DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 15 <-- 15 --> PDF |
gantissima i dr. U Klenovniku ima stabala do 60 cm promjera. — U Opeki se nalaze i primjerci kineske borovice (J. chinensis), kao i njena odlika J. c. Pfritzeriana. b) ANGIOSPERME Topole (Populus sp.) obilnije su zastupane. — Crna topola (P. nigra) uzgaja se češće u Varaždinu i Čakovcu. — Jablan i (P. nigra pyramidalis) tvore preko 1 m debela stabla u šaulovcu, Opeki, Zelendvoru, Križovljangradu, Klenovniku i Čakovcu. — Stabala trepetljik e (P. tremula) vidjeli smo u Opeki, Križovljangradu i Čakovcu. — Bijeli h topol a (P. alba) ima debelih preko 80 cm u Opeki, Križovljangradu i Čakovcu. — Siv a topol a (P. canescens) češće se vidi u Križovljangradu. — Više vrlo lijepih stabala kasne euramerikanke (P. euramericana serotina) vidjeli smo u Varaždinu i Čakovcu, a robusn e topol e (P. robusta) u Varaždinu. — Od vrh a (Salix sp.) česta je tužn a vrb a (S. babylonica). Vrlo lijep primjerak vidjeli smo u Jalkovcu. — Odraslih stabala bijel e vrb e (S. alba) ima u Čakovcu. Nekoliko stabala k ar i j e (Carya sp.) postoji u Križovljangradu. Stabla često rađaju. — Više stabala pterokarij e (Pterocarya fraxinifolia) nalazi se u Maruševcu i Opeki. — Crn i ora h (Juglans nigra) čest je u onom kraju. Više stabala, ali lošijeg uzrasta, postoji u šaulovcu. Uz put istočno od parka u Opeki postojao je drvored crnih oraha, ali su im stabla bila znatno oštećena bijelom imelom. U Zelendvoru kultura crnog oraha dosta je lošeg izgleda. Grupa od više crnih oraha ispod starog grada vinice dobrog je uzrasta. U Križovljangradu vidjeli smo stabla preko 80 cm debela. Običn a brez a (Betula verrucosa) nalazi se u svim parkovima. Vrlo dekorativno djeluju njene guste grupice na travnjacima u Križovljangradu. — Joh e (Alnus sp.) se dobro koriste na najhladnijim i najvlažnijim mjestima. — Bijel a joh a (A. incana) vrlo je dekorativna, kao što to dokazuju primjerci u Čakovcu. Vrlo krošnjata soliterna stabla obično g grab a (Carpinus betulus) u Opeki i Križovljangradu odlični su primjeri visoke dekorativne vrijednosti toga drveta. — Crven a bukv a (Fagus sylvatica purpurea) nalazi se gotovo u svim parkovima. Krupnih stabala ima u parku Vara- ždina,Opeki, Križovljangradu, Klenovniku i Čakovcu. — Pitom i keste n (Castanea sativa) sastavni je dio prirodnih šumica, na koje se nastavljaju parkovi u Opeki i Klenovniku, a donekle u Maruševcu i Trakošćanu. Vrlo krupnih stabala imade u šumici Kostanjevec iznad parka Opeke. U Klenovniku imade nekoliko preko 1 m i više oko 60 cm debelih vrlo lijepih stabala. U Varaždinu primijetili smo u Tiršovoj ulici stablo oko 30 cm debelo s mnogo sitnih i nerazvijenih plodova. Hrastov i (Quercus sp.) zaslužuju posebnu pažnju. — Soliterna stabla lužnjak a (Q. pedunculata) svojim orijaškim krošnjama znatno uveličavaju ljepotu većine parkova i čitavog pejsaža. Dva takva orijaša nalaze se u Maruševcu. Jedno ima promjer 1,9 m, kratko deblo i krošnju spuštenu gotovo do tla. Drugo je oko 2 m debelo i oko 25 m visoko. I tik parka Banski Dvor nalazi se oko 1,80 m debelo također veoma krošnjato stablo. U Zelendvoru ima lužnjakovih stabala debelih preko 1 m. Vrlo krupnih orijaških lužnjaka ima u sjevernom dijelu parka Križovljangrada. 425 |