DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 78 SEPTEMBAR —OKTOBAR GODINA 1954 DENDROLOŠKA I UZGOJNA VAŽNOST NEKOLIKO STARIH PARKOVA U PODRUČJU VARAŽDINA Dr. Milan Anić U U području sjevernog dijela NR Hrvatske postoji više što većih što manjih starih parkova, koji su za nas od velikog značenja u nekolik o smjerova . U prvo m redu oni predstavljaju vrlo vrijednu i bogatu dendrološku kolekciju. U drugom redu pružaju nam m o- gućnos t za širenj e važnog šumskog, parkovnog i drugog kultiviranog drveća i grmlja kod nas. U njima se nalazi vrlo mnogo drveća i grmlja od naročite parkovne, kao i velik broj do-maćeg i stranog drveća od velike šumsko-uzgojne vrijednosti. Ondje postoji više drvenastog bilja koje se može kultivirati u industrijske svrhe. U treće m redu stari su parkovi čvrsta baza za razna biološka i uzgojna proučavanja. Pitomo Zagorje i čitava Srednja Podravina — načičkani vinorodnim brežuljcima i išarani plodnim uvalama i dolinama — bili su vrlo pogodni za razvitak velikog broja vlastelinskih posjeda. Oko 1880. g. bilo ih je u Varaždinskoj županiji preko 180. Uporedo s time nastali-su ondje na malom prostoru brojni dvorci i oko njih parkovi. Ovdje ćemo se osvrnuti na parkove u Jalkovcu, šaulovcu, Maruševcu, Banskom Dvoru, Opeki, Vinici, Križovljangradu, Klenovniku i Trakošćanu, a spomenut ćemo i parkove u Varaždinu i Čakovcu. Njihov smještaj označen je u skici. U onome kraju imade još nekoliko ovećih starih parkova. Tako u Novom Marofu postoji stari park oko Lječilišta. Postoji i manji park u Gornjoj Rijeci. Od ranije su nam poznati parkovi u Martijancu, Velikom Bukovcu i Rasinji. Osim toga postojao je ondje do unatrag više decenija prilično veliki broj malih parkova. Spomenuti parkovi nastali su još u prošlom stoljeću, a neki i ranije. Veći su nastali u stilu posve slobodnih pejsažnih parkova — po uzoru znamenitih evropskih parkova toga stila. I manji parkovi nose obilježje tadašnjeg pokreta što tješnje stilske povezanosti dvoraca i pejsažnih parkova. Njihovom je uređenju posvećivano dosta truda i brige. Angažirani su stručnjaci i nabavljan biljni materijal iz raznih srednjoevropskih botaničkih vrtova, arboretuma i parkova. Neki su se od njih održali na velikoj visini, te pripadaju među prvoklasn a djel a parkovne arhitekture (Opeka, Križovljangrad). Neki su manji, ali također vrlo dobro komponirani i sačuvani (Maruševec), Klenovnik). Neki su znatno zapušteni i gotovo uništeni (Jalkovec). Parkove su podigli njihovi vlasnici (razni baruni i grofovi) za razonodu i udobnost, a troškove pokrivali velikim dijelom prihodima od prodaje drva iz naših šuma. Stvorene su time vrednote, koje su — zahvaljujući našoj revoluciji — postali konačno općom narodnom svojinom. