DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Kosa div. sp., Symphoricarpus racemosus, S. orbiculatus, Syringa vulgaris, Viburnum
opulus roseum, Weigelia rosea, Spiraea prunifolia, S. Thumbergii, S. Vanhouttei, japonica,
S. Douglasii i dr.


Samo u nekim parkovima nalazimo grmove i grmiće od: Amelanchier
canadensis (Opeka), Buddleja variabilis (Opeka), Buxus sempervirens aureo
variegata (Opeka), Calycanthus floridus (Opeka), Ceanothus azureus
(Opeka), Chimonanthus praecox (Opeka), Chionanthus virginicus (Opeka),
Cotinus coggygria (Opeka, Maruševec), Cornus florida (Opeka), Elaeagnus
argentea i E. umbellata (Opeka, Križovljangrad), Erythrina crista galli
(Maruševec), Fontanesia Fortunei (Opeka), Fuchsia gracilis i F. microphylla
(Opeka, Maruševec), Halesia tetraptera (Opeka), Hydrangea quercifolia
(Opeka), Hypericum calycinum (Opeka), Indigofera decora (Opeka, Maruševec),
Jasminum humile, J. nudiflorum, J. fruticans, J. officinale i dr.
(Maruševec, Opeka), Kerria japonica i K. j . pleniflora (Opeka, Jalkovec),
Laburnum vulgare (Čakovec), Ligustrum ovalifolium variegatum (Varaždin,
Opeka, Klenovnik), Potentilla fruticosa (Opeka), Ribes aureum, R.
odoratum, R. sanguineum, R. rubrum, R. grossularia i dr. (Maruševec,
Opeka), Rhododendron luteum, R. gandavense, R. japonicum i R. maximum
(Opeka), Rhodotypos kerrioides (Opeka), Santolina chamaecyparissus
(Varaždin, Maruševec, Opeka), Staphylea pinnata (Varaždin, šaulovec,
Vinica), Teucrium chahaedrys (Maruševec, Opeka), Viburnum rhytidophyllum
(Jalkovec) i dr.


Bijel a imel a (Viscum album) vrlo je česta u onome kraju. Napada u velikoj
mjeri krušku i jabuku. Vidjeli smo je u Opeki na stablima Tilia sp., Maclura
pomifera, Acer campestre i Juglans nigra, a u Križovljangradu na stablima Acer
campestre, Betula verrucosa i Crataegus oxyacantha coccinea plena. U Opeki je, navodno,
ima i na stablima Quercus borealis i Q. palustris.


U parkovima se kultivirao i veći broj p e n j a č i c a. Održale su se
mnoge ne samo u parkovima nego i u seoskim vrtićima, česte su: Campsis
radicans (stijene dvoraca, u Trakošćanu primjerak promjera 8 cm), Clematis
Jackmanii, C. viticella coerulea, C. montana i dr., Hedera helix (stijene
dvoraca i starih gradova, u Trakošćanu primjerak debeo 15 cm), Parthenocissus
quinquefolia i P. tricuspidata, Polygonum baldschuanicum, Wisteria
sinensis (u Šaulovcu uz dvorac primjerak debeo 15 cm). Rjeđe se
vidi Aristolochia durior. Samo u Opeki vidjeli smo Hydrangea petiolaris.
Taj lijepi primjerak pokriva stijene u dvorištu dvorca. U čakovečkom parku
na ogradi vrtlarije vidjeli smo bujnu zeljastu penjačicu Echinocystis lobata.
Parkovne nasade ukrasuju i autohtone zeljaste penjačice kao: Calystegia
sepium, Polygonum dumetorum i Bryonia dioica. Na vlažnim mjestima rastu
Humulus lupulus i Vitis silvestris.


Uzgojna važnost naših starih parkova


U spomenutim parkovima uzgajano je mnogo raznog drveća i grmlja,
kao i njihovih forma, a i križanaca. Sakupljen je materijal razne provenijencije.
Mnogo je od toga materijala našlo posv e prikladn e ekološke
prilike. Iz dendrološkog prikaza vidimo, da ondje optimaln o raste
vrlo veli k broj drveća i grmlj a. Dakako da se i mnogo uzgaj anog materijala
pokazalo manje podesnim. On se doduše održao na životu, ali u
slabijem stanju. Njegov vitalitet ovisi u velikoj mjeri o mikroekološkim pri