DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 127     <-- 127 -->        PDF

jenja šumskog drveća jako isušeni sloj, koji uz stvaranje
spomenutog tvrdog sloja vrlo nepovoljno utječe na rast
drveća . Uz brojne izvale drveća kojima je uslijed toga strunulo korijenje, te sušenje
pojedinih stabala, šteta se povećala i tim, što se prirast stabala ostalih na rastu
osjetljivo smanjio. Koliko iznosi to smanjenje prirasta, autor nije istražio.


Iznoseći ovaj primjer, imamo namjeru da skrenemo pažnju na naše prilike u
pogledu odvodnjavanja tala u području vrijednih nizinskih šuma.


Ranijim neracionalnim odvodnjama nanesene su našem šumskom gospodarstvu
velike štete. Novim radovima ove vrste ne bi se smjelo prići prije nego što se za
svaki konkretni slučaj ne ustanovi kakove će oni imati poslijedice po područne šume.
Treba ustanoviti, da li će moguće koristi, koje poljoprivreda predmjeva da će imati,
biti manje od šteta, koje će nastati ako vrijedne šumske sastojine bezobzirnim odvodnjavanjem
konačno posve propadnu. Naše šumsko-istraživačke institute čekaju na
rješavanju tog problema opsežni radovi. Da spomenemo samo neke: utjecaj izgradnje
odvodnih kanala na visinu razine donje vode u tlima razne fizikalne strukture; kako
daleko od odvodnog kanala siže taj utjecaj ? Utjecaj opadanja razine donje vode na
rast korijenja pojedinih vrsta drveća u tlima razne fizikalne strukture; utjecaj opadanja
razine donje vode na rast i prirast pojedine vrste drveća; kakove sve štete na
taj način mogu nastati u ugroženim sastojinama; ovisnost visine razine donje vode


o stanju vodostaja u koritu najbliže rijeke, te o količini lokalnih oborina i t. d. Kako
nam je poznato Institut za šumarska istraživanja u Zagrebu dao je u Spačvi iskopati
kanale za promatranje gibanja razine donje vode, te ima o tom podatke za nekoliko
godina unazad, pa se nadamo, da će se taj rad sistematski dalje nastaviti i proširiti
na čitav problem.
Dr. ZLATKO VAJDA


ERRATA CORRIGE!


U broju 5—6/1954 u članku koji su napisali Grison i Biliotti pod naslovom
»Gusjenice četnjaka i uslovi kemijske borbe protiv njih« greškom slagara potkrale
su se u francuskom tekstu opisa slika slijedeće pogreške:


Fig. 2 — umjesto »pouplement«, treba »peuplement«
Fig. 5 — pod B) ispravni tekst glasi: — B) en trait pleine = le 11 avril k 14
heures 30 sur un arbre depourvu de feuilles (d´apres Seltzer)
Fig. 6 — umjesto »correspodent«, treba »correspondent«


mjesto »reelement«, treba »reellement«
Fig. 7 — mjesto »axces«, treba »exces«
Fig. 10 — mjesto »Palonnet, treba »Balonnet« .
Fig. 12 — mjesto »Emeteurs fumidenes«, treba »Emetteurs fumigenes.
Osim toga tekst pod slikom 11 odnosi se na sliku 14 i obrnuto.


Dans le numero 5—6/1954 de cette Revue Particle »Chenilles processionnaires et
les conditions de la lutte chimique« ecrit par Grison et Biliotti, contient dans les
textes francais des legendes des figures les erreures typographiques, dont nous yfaisons le rectificatif:


Fig. 2 — au lieu de »pouplement« il faut mettre »peuplement«
Fig. 5 — il faut mettre: — B) en trait pleine = le 11 avril ä 14 heures 30 sur
un arbre depourvu de feuilles (d´apres Seltzer)
Fig. 6 — au lieu de »correspodent« ili faut mettre »correspondent«


au lieu de »reelement« il faut mettre »reellement«
Fig. 7 — au lieu de »axces« ili faut mettre »exces«
Fig. 10 — au lieu de »Palonnet« il faut mettre »Balonnet«
Fig. 12 — au lieu de »Emeteurs fumidenes« il faut mettre »Emetteurs fumigenes
En outre la legende de la figure 11 s´applique ä la figure 14 et inversement.