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Naš se osvrt odnosi na materijal, koji smo u navedenim parkovima uočili u toku nekohko kraći h pregleda . Nakon oslobođenja pregledali smo te parkove na poziv Ministarstva šumarstva i poljoprivrede NRH. Pregledali smo ih s tadašnjim varaždinskim šumarima: ing. S. B r i k s i j e m, ing. B. Zmijancem i ing N Gogerom. Posjetili smo ih djelomično i kasnije. Prema tome ovdje nije obuhvaće n m iz daleka sa v dendrološki materijal, a napose razne forme i križan « stranog i domaćeg drveća i grmlja, kojih ondje imade u velikom broju Dvorac u parku OPEKA-VINICA. Opći prikaz parkova Ovdje ćemo iznijeti ukratko osnovna obilježja pojedinih parkova s obzirom na njihovo stanje posljednjih godina. a) Park oko dvorca u Jalkovcu: Nalazi se oko 4 km južno od Varaždina. Smješten je u nizinskom (165 m), ali ocjeditom terenu, u području šume lužnjaka i običnog graba. Park je malen, ali iznenađuje velikim brojem drveća i grmlja. On je zadnjih decenija, nažalost, vrlo zapušten. Za to vrijeme propal o je ondje mnogo vrijednog i drveća i grmlja. b) Park oko dvorca u šaulovcu: Nalazi se oko 10 km jugozapadno od Varaždina. Dvorac je smješten na padinama brežuljka (220 m), odakle su otvorene vedute na velik dio Srednje Podravine. U zaleđu i oko dvorca nalazi se manji park, koji pokriva veći dio brežuljka. Podignut je uglavnom u području šume kitnjaka i graba. Veći obilje vapna u tlu odaju autohtoni elementi kao: klokočika, crni jasen, drijen, krkavina i mukinja. c) Park Maruševec: Nalazi se oko 4 km sjeverozapadno od želj. stanice Cerje Tužno. Smješten je na brežuljku (cea 200 m), koji se 414 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 5 <-- 5 --> PDF |
odlikuje blagim padinama i dalekim vedutama. Dvorac pripada među najljepše u onome kraju. Obrastao je većim brojem penjačica. Ispred njega uzgaja se razno rijetko egzotično grmlje i drugo bilje. Dvorac je okružen ovećim parkom. U njemu se veoma skladno izmjenjuju travnate plohe s većim ili manjim grupama drveća, a to sve čini lijepu povezanost s okolišnim šumarcima. Park obiluje velikim brojem drveća i grmlja. Posebnog su spomena vrijedna dva orijaška lužnjaka. d) Park Banski Dvor: Nalazi se između Maruševca i Vinice, kod sela Gornje Ladanje. Smješten je uz bivši dvorac porodice Festetić, koji je 1918. g. uništen požarom. Oko njegovih zidina na brežuljku visokom 237 m, ispred vile sadašnjih vlasnika, i na istočnim padinama brežuljka nalazi se oko 4,5 ha veliki park, u kojem prevladavaju četinjače. Park se naslanja na prirodnu šumu kitnjaka i graba. U donjem dijelu parka nalazi se malo jezerce okruženo crnom johom. Prije nekoliko decenija zasađena smrčeva stabalca toliko su se razrasla da zatvaraju vedute. I smrčev nasad podignut u redovima dosta je pokvario sliku pejsaža. e) Par k Opeka : Nalazi se uz cestu Ladanje—Vinica. Od želj. stanice Cerje Tužno udaljen je 11 km. Pripada među naše najveće i najvrednije parkove. Uređen je sredinom prošlog stoljeća. Podignut je na padinama i podnožju brežuljaka Kostanjevca (215 m) oko ovećeg dvorca. Sa zapadne strane naslanja se na šumicu kitnjaka i kestena kao i šumicu kitnjaka i običnog graba, sa kojima zaprema ca 50 ha. Nekoć je pripadao porodici Draskovic, a kasnije porodici Bombelles. Park je uređivan s vrlo mnogo smisla i ljubavi. Predstavlja rijetku umjetničku hortikulturnu vrednotu. To je arboretum od neprocjenjive vrijednosti. Odlikuje se velikim bogatstvom raznog drveća i grmlja, te mnogobrojnim formama i križancima. Po svojem uređaju pripada on među najljepše parkove ne samo kod nas nego i u Srednjoj Evropi. Odlikuje se |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 6 <-- 6 --> PDF |
