DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 17 <-- 17 --> PDF |
šaulovcu. — B r e k i n j a (S. torminalis) tvori češće do 60 cm debela soliterna, krošnjata i vrlo dekorativna stabla u Opeki i Križovljangradu. — I Prunu s vrst e (P. Pissardii, P. padus, P. serotina, P. serrulata i dr.) kao i njihove forme ukrasu ju češće tamošnje parkove. — Vrlo su dekotivni i primjerci Malu s pumila, M. baccata, M. floribunda, kao i nekoliko P y r u s vrsta i forma. Judin o drv o (Cercis siliquastrum) postoji kao stabalce u Jalkovcu, ali ga oštećuje studen. Uz dvorac u Križovljangradu nalazi se oveće stabalce, koje obilno fruktificira. — U gotovo svim parkovima ima krupnih i lijepih stabala gl edicij e (Gleditsia triacanthos). Na nekoliko mjesta vidjeli smo i bestrnatu gledičiju (G. t. inermis). — Iznenađuju nas i vrlo lijepi primjerci gimnoklad a (Gymnocladus dioicus). Dva oveća stabla sa mnogo izbojaka iz šilja i više manjih stabalaca postoje u Jalkovcu. Sjeverno od dvorca nalazi se stablo preko 80 cm debelo. Ono pripada među najkrupnije gimnoklade kod nas. I ispred dvorca u Križovljangradu nalazi se oveće stablo. — Lijepo stablo žuto g drvet a (Cladrastis lutea) nalazi se u šaulovcu. Ono je 25 cm debelo i 15 m visoko. — S of ore (Sophora japonica) ima gotovo u svim parkovima. U šaulovcu i Križovljangradu stabla su joj do 60 cm debela. — Bagre m (Robinia pseudoacacia) je čest u svim parkovima. U Zelendvoru ima do 1 m debelih stabala. U čakovečkom parku postoji bizarni, do 1,5 m debeli bagrem. Razgranat je do tla, a donje grane su mu vrlo debele i horizontalno usmjerene. One su podbočene stupovima, jer bi inače pukle zbog težine. Odlika R. p. monophylla tvori do 40 cm debela i preko 20 m visoka stabla u šaulovcu i Opeki. Ondje se nalaze i stabla odlika R. p. inermis, pyramidalis, Bessoniana i dr. česta je i odlika R. p. umbraculifera. — Zabilježili smo i manja stabalca od R. hispida i R. viscosa. P t e 1 e i n i h stabalaca (Ptelea trifoliata) ima u šaulovcu. Opeki i Križovljangradu. — Pajase n (Ailanthus glandulosa) tvori krupna stabla u većini parkova. — češće se vide i stabalca š i m š i r a (Buxus sempervirens arborescens). — Običn i ru j (Cotinus coggygria) tvori u Maruševcu i Opeki oveće grupe, gdje su mu debla iskrivljena, povaljena i do 25 cm debela. — Kisel i ru j (Rhus typhina) raširen je u cijelom kraju. Njegovih stabalaca ima u Maruševcu, Opeki i Križovljangradu, a vide se češće i u okolišnim selima. — B o ž i k a (Ilex aquifolium) može tvoriti vanredno vrijedna parkovna stabalca. Iznad dvorca u Opeki nalazi se njeno oko 5 m visoko stabalce čunjäste krošnje. I u dvorištu dvorca postoji stabalce (ca 25 cm. promjera) vrlo lijepa uzrasta. Javor i (Acer sp.) se nalaze gotovo u svim parkovima, često se susreću lijepa i krupna stabla gorskog javora, mliječ a, klena, negundovca i srebrnolisnog javora, te čitavog niza njihovih forma. Tako se ističu odrasla stabla raznih forma gorsko g javor a (A. pseudoplatanus), kao što su stabla od A. p. atropurpureus u Maruševcu, Opeki, Križovljangradu i Klenovniku. U Križevijangradu postoji više krupnih stabala A. p. Worleei, Leopoldii, variegatum i dr. Ondje je, nažalost, za prošlog rata posječeno više krupnih stabala tih rijetkih javora. — U Opeki i Križovljangradu postoje i lijepi primjerci odlika ml i j eča: A. platanoides Schwedleri, variegatum, rubrum i dr. — Koliko mogu biti klenov a stabla (A. campestre) dekorativna, dokazuju nam soliterni primjerci u Opeki, Križovljangradu i Čakovcu. — U većini parkova vidjeli smo razne 427 |