DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 20 <-- 20 --> PDF |
likama. Od mnogo uzgajanih vrsta i njihovih forma održali su se na životu često te k pojedini, na j otpornij i primjerci. Vrlo je mnogo materijala ondje uzgajano, ali bez uspjeha, jer je uginulo radi nepovoljni h ekoloških uvjeta. Preostali materijal rezultat je dugogodišnjeg i ustrajnog rada na unašanju i podizanju pojedinih vrsta i njihovih forma, kao i raznih križanaca. On predstavlja prema tome kolekciju drveća, koje se i uz nepovoljne vanjske utjecaje — bilo iz mrtve ili žive prirode — bolje ili lošije održalo. Ondje su uzgojem raznog drveća i grmlja vršeni i nesvjesno kroz dugi niz decenija pokusi odabiranj a i s obzirom na ekološke prilike i s obzirom na otpornost prema biotskim utjecajima. Elitn i primjerc i unutar pojedine vrste, koja se ondje već dugo vremena uzgaja, mogu prema tome često predstavljati vrlo vrijedan selekcion i materijal. Od njega možemo imati veliku praktičnu korist. Mnogo tamošnjeg drveća i grmlja ne služi samo kao dekorativni materijal nego iz njihovih dosadanji h ekoloških, bioloških i uzgojnih svojstava možemo crpsti pouku o upotrebnoj vrijednosti kod podizanja novih nasada i parkova. Ono nam može vrlo dobro poslužiti kod primjen e u podjednakim ekološkim, specijalno klimatskim prilikama. Tako parkovi Šaulovec, Maruševec, Opeka i Klenovnik sadrže mnogo odličnog materijala podesnog za brežuljkaste unutrašnje terene, a Jalkovec, donji dio Opeke, Križovljangrad i čakovečki park sadrže mnogo materijala podesnog za niže, hladnije predjele. U spomenutim parkovima postoji velik broj drveća, koje nas zanima s čisto š u m s k o-u z g o j n o g gledišta, budući da ondje odlično raste. Odanle možemo povlačiti zaključke o tome, koje od kultiviranog drveća zaslužuje da se u podjednakim ekološkim prilikama forsir a i pro širi u našim šumskim kulturama. Prema tome naši stari parkovi zanimaju nas s obzirom na iskustva stečena na uzgojenom drveću, a koja bi mogla biti od koristi u pogledu jačanja proizvodn e sposobnost i naših šuma. Sa šumsko-uzgojnog gledišta imamo kod toga u vidu u prvom redu ariš, d u g 1 a z i j u, razne jele, s m r č e, borove, hrastove, gledičiju, tulipanovac, platanu, topole i dr. Iskustva stečena u našim starim parkovima uzgojem čitavog niza drveća i grmlja, te njihovih forma i križanaca, mogu da budu za nas od znatne koristi i kod podizanja par k-š uma i zelenih pojasev a u okolici naših gradova i drugih većih naselja, a — dakako — i kod podizanja parkovnih nasada. Selekcijom prilagođeni materijal može pri tome biti od snatne koristi. Tako ćemo kod uzgoja osjetljivih vrsta postići daleko veći uspjeh, ako nam novi naraštaj potječe od stabala, koja su se razvijala u nepovoljnijim prilikama nego inače, kao što je to, na pr., slučaj kod judinog drvca, cedrova, paulovnije i dr. Vrijednost kultiviranog drveća vrlo je velika zbog dobave sjemena i uzgoja sadnica za pošumljivanje i parkiranje. Stari naši parkovi od velikog su značenja kao odlične sjemensk e baze . Sjemenjem sabranim na elitnim stablima omogućen nam je uzgoj dobrih sadnica za pošumljivanje, kao i uzgoj stabalaca za parkovne nasade. Naši stari parkovi mogu svojim dragocjenim sjemenskim materijalom biti od znatne koristi. Time se može utjecati na jačanje veće aktivnosti na |