vanredno uspjelom konfiguracijom zelenih masa. Ondje je postignut puni sklad između travnatih ploha i većih ili manjih grupa drveća i grmlja, kao i osamljenih stabala. Velika briga posvećena je i perenama i anuelama. Stabla i grupe četinjača vješto su komponirane s raznobojnim skupinama i stablima listača. Promjene boja u toku vegetacijskog rada, a napose u proljeće i jesen, daju parku naročiti čar. Park je zadržao svoj primarni izgled. Parku je pripadalo i dobro Zelendvor (182 m), koji se nalazi u polju između parka i sela Petrijanca. Na gospodarske zgrade nadovezuju se prostrane sastojine smrče, borovca i dr., koje su uzgojene uglavnom u redovima. Nacionalni park »Opeka f) Park u Vinici: Nalazi se uz stari dvorac. Park je malen i bez veće važnosti. Zadnjih par decenija dosta je zapušten. Nalazi se na omanjem brežuljku u području kitnjaka i običnog graba na vapnenom supstratu, što se vidi po autohtonim primjercima crnog jasena, klokočike i krkavine. g) Park Križovljangrad: Nalazi se u nizinskom terenu, u području šume lužnjaka i običnog graba, uz Dravu. Zaprema oko 9 ha, a nadovezuje se na cea 11 ha veliku šumicu. Tamošnji dvorac (cea 200 m) pripadao je među najljepše dvorce onoga kraja. Stradao je, nažalost, od požara. Sad se radi na njegovoj obnovi. Ispred dvorca prolazi cesta Križovljangrad— Ormož. Uz park postojao je donedavno oveći dendrološki rasadnik. Porodica Varady uložila je mnogo truda na uređenje i očuvanje parka. Park pripada među najljepše naše parkove. U izvjesnom pogledu nadmašio je i Opeku. I ondje su travnate plohe prijatno povezane s lijepo |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 7 <-- 7 --> PDF |
H S ´ -r . .. ,<:f ilil«*l H H i 5 ::. Stari grad Trakošćan sa parkom F. K. Hielschler 417 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 8 <-- 8 --> PDF |
komponiranim grupama drveća i soliternim stablima. S obzirom na sastav park se dosta razlikuje od Opeke. Ondje je tlo mokrije i hladnije. Dolaze do izražaja jači mrazovi i inače mnogo niže temperature. Radi toga postojeće je drveće i grmlje uzgojeno uz dosta teškoća. Bilo je kod toga mnogo gubitaka. Pokušaji oko uzgoja paulovnije, mamutovca, azijske tuje, kriptomerije, libocedra i dr. nisu uspjeli. U parku se nalazi veći broj drveća, kao i raznih rijetkih forma i križanaca, kakvih inače u onome kraju nema. Na sjevernom dijelu park postepeno prelazi u polje. Prijelaz čine ogromni osamljeni lužnjaci i guste skupine breza. Uz Dravu stere se park do prirodne šume crne i bijele johe, te raznih vrba. Park se još uvijek nalazi na vrlo velikoj estetskoj visini, iako se njegovom uređenju ne poklanja pažnja. Za minulog rata pretrpio je mnogo štete. Njemačka je vojska prilikom povlačenja porušila preko tamošnje ceste u istočnom dijelu parka orijaška stabla jablana, crnog oraha, ^ rijetkih odlika javora i jasena. h) Park u Klenovniku: Nalazi se na padinama brežuljka (248 m), na kojem je smješten veliki dvorac — sada Sanatorij za plućne