DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 125 <-- 125 --> PDF |
Smanjenje težine u kg po kubiku drveta poslije 5, 10 i 15 dana sušenja svježe posječeno poslije 5 10 15 dana iznosi kod breze 950 kg 860 780 750 kg trepetljike 970 „ 870 780 750 „ smrče 850 „ 730 660 630 „ bora 860 kg 820 790 770 kg Rr M. Van Miegroet, Recherches sur la signification de quelques substances actives synthetiques pour la culture des plants forestiers. Communication no 2: L´influence de queliques substances actives synthetiques sur la croissance des semis du pin sylvestre (Utjecaj nekih aktivnih sintetskih tvari na rast mladih biljaka običnog bora). Schweiz. Zeitschr. f. Forstwesen, Jahrg. 104, no 4/5 — 1953., p. 137—154. Autorova su istraživanja imala za cilj, da odgovore na dva pitanja i to: 1. Može li se tretiranjem sjemena sa sintetskim aktivnim tvarima utjecati na kasniji razvitak mladih biljaka i 2. da li je taj utjecaj — ukoliko postoji — prolazne ili trajne naravi. Sjeme običnog bora močeno je 48 sati kod temperature 17° C i potpune tame u otopinama sintetskih aktivnih tvari, kod čega su upotrebljeni: 1. /S-alanin ili aminopropionska kiselina, 2. nikotinska kiselina, 3. amidonikotinska kiselina, 4. dl-a-amino-maslačna kiselina, 5. /S-indolil (3)-propionska kiselina, 6. indolil (3)-ocatna kiselina, 7. amidonikotinska kiselina i biotin i 8. a-naftilacetamid. Primijenjene su koncentracije A = 100 mg, B = 1 mg i C = 0,01 mg na 100 ccm destilirane vode. Kontrolni nizovi močeni su samo u destiliranoj vodi uz jednake ostale uvjete. Sjetva je izvršena u vegetacijske posude napunjene smjesom pijeska i treseta (1 :1). Kod jedne polovine izniknulih biljaka nakon šest sedmica, a kod druge nakon pet mjeseci, mjerena je visina, duljina glavnog korjena, ukupna duljina biljke i suha tvar. Rezultati su variaciono-statistički obrađeni. U poredbi s kontrolnim nizovima, gdje je sjeme bilo samo močeno u vodi, ispoljilo se vrlo različito djelovanje pojedinih aktivnih tvari. Dl-a-amino-maslačna kiselina i mješavina amido-nikotinske kiseline i biotina nisu imale nikakovo ili samo negativno djelovanje. Trajno pozitivno djelovanje na duljinu i masu korijenja, bez sporednih nepovoljnih simptoma imala je samo amino-propionska kiselina u srednjoj i slaboj koncentraciji (B i C). Pod utjecajem svih koncentracija nikotinske kiseline ubrzao se razvitak korijenja, ali je zato rast nadzemnih organa smanjen. Amido-nikotinska kiselina ubrzala je duljinski rast i prirast mase korijenja; visinski je prirast smanjen kod biljaka poraslih iz sjemena moČenog u jakoj koncentraciji (A). Kiselina /S-indolil (3)-propionska (koncentracije A i B), kiselina indolil (3)-ocatna (sve koncentracije i a-naftilacetamid (koncentracije B i C) pospješuju prolazno duljinski rast glavnog korjena. Masa korijenja povećava se pod utjecajem svih upotrebljenih koncentracija /S-indolil (3)-propionske i indolil (3) ocatne kiseline, te pod utjecajem dosta slabe (B) koncentracije a-naftilacetamida. Močenje sjemena u jakim koncentracijama ovih tvari djelovalo je na smanjivanje visinskog prirasta. Na temelju dobivenih rezultata autor zaključuje, da je veoma preporučljiva primjena- amino-propionske kiseline u koncentracijama od 1—0,01 mg na 100 ccm vode. Na drugom je mjestu nikotinska kiselina (A), koja ipak ponešto usporava visinski prirast. Kad se želi prije svega postići brzo zakorjenjivanje mladih biljaka, te kad se 535 |