DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 78 SEPTEMBAR —OKTOBAR GODINA 1954 DENDROLOŠKA I UZGOJNA VAŽNOST NEKOLIKO STARIH PARKOVA U PODRUČJU VARAŽDINA Dr. Milan Anić U U području sjevernog dijela NR Hrvatske postoji više što većih što manjih starih parkova, koji su za nas od velikog značenja u nekolik o smjerova . U prvo m redu oni predstavljaju vrlo vrijednu i bogatu dendrološku kolekciju. U drugom redu pružaju nam m o- gućnos t za širenj e važnog šumskog, parkovnog i drugog kultiviranog drveća i grmlja kod nas. U njima se nalazi vrlo mnogo drveća i grmlja od naročite parkovne, kao i velik broj do-maćeg i stranog drveća od velike šumsko-uzgojne vrijednosti. Ondje postoji više drvenastog bilja koje se može kultivirati u industrijske svrhe. U treće m redu stari su parkovi čvrsta baza za razna biološka i uzgojna proučavanja. Pitomo Zagorje i čitava Srednja Podravina — načičkani vinorodnim brežuljcima i išarani plodnim uvalama i dolinama — bili su vrlo pogodni za razvitak velikog broja vlastelinskih posjeda. Oko 1880. g. bilo ih je u Varaždinskoj županiji preko 180. Uporedo s time nastali-su ondje na malom prostoru brojni dvorci i oko njih parkovi. Ovdje ćemo se osvrnuti na parkove u Jalkovcu, šaulovcu, Maruševcu, Banskom Dvoru, Opeki, Vinici, Križovljangradu, Klenovniku i Trakošćanu, a spomenut ćemo i parkove u Varaždinu i Čakovcu. Njihov smještaj označen je u skici. U onome kraju imade još nekoliko ovećih starih parkova. Tako u Novom Marofu postoji stari park oko Lječilišta. Postoji i manji park u Gornjoj Rijeci. Od ranije su nam poznati parkovi u Martijancu, Velikom Bukovcu i Rasinji. Osim toga postojao je ondje do unatrag više decenija prilično veliki broj malih parkova. Spomenuti parkovi nastali su još u prošlom stoljeću, a neki i ranije. Veći su nastali u stilu posve slobodnih pejsažnih parkova — po uzoru znamenitih evropskih parkova toga stila. I manji parkovi nose obilježje tadašnjeg pokreta što tješnje stilske povezanosti dvoraca i pejsažnih parkova. Njihovom je uređenju posvećivano dosta truda i brige. Angažirani su stručnjaci i nabavljan biljni materijal iz raznih srednjoevropskih botaničkih vrtova, arboretuma i parkova. Neki su se od njih održali na velikoj visini, te pripadaju među prvoklasn a djel a parkovne arhitekture (Opeka, Križovljangrad). Neki su manji, ali također vrlo dobro komponirani i sačuvani (Maruševec), Klenovnik). Neki su znatno zapušteni i gotovo uništeni (Jalkovec). Parkove su podigli njihovi vlasnici (razni baruni i grofovi) za razonodu i udobnost, a troškove pokrivali velikim dijelom prihodima od prodaje drva iz naših šuma. Stvorene su time vrednote, koje su — zahvaljujući našoj revoluciji — postali konačno općom narodnom svojinom. |