvne krize u Evropi. — Ing. R. Ci vi d ini : O izgradnji prvih modernih sušionica za rezanu robu u Sloveniji. — L. Lep : Ljepila i njihova upotreba. — Ing. M. Slovnik : što misle poduzeća o odgoju drvnoindustrijskih tehničarua? CiOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana Br. 3 — 1954. donosi: Alojz Mušić : Nekoliko kritičnih i novih misli s područja pošumljavanja i melioracija. — Ivan Černe : Više pažnje šumskim prometnim sredstvima. — Savremena pitanja. Br. 4. — 1954. ima članke: Dr. R. Pipan : Uređivanje šuma u Sloveniji. — E. Pogačnik : 0 važnosti načela kod postavljanja gospodarske organizacije u šumarstvu. ŠUMARSKI PREGLED — SKOPJE Br. 2. — 1954. donosi članke: Ing. B. Grujoski : Perspektivni razvitak obnove šuma u NR Makedoniji prema predloženom 20-godišnjem planu (1953—1972) god.). — Prof. ing. Hans Em : Neki podaci o vrbama u NR Makedoniji. — S. Džekov : Skopski parkovi i njihova dendroflora. — Prof. ing. Hans Em: Dvadeset godina od smrti Nedeljka Košanina. DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb Br. 3/4 — 1954. ima članke: V. Lončar : Mogućnosti izvoza drvnih proizvoda iz NR Hrvatske. — Ing. F. Štajduhar : Tehnički štetnik na bukovini. — Ing. R. Striki er: Fagoceluloze. — A. Gabričević: O upotrebi žičara u eksploataciji šuma. — Ing. F. Šulentić : Dostignuća kod prerade i upotrebe pojedinih vrsta drveta. STRANA STRUČNA LITERATURA ISTRAŽIVANJA ZA POVEĆANJE PLOVNOSTI OBLOVINE LIŠĆARA U SSSR-A (Prema Unasylva) Da bi se povećala plovnost oblovine lišćara, vršena su posljednjih godina razna Istraživanja. Tradicionalna metoda sastojala se u tome, da se oblovina poslije sječe ostavlja da se suši na zraku najmanje 6 mjeseci. Ali i pored toga što se sušenje vrši polagano i neravnomjerno, često su trupci i poslije 6 mjeseci sadržavali još mnogo vlage, da bi se bez gubitka mogli splaviti vodom. Kasnije se prešlo korištenju evaporacije lišća t. zv. biološkom sušenju. Ustanovljeno je, da površina krošnji od 60 m2 srednje debelih stabala transpirira za 24 sata kod jasena 8 kg, kod breze i topole 9 kg, bukve 5 kg, javora 4 kg, smreke 4 kg, bora i jele po 3 kg vode. I kad se prekine alimentacija vode putem korjena, lišće stabala i dalje evaporira tako, da vlažnost stabala može za kratko vrijeme biti reducirana. Oborena stabla ostave se 8—10 dana prije daljnje prerade pod lišćem, a za to vrijeme pri golim sječama smanji se težina za 150—200 kg po i m3 drveta. Pri prorednim sječama taj proces traje 30—45 dana. |