bolesti. Udaljen je od željezničke stanice Ivanec oko 10 km. Park zaprema površinu od desetak jutara. U njem se nalazi mnoštvo starih primjeraka vrlo vrijednog stranog i domaćeg drveća. Odatle se zaključuje, da je tome parku posvećivana već odavna velika briga. Pripadao je porodici Draskovic. i) Park u Trakošćanu. Stari grad Trakošćan nalazi se na vrh brežuljka, koji se strmo izdigao na najistočnijem okrajku Maceljske Gore, u dolini između Maceljske i Ravne Gore. Konfiguracija terena i šumovitost daju onome kraju poseban čar. To je jedan od biser-kutića Hrvatske. Trakošćan je udaljen od željezničke stanice u Lepoglavi oko 12 km. Uzdiže se od kojih 250 m na više. Okolišnu šumu čine bukva sa pitomim kestenom i kitnjakom, te u već nešto povišenim položajima jela. Ispred starog grada smješten je omanji park. Stari grad važan je historijski objekat. On zadivljuje svojim klisurastim stijenama. Oronule zidine sve više prekriva gusto zelenilo brsijana — tog vjernog pratioca starih dvoraca i gradina. j) Park u Varaždinu: U Varaždinu postoji oveći park s priličnim brojem starog, odnosno odraslog drveća. Osnovan je pred kojih 100 godina. Mnogi su primjerci oštećeni i loši, te bi ih trebalo obnoviti. Usput se spominje, da je posebne pažnje vrijedan nasad varaždinskog groblja, koji pretežnim dijelom čine rezanjem raznoliko formirane tuje. Podignut je dugogodišnjim nastojanjem vrtlarskog stručnjaka H. Hallera. k) Park u Čakovcu: Nalazi se uglavnom zapadno od starog grada, na visini od cea 165 m. Zaprema površinu od nekoliko jutara. Teren mu je uglavnom ravan. To je prirodno područje lužnjaka, graba i klena, a u jarcima rastu jasen, vrbe, johe i topole. Stariji dio parka obrastao je nagusto drvećem i dosta je zapušten. Ekološki odnošaji Područje navedenih parkova nosi obilježje umjerene kontinentalne (srednjoevropske) klime, koja je nešto hladnija i svježija nego što je to u okolišu Zagreba. Iz podataka u tabeli i grafikonu vidimo, da su srednje mjesečne oborine u Zagrebu za vegetacijskog rada manje nego u Čakovcu i, pogotovu, u Lepoglavi. Srednje mjesečne temperature za to su vrijeme |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 9 <-- 9 --> PDF |
rtoziv Period Hiimotsbi MJ e s e c Godišnje Op a j 6 a stanice promalnanja faMorl 1. ti III. If. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. /It. i; -f?39,-*g*o. Oborine, mm 50 *s 59 85 too 93 92 1CH 89 109 71 64 954 Cobovec 1S51, -*90ć> Temperatura °6 i 8 05 5-0 107 152 19* 210 201 155 108 4 2 -10 100 kišni factor 86 HÖ 78 66 48 4 4 5 0 5 7 tot 169 954 189*. -S93S. Oborine, mm 68 55 81 104 117 119 126 119 111 129 87 78 1194 Lepog/afo f90*-S938. M Temperaturo, °C -02 n 65 too 150 185 204 19´4 155 106 54 rs 103 Zagreb -fS62~-f94Y, rt>3 kišni fat?tor . Oborine, mm Temperaturo, °C Kišni factor 49 00 500 44 20 220 12 9 59 68 8 7 10´* 70 11´6 60 78 a* 162 52 6´4 96 19´5 49 62 81 218 5 7 61 84 208 4 0 7 5 85 170 5 0 122 105 11´7 90 161 80 60 13 3 ill 63 16 394 115 9 900 112 803 m «flu _| I 1 I | I J I L 1 1 1 / // HI IV V. VI VII. YIII. tr. x. xi. xi´ Hagpeb —— vCepoglcisa Cahoixe" |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 10 <-- 10 --> PDF |
