DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Krupna stabla postoje i u čakovečkom parku. — Ce r (Q. cerris) tvori u
Opeki vrlo krupno i široko razgranato stablo. Visoke je dekorativne vrijednosti.
— Stabl o sladun a (Q. conferta)´ vidjeli smo u Klenovniku.
Ono je oko 60 cm debelo. — Gotovo u svim parkovima uzgajan je crven i
hras t (Q. borealis maxima). Krupnih, preko 70 cm debelih stabala tog
hrasta ima u Varaždinu, Maruševcu, Opeki, Križovljangradu i Klenovniku.
U predjelu Grabovnica kod Maruševca nalazi se 30-godišnja kultura tog
hrasta. — Ovećih stabala skerletnog hrasta (Q. coccinea) vidjeli
smo u Jalkovcu, Opeki, Maruševcu, Križovljangradu i Klenovniku. — Vrlo
su česta i stabla od čamolikog hrasta (Q. palustris). Ističu se iz
daljine svojim tankim granama. Više njegovih primjeraka vidjeli smo u
Maruševcu, Opeki i Klenovniku. U Klenovniku postoji više stabala do 70 cm
debelih i do 20 cm visokih. I u Križovljangradu bilo je njegovih stabalaca.


— Posebnu vrednotu predstavlja vazda zeleni hrast. (Q. pseudoturneri)
u Opeki, koji iznad dvorca tvori stablo lijepa uzrasta i krupne krošnje.
U Opeki postoji desno od dvorca i oveći primjerak po svoj prilici
tamnog hrasta (Q. velutina).
Brijestovi (Ulmus sp.) su dosta česti. — Stabla običnog
brijest a (U. carpinif olia) nalaze se u gotovo svim parkovima. Ima i
raznih njegovih forma kao U. c. suberosa i dr. Njegova odlika U. c. umbraculifera
uspješno se uzgaja u varaždinskim drvoredima. — U Opeki postoj
i stablo američkog brijesta (U. americana), a u Čakovcu stabla
veza (Ulmus laevis). — Crveni koprivić (Celtis occidentalis)
iznenađuje nas svojim krupnim stablima u Opeki i Križovljangradu. U Križivljangradu
nalazi se njegovo stablo promjera 1,20 m.


Maklur a (Maclura pomifera) češće se uzgaja. U Opeki postoji veći
broj stabala, koja rađaju krupnim plodovima. Jedno od njih napadnuto je
bijelom imelom. U Križovljangradu ima veći broj krupnijih stabala, a jedno
od njih donosi plodove promjera do 15 cm. — I katsur a (Cercidiphyllum
japonicum) nalazi se kao drvce u nekoliko parkova.


M a g n o 1 i j e (Magnolia sp.) pripadaju među najdekorativnije drveće.
Ima ih u više parkova. U Opeki postoje: M. acuminata, M. obovata (M.
hypoleuca), M. denudata (M. Yulan), M. Soulangeana i dr. Naročito je
dekorativno stablo od M. obovata, koje se ističe vrlo velikim lišćem, krupnim
bijelo-ružičastim cvjetovima, te uspravnim krupnim golim i zelenkastim
pupovima. Stablo se nalazi desno od dvorca. — Tulipanova c (Liriodendron
tulipifera) vrlo je čest u onom kraju. Stabalce lijepa uzrasta
nalazi se u Jalkovcu, a grupa od nekoliko krupnih stabala u Banskom
Dvoru. U Opeki, Križovljangradu i Klenovniku ima pojedinačnih stabala
i grupa sa stablima debelim preko 80 cm. Unutar zidina starog grada Trakošćana
postoji stablo oko 80 cm debelo.


Likvidamba r (Liquidambar styraciflua) mnogo je rjeđi. Primijetili
smo lijepo stabalce u Jalkovcu, kao i više stabalaca u Križovljangradu.


— Platan a (Platanus orientalis) tvori krupna stabla u gotovo svim parkovima.
Neka su od njih debela i preko 1 m. Krupnih stabala ima u Varaždinu,
Klenovniku i Čakovcu.
Crven i glo g (Crataegus oxyacantha coccinea plena) nalazi se
kao drvo 8 m visoko nedaleko dvorca Križovljangrad. — U više parkova
vidjeli smo i običnu mušmulu (Mespilus germanica). — Mukin
j a (Sorbus aria) tvori vrlo lijepo 65 cm debelo stablo na brežuljku u