DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 22 <-- 22 --> PDF |
U drugim zemljama pridaje se starim parkovima i arboretumima baš u ovom pogledu velika važnost. To su kolekcij e živog drvenastog materijala ustaljenih svojstava is obzirom na ekološke odnose i s obzirom na biološka svojstva. U njima postoji mogućnost daljne selekcije drveća i uzgoja domaćih ekoloških isto tako i mogućnost uzgoja novih forma kombiniranjem svojstava matičnih stabala. Star i par kovi i arboretumi najsigurnije su baze, gdje se nizovima decenija mogu motriti morfološka obilježja, ekološki odnosi, te biološka i uzgojna svojstva. Stari parkovi služe nam, dakako, i kao objekti za demonstraciju i proučavanje podesne parkovne strukture, složaja zelenih masa, smještaja pojedinog drveća, grmlja i drugog bilja, sklada boja, izrade mreže parkovnih stazica i puteljaka i t. d. Parkovi Opeka, Križovljangrad i Maruševec u tom su pogledu upravo školski primjeri. To su primjeri uspjelog međusobnog smještaja raznovrsnog drveća i grmlja i s obzirom na prostor i s obzirom na njihov izgled u toku godine, kao i s obzirom na razvitak u nizu decenija. Zaključne napomene Iz dendrološkog prikaza vidimo, da u našim starim zagorskim parkovima postoji veliko bogatstvo raznovrsnog drveća i grmlja, kao i mnoštvo njihovih forma od velike parkovne, dendrološke i uzgojne vrijednosti. Kako je istaknuto, ovdje smo obuhvatili u stvari tek jedan dio tog materijala. Potrebno je prema tome, da se čitav dendrološki materijal što detaljnije prouči. Taj bi posao trebali da obave naši stručnjaci što prije, jer se dosta materijala radi dotrajalosti, a i slabe njege nalazi u lošem stanju, te mu se broj sve više smanjuje. Za nas je od velikog interesa i obrada zagorskih parkova sa historijskog gledišta. Bilo bi korisno znati: kada, kako su i pod kojim okolnostima oni nastali, te odakle je nabavljen biljni materijal. Mnogo podataka naći će se vjerojatno u arhivima u Varaždinu, kao i arhivima dvoraca, ukoliko su ostali sačuvani. Obnovi i uređenju starih parkova nužno je posvetiti mnogo više pažnje. Napose to vrijedi za parkove, koji su jače zapušteni, kao što je to park Križovljangrad i Jalkovec. Sve naše stare parkove treba tretirati kao kulturne spomenike i rijetke prirodne vrednote. Svi oni treba da se zakonom zaštite i podvrgnu pod nadzor Konzervatorskog zavoda. Nikakve preinake ne bi se smjele u njima vršiti bez znanja i pristanka tog zavoda, odnosno bez učestvovanja stručnjaka, koje će delegirati savjetodavni odbor. Prilikom obnove ne bi se smjelo pustiti iz vida unošenje domaćeg endemičnog drveća i grmlja, kojeg ondje gotovo i nema. Ovih nekoliko misli odnosi se i na druge naše stare parkove. THE DENDROLOGICAL AND THE GROWING IMPORTANCE OF SOME OLD PARKS IN NORTH CROATIA Summary In this paper the dendrological importance of some old parks in the neighbourhood of Varaždin (the north part of Croatia) is dealt with. A great number of various vigorous and wonderfull trees and their forms is to be found there. They |