u Zagrebu veće. Iz mjesečnih kišnih faktora zaključujemo, da su stepen humiditeta i toplinsko obilježje klime oko Zagreba nepovoljniji za vegetaciju nego u Čakovcu i Lepoglavi. Za vrijeme vegetacijskog rada u Zagrebu su 3—4 mjeseca semiaridne (sa), a ostali su mjeseci semihumidne (sh) klime. U Čakovcu su 2—3 mjeseca semiaridne, a ostali su semihumidne i humidne (h) klime. U Lepoglavi nema nijednog mjeseca semiaridne, 3 su mjeseca semihumidne, a ostali humidne klime. Drobrom uspijevanju drveća u Srednjoj Podravini prija i veća količina zračne vlage. Dakako, da i ondje kod pojedinih parkova dolaze do izražaja mikroekološke prilike. Ekološke prilike u području Srednje Podravine vrlo su podesne za uspijevanje raznog drveća i grmlja. Tako ondje vrlo bujno raste ariš , kojeg stabla dosegnu visinu i preko 30 m. Ariša imade i inače u onome kraju. Ondje vrlo dobro rastu zelena duglazija, razne smrče i jele, tuje, sekvoja, tisa, hrastovi, topole, jaseni, javori i dr. Mnogo strano drveće vrlo dobro prirašćuje i razvija se u vrlo krupna stabla. Raste bolje nego gotovo igdjedrugdje kod nas. Duž Drave od prirode dobro raste bijel a joha . Proširila se onamo dolinom Drave i Bednje. Stere se niz Dravu daleko istočnije nego što je to niz Savu. Niz Savu ima je uglavnom do Bregane, a tek tu i tamo do Rakitja kod Podsuseda. Niz Dravu vidjeli smo je sve do Osijeka. Bijela joha kao i drugo razno drveće najbolji su dokaz, da su u onome kraju ekološke prilike povoljnije nego što je to u savskom bazenu u okolišu Zagreba. Dendrološka važnost Dendrološka važnost naših starih parkova veoma je velika. Pravi uvid o njihovoj vrijednosti steći će se tek nakon što se temeljito determinira i prikaže sav tamošnji dendrološki inventar. Napose to važi za parkove Opeku, Križovljangrad i Maruševec. U mnogo slučajeva radi se o raznim rijetkim primjercima i njihovim formama, a također i o križancima. Njihovo determiniranje iziskivat će temeljitiju i dužu obradu, jer je taj posao vezan na proučavanje cvjetova, plodova, sjemenja, pupova i dr. Ovdje ćemo se osvrnuti na drveće i grmlje, koje smo ondje dosad primijetili, a koje je od važnosti sa dendrološkog i uzgojnog gledišta. Za determiniranje više vrsta dugujemo osobitu zahvalu prof. dr. I. P e v a 1 e k u. A) GIMNOSPERME Ginkg o (Gingko biloba) nalazi se u više parkova. U Jalkovcu i Maruševcu tvori vrlo lijepa stabla promjera preko 50 cm. Ispod dvorca u Opeki nalazi se oko 80 cm debelo soliterno stablo dugačkih i horizontalnih grana. To je jedan od najljepših primjeraka kod nas. Tis a (Taxus baccata) tvori veća ili manja stabla i stabalca kao i krupne, široko zaobljene grmove. Ima je u svim parkovima, često se vidi i njen prirodni pomladak. U varaždinskom parku postoji tisa debela 50 cm. Krupnijih stabala ima u Maruševcu, Opeki i Križovljangradu. Jednu od najkrupnijih tisa onog kraja, a i inače kod nas, vidjeli smo u čalincu kod Maruševca. U Klenovniku nalaze se dvije goleme tise: jedna je 90 cm debela i 15 m visoka (u gornjoj česti oštećena gromom), a druga oko l m debela i 14 m visoka. U Opeki postoji mnogo primjeraka tise, kao i raznih njenih forma. Vrlo su lijepi primjerci odlika: T. b. fastigiata, variegata, |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 11 <-- 11 --> PDF |
aurea, lutea i dr. — Japansk a patis a (Cephalotaxus drupacea) nalazi se u Maruševcu i Opeki, gdje postoji i njezina forma C. d. fastigiata, kao i odlike C. d. pedunculata i nana. Jel e (Abies sp.) obilno su zastupane. — česta je i dobrog uzrasta običn a jel a (A. alba). U Banskom Dvoru ona tvori podstoinu etažu u grupi običnog i crnog bora. U Opeki i Klenovniku ima njenih stabala visokih do 30 m i debelih preko 60 cm. Debla su im ravna i jedra. Iznad Trakošćana je autohtona. — Grčk a jel a (A. cephalonica) čini pojedina stabla i manje grupe u Opeki i Križovljangradu. — Koloradk a (A. concolor) nalazi se u većini parkova. Uspijeva vrlo dobro. U Jalkovcu, šaulovcu i Maruševcu postoje stabla debela 30—60 cm. U Banskom Dvoru ima ovećih skupina, kao i vrlo lijepih pojedinih stabala. Ondje smo vidjeli i najljepše njeno stablo onoga kraja. Ono je pravilno formirane krošnje, oko 45 cm debelo i preko 20 m visoko. I u Opeki imade veći broj njenih stabala. Jedno stablo iznad dvorca debelo je preko 50 cm. Nekoliko manjih stabala vidjeli smo i u Križovljangradu, u Klenovniku i u Trakošćanu. — Kavkask a jel a (A. Nordmanniana) također vrlo dobro uspijeva. U Maruševcu jedno je njeno stablo debelo oko 60 cm, a u Banskom Dvoru ima grupa stabala u dobi od kojih 60 godina. Oveća grupa nalazi se na ulazu u park. Veći broj stabala i grupa odraslih stabala postoji u Opeki i Križovljangradu. — U Opeki postoje vrlo lijepa stabla španjolsk e jel e (A. pinsapo). — Ondje se nalazi još nekoliko vrsta jela i njihovih forma, a također i križanaca raznih jela, koje će trebati determinirati. Napose je u tome zanimljiva Opeka. Po svoj prilici ondje postoje stabla od A. amabilis, A. nobilis i dr. U gotovo svim parkovima nalazi se zelena duglazija (Pseudotsuga taxifolia viridis). Posebnu pažnju zaslužuje kultura u predjelu Grabovnica kod Maruševca. U Banskom Dvoru tvori zelena duglazija veće ili manje grupe. Raste sama ili sa smrčom. česti su primjerci promjera i preko 80 cm. Vrlo krupnih stabala u grupama ili pojedinačno ima obilnije i u Opeki. U Zelendvoru ima veći broj stabala debelih do 60 cm, kao i mlađih kultura podignutih u redovima. Krupnijih stabala ima i u Vinici. U smrčevoj sastojini na ulazu u Križovljangrad stabla zelene duglazije gotovo su dvostruko deblja od jednako starih smrča. U parku Križovljangrad ima stabala debelih do 70 cm. I u Klenovniku postoji više odraslih duglazija. — Plav e duglazij e (P. t. glauca) ima također, ali rjeđe. Ima je u Opeki, Križovljangradu i Čakovcu. Ona je mnogo slabijeg uzrasta. Cug a (Tsuga canadensis) prilično je zastupana u Opeki. Ondje imade njenih soliternih stabala i grupa sa stablima debelim do 70 cm. Dobro se drže u poluzasjenjenim mjestima. I u Klenovniku vidjeli smo preko 30 cm debela i 15 m visoka stabla. Manja stabla primijetili smo u Jalkovcu. — U Opeki postoji još nekoliko vrsta cuga. S m r č e (Picea sp.) zaslužuju posebnu pažnju. — Obična smrča (P. excelsa) česta je u svim parkovima. Odraslih stabala i grupa ima u Jalkovcu, šaulovcu, Maruševcu i Banskom Dvoru. U Banskom Dvoru podignut je nasad u redovima. Napadnut je u jačoj mjeri ušencima (Chermes viridis i C. strobilobius). I smrče u Čakovcu i Varaždinu većinom su jače napadnute ušencima. U Opeki ima više smrča debelih preko 80 cm. Rastu soliterno ili u grupama. U Zelendvoru nalaze se oveće sastojine uzgojene u redovima. U Vinici ima stabala debelih do 70 cm. Na ulazu u Križovljan421 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 12 <-- 12 --> PDF |
grad postoji 60-godišnja sastojina smrče podignuta u redovima, s primiješanim borovcem i duglazijom. U Križovljangradu ima smrča i preko 80 cm debelih. U Klenovniku tvori smrča grupu stabala debelih do 70 cm i visokih do 30 m. U Maruševcu i Opeki primijetili smo odliku P. e. pendula, a u Opeki odlike P. e. virgata, inversa i dr. — U Opeki i Križovljangradu nalazi se i nekoliko stabala omorik e (P. omorica) ; u Križovljangradu postoji vrlo lijepo stablo 35 cm debelo i 15 m visoko. — U Opeki se nalazi sibirsk a smrč a (P. obovata). — U Maruševcu i Opeki postoji više vrlo krupnih stabala od kavkask e smrč e (P. orientalis) s nekoliko forma. — U gotovo svim parkovima nalaze se manja ili veća stabla i grupe koloradk e smrč e (P. pungens) s odlikama P. p. viridis, glauca, coerulea, argentea, Kosteriana dr. — U Opeki postoj e stabla i grupe e n g e 1m a n k e (P. Engelmanni), s i t k e (P. sitchensis), b i j e 1 e (P. alba) i tamne smrče (P. nigra), b r e v e r i j a n k e (P. Breweriana) i dr. Od posebnog je interesa ari š (Larix europaea). Krupnih stabala ima u Jalkovcu. Grupe vrlo krupnih i bujnih ariša nalaze se u šaulovcu. I u Banskom Dvoru postoji grupa vrlo lijepih do 60 cm debelih i do 30 m visokih ariša. U uvali desno od dvorca Opeke nalazi se grupa ariša visokih preko 32 m. U Klenovniku imade dvadesetak ariša visokih do 30 m. U čakovečkom parku nalazi se oveća grupa stabala debelih od 15—40 cm, ali lošijeg vitaliteta. Inače u onom kraju ariš vrlo dobro raste. Tvori lijepa stabla u području Varaždinbrega. U šumi Kresnici, kod sela Lužani, južno od Varaždina, ariš je obilno zastupan. Vitalitet mu je vrlo dobar. Ondje ima stabala do 40 cm debelih i do 25 m visokih. Bilo bi od velikog interesa znati za provenijenciju sjemena, iz kojeg je uzgojen tamošnji ariš. Opeka nas iznenađuje i cedrom. Ondje ima stabala himalajskog cedra (C. deodara). I borov i (Pinus sp.) su ondje dosta zastupani. — U Opeki se nalazi oveća i nekoliko manjih limb a (P. cembra), te lijepi primjerci himalajskog borovca (P. excelsa). — Obični borovac (P. strobus) raste vrlo dobro u svim parkovima. U Maruševcu ima stabala debelih preko 80 cm. U Opeki tvori velike i lijepe grupe. Vrlo su dekorativna njegova soliterna stabla. U Zelendvoru postoji 60-godišnja sastojina uzgojena u redovima. U Križovljangradu primiješan je 60-godišnjoj smrčevoj sastojini, ali je deblji nego smrča. Ima ga obilno i u parkovnim grupama. Usred starog parka u Klenovniku nalazi se uz put stablo debelo 120 cm i visoko oko 25 cm. — U varaždinskom parku nalazi se slabiji primjerak ponderoznog bora (P. ponderosa), a u Opeki odraslo stablo žefrejevc a (P. Jeffrey), koji fruktificira svakih nekoliko godina. — Uz cestu pred ulazom u Križovljangrad nalazi se drvored od 25 stabala rigidnog bora (P. rigida), koja su do 30 cm debela i oko 10 m visoka, vrlo granata, prilično lošeg izgleda, a stara oko 60 godina. Obiluju s mnogo starijih i novijih češera. Iz panjeva posječenih stabala tjerali su prije nekoliko godina izbojci. Na jednom panju bilo je 13 jednogodišnjih do 30 cm dugačkh izbojaka. — Posebnu pažnju zaslužuje ondje običn i bo r (P. sylvestris). Oveća grupa odraslih stabala dugačkih i ravnih debala nalazi se u Banskom Dvoru. Razgoljena je sječom za vrijeme rata. Krupna stabla do 60 cm debljine postoje u Opeki, Križovljangradu i Klenovniku. U čakovečkom parku ima više stabalaca, ali su lošijeg izgleda. Obični bor za nas je od posebnog interesa, jer se često u literaturi smatra kao drvo, 422 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 13 <-- 13 --> PDF |
koje u čitavom onom kraju, kao i po sličnim terenima sjeverno od Drave, raste od prirode. Po tamošnjim brežuljcima nalaze se tu i tamo borova stabla ili grupe stabala. — Crn i bo r (P. nigra) tvori odrasla i lijepa stabla zajedno sa običnim borom u Banskom Dvoru. U centralnom dijelu Opeke postoje grupe elitnih crnih borova visokih do 30 m. — U nekoliko parkova vidjeli smo i primjerke banksovc a (S. Banksiana), ali su redovno lošeg uzrasta. Nekoliko primjeraka planinskog bora JP. montana uncinata) vidjeli smo u smrčevoj sastojini na ulazu u Križovljangrad. Mamutovac (Sequoia gigantea) pored ostalih egzota kraj dvorca u Opeki Specijalnu vrednotu predstavlja u Opeki skiadopi t (Sciadopitys verticillata). Tvori stabalce oko 8m visoko vrlo lijepo formirane, cunjaste i do tla spuštene krošnje. Pripada među najvrednije primjerke tog parka. U intervalima od nekoliko godina pojavljuju se na njemu češeri. Stabalce je, navodno, prije 25 godina dovezeno iz Japana. To je jedini poznati nam odrasliji primjerak kod nas. Mamutova c (Sequoia gigantea) nalazi se na nekoliko mjesta. Usred parka šaulovec postoji stablo debelo oko 80 cm, ali je na pridanku jače natrulo. U Opeki tik gornjeg ruba dvorca nalazi se stablo oko 1 m debelo, a desno od dvora stablo debelo oko 1,5 m i visoko preko 40 m. To je po svoj prilici najljepši i najveći primjerak kod nas. Krošnja mu je posve Čunjasta i spuštena do tla. U intervalima od nekoliko godina ono je okićeno češerima. I taksodi j (Taxodium distichum) dosta je čest. Jedno veće stablo vidjeli smo u Jalkovcu, a nekoliko stabala do 70 cm debelih i do 20 m viso |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 14 <-- 14 --> PDF |
kih u Maruševcu. U donjem dijelu Opeke u okolišu tamošnjeg jezerca postoji dvadesetak stabala. Na istočnom podnožju parka Klenovnik nalazi se grupa od nekoliko taksodija. Kriptomerij a (Cryptomeria japonica) tvori iznad dvorca u Opeki stablo oko 80 cm debelo i preko 25 m visoko. Ondje ima više i krupnijih i manjih stabala. I u Klenovniku postoji stablo 30 cm debelo i 12 m visoko. Posebnu vrednotu predstavljaju također grupe i pojedina stabla hib e (Thujospis dolabrata) u Opeki. U Klenovniku vidjