DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 20     <-- 20 -->        PDF

likama. Od mnogo uzgajanih vrsta i njihovih forma održali su se na životu
često te k pojedini, na j otpornij i primjerci. Vrlo je mnogo materijala
ondje uzgajano, ali bez uspjeha, jer je uginulo radi nepovoljni
h ekoloških uvjeta.


Preostali materijal rezultat je dugogodišnjeg i ustrajnog rada na unašanju
i podizanju pojedinih vrsta i njihovih forma, kao i raznih križanaca.
On predstavlja prema tome kolekciju drveća, koje se i uz nepovoljne vanjske
utjecaje — bilo iz mrtve ili žive prirode — bolje ili lošije održalo. Ondje
su uzgojem raznog drveća i grmlja vršeni i nesvjesno kroz dugi niz decenija
pokusi odabiranj a i s obzirom na ekološke prilike i s obzirom na
otpornost prema biotskim utjecajima. Elitn i primjerc i unutar pojedine
vrste, koja se ondje već dugo vremena uzgaja, mogu prema tome
često predstavljati vrlo vrijedan selekcion i materijal. Od njega možemo
imati veliku praktičnu korist.


Mnogo tamošnjeg drveća i grmlja ne služi samo kao dekorativni materijal
nego iz njihovih dosadanji h ekoloških, bioloških i uzgojnih
svojstava možemo crpsti pouku o upotrebnoj vrijednosti kod
podizanja novih nasada i parkova. Ono nam može vrlo dobro
poslužiti kod primjen e u podjednakim ekološkim, specijalno klimatskim
prilikama. Tako parkovi Šaulovec, Maruševec, Opeka i Klenovnik sadrže
mnogo odličnog materijala podesnog za brežuljkaste unutrašnje terene, a
Jalkovec, donji dio Opeke, Križovljangrad i čakovečki park sadrže mnogo
materijala podesnog za niže, hladnije predjele.


U spomenutim parkovima postoji velik broj drveća, koje nas zanima
s čisto š u m s k o-u z g o j n o g gledišta, budući da ondje odlično raste.
Odanle možemo povlačiti zaključke o tome, koje od kultiviranog drveća
zaslužuje da se u podjednakim ekološkim prilikama forsir a i pro širi
u našim šumskim kulturama. Prema tome naši stari
parkovi zanimaju nas s obzirom na iskustva stečena na uzgojenom drveću,
a koja bi mogla biti od koristi u pogledu jačanja proizvodn e sposobnost
i naših šuma. Sa šumsko-uzgojnog gledišta imamo kod toga u
vidu u prvom redu ariš, d u g 1 a z i j u, razne jele, s m r č e, borove,
hrastove, gledičiju, tulipanovac, platanu, topole
i dr.


Iskustva stečena u našim starim parkovima uzgojem čitavog niza
drveća i grmlja, te njihovih forma i križanaca, mogu da budu za nas od
znatne koristi i kod podizanja par k-š uma i zelenih pojasev
a u okolici naših gradova i drugih većih naselja, a — dakako — i
kod podizanja parkovnih nasada. Selekcijom prilagođeni materijal može pri
tome biti od snatne koristi. Tako ćemo kod uzgoja osjetljivih vrsta postići
daleko veći uspjeh, ako nam novi naraštaj potječe od stabala, koja su se
razvijala u nepovoljnijim prilikama nego inače, kao što je to, na pr., slučaj
kod judinog drvca, cedrova, paulovnije i dr.


Vrijednost kultiviranog drveća vrlo je velika zbog dobave sjemena i
uzgoja sadnica za pošumljivanje i parkiranje. Stari naši parkovi od velikog
su značenja kao odlične sjemensk e baze . Sjemenjem sabranim na
elitnim stablima omogućen nam je uzgoj dobrih sadnica za pošumljivanje,
kao i uzgoj stabalaca za parkovne nasade.


Naši stari parkovi mogu svojim dragocjenim sjemenskim materijalom
biti od znatne koristi. Time se može utjecati na jačanje veće aktivnosti na