DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Subsectio Sciadanthus Coss. et Dur.


Subsectio M e 1 i o i d e s Endl.


Subsectio Bumelioides Endl.


Fr. excelsior L.


(Sa manjim brojem varijeteta i prelaznim oblicima)


Fr. angustifolia Vahl (Syn Fr. oxycarpa Willd.)


(Sa brojnim varijetetima i prelaznim oblicima)


(Fr. Bornmiilleri Lingelsh.)


Fr. sogdiana Bunge non Dippel


Fr. potamophila Herder


(Fr. elbursensis Lingelsh.)


F r. nigra Marchall


Fr. mandschurica Rupr.


Fr. H o o k e r i Wenzig


Fr. B r a n d i s i i Lingelsh. (= Fr. excelsior Brandis)


Fr. quadrangulata Michx.


Morfološki opis i druge karakteristike poljskog jasena


Poljski jasen je srednje visoko drvo, koje naraste pod povoljnim uslovima,
u sklopu svojih prirodnih sastojina do maksimalne visine od 25 m.
Inače je to stablo manje visine, a ukoliko raste na slobodnom položaju,
stvara dugoljasto-ovalno zaobljenu krošnju sa relativno dosta gustim rasporedom
grana. Najčešće ga, međutim, u primorskim predjelima nalazimo
kao dosta nisko (do 15 metara najviše) stablo, vrlo razgranjeno i često sa
nepravilnom krošnjom, što je gotovo uvijek posljedica okresivanja mladih
grana. Deblo ima isprva glatku, žućkasto do smeđasto sivu koru, koja u
starijoj dobi ispucava uzdužnim i poprečnim, dosta plitkim udubinama i
poprima sivu boju. Kora starijih stabala izgleda kao da ima sitan pločasti
rub.


Jednogodišnji izbojci su svjetlosmeđe do žučkastozelene boje, redovno
su tanji nego oni kod gorskog jasena. Pupovi su također manji i u pravilu
svjetlo do tamnosmeđe boje i pusteni. Izuzetno se pojavljuju izbojci sa
crnim pupovima, ali to su obično pupovi na potisnutim starijim grančicama,
a osim toga, crnu boju poprimaju tek nakon izvjesnog vremena poslije skidanja
grančice. Utvrđeno je i da gorski jasen može izuzetno imati smeđe
pupove, i to na mladim izbojcima iz panja, pa se razlikovanje vrsta na
osnovu vrlo praktične determinacije po pupovima ne može u svakom slučaju
upotrebljavati, bez izvjesne mjere opreznosti. Terminalni (lisni) pupovi
su redovno najveći kao i kod gorskog jasena, gdje su oni obično trbušasti
i pri vrhu više zaobljeni i kratko zašiljeni, dok su kod poljskog jasena
većinom gotovo jednake debljine u sredini i na vrhu i završavaju valovitim
grebenom, kojeg čine vrhovi ljusaka. Ovo posljednje razlikovanje vrijedi
naročito kod primorskih primjeraka.


Neparno perasti i ujesen nešto kožasti listovi odlikuju se kod tipičnog
primorskog oblika vrlo uskim, lancetastim, oko 8—10 cm dugim i do 2 cm
širokim, oštro i nejednako napiljenim listićima. Međutim, u pogledu oblika,
listići mogu znatno varirati. Na mlađim primjercima, na izbojcima iz panja,
a katkad i na potisnutim grančicama krošnje, poprimaju oni često potpuno
okruglast oblik, sa nazubljenjem vrlo nepravilne slike u svojoj gornjoj polovini.
To su oni juvenilni oblici, za koje su neki botaničari (Miller , a