DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 14 <-- 14 --> PDF |
kih u Maruševcu. U donjem dijelu Opeke u okolišu tamošnjeg jezerca postoji dvadesetak stabala. Na istočnom podnožju parka Klenovnik nalazi se grupa od nekoliko taksodija. Kriptomerij a (Cryptomeria japonica) tvori iznad dvorca u Opeki stablo oko 80 cm debelo i preko 25 m visoko. Ondje ima više i krupnijih i manjih stabala. I u Klenovniku postoji stablo 30 cm debelo i 12 m visoko. Posebnu vrednotu predstavljaju također grupe i pojedina stabla hib e (Thujospis dolabrata) u Opeki. U Klenovniku vidjeli smo njeno stablo debelo oko 20 cm i visoko 8 m, kao i više manjih stabalaca. I t u j e (Thuja sp.) u onom kraju vrlo dobro rastu. Naročito to važi za golem u t u j u (T. plicata), od koje imade većih i manjih stabala i grupa u gotovo svim parkovima, a napose u Maruševcu, Opeki i Križovljangradu. I u Čakovcu smo vidjeli više stabala do 8 m visokih. Postoji i njena odlika T. p. fastigiata. — Iokcidentalna tu ja (T. occidentalis) nalazi se u svim parkovima. U Klenovniku vidjeli smo njeno stablo debelo oko 40 cm i visoko oko 12 ni. I njenih forma ima više, kao što su: T. o. variegata, lutea, fastigiata, filiformis, ericoides (Retinospora dubia). — Orijentaln a tuj a (T. orientalis) postoji također gotovo u svim parkovima, ali je ona najosjetljivija prema studeni, što se vidi po oštećenim stablima. Međutim, u Čakovcu imade stabalaca te tu je u parku željezničke stanice, a dobrog su vitaliteta. Postoji nekoliko njenih forma, kao T. o. aurea, flagelliformis, te retinosporna T. o. decussata. — Varaždinsko groblje i groblje u Vinici dokaz su, koliku vrijednost tuje mogu da predstavljaju u vrtnoj umjetnosti. Liboceda r (Libocedrus decurrens) zabilježili smo u Opeki. U Varaždinu pred vilom Briksi nalazi se vrlo lijepo stabalce oko 20 cm debelo. U Trakošcanu primijetili smo jedan primjerak, ali je stradao od studeni. Pačempres i (Chamaecyparis sp.) prilično su zastupani. — Law sonov a pačempres a (C. Lawsoniana) ima svuda. U varaždinskom parku ima stabala debelih preko 40 cm. Većih stabala i grupica ima u Jalkovcu, Šaulovcu, Maruševcu, Opeki, Križovljangradu, Klenovniku i Čakovcu. U Opeki postoji veći broj elitnih stabala tog pačempresa i više njegovih forma, kao što su C. L. glauca, argenteä, lutea, pendula, filiformis i dr. — U Opeki postoje stabla plavog pačempresa (C. thyoides) i njegove retinosporne forme C. t. ericoides. — Ondje se nalazi i stablo od nutkanskog pačempresa (C. nootkatensis) sa više forma. — Hinoki pačempres (C. obtusa) čini grupe i soliterna stabla u Opeki, a stabalca u Trakošcanu. U Opeki postoji više njegovih forma, kao što su: C. o. aurea, ericoides idr. — Savarski pačempres (C. pisifera) tvori stabalca u Jalkovcu i Trakošcanu, a grupe i krupna soliterna stabla u Opeki. U Opeki imade i više njegovih forma, kao na pr. C. p. aurea, filifera i dr. Vrlo je lijep i njegov retinosporni oblik C. p. squarrosa. Borovic a (Juniperus sp.) ima gotovo u svim parkovima. — Obič nu borovicu i klečiku (J. communis i J. nana) vidjeli smo u nekoliko parkova. S o m i n a (J. sabina) nalazi se u gotovo svim parkovima. Ona tvori oveće guste grupe u Opeki i još više u Križovljangradu. — v i r g i n i j a n k a (J. virginiana) uzgaja se u gotovo svim parkovima. U Opeki tvori oveće grupe i skupove s odraslim i vrlo dekorativnim stablima. Ondje postoji više njenih forma, kao J. v. glauca, variegata filifera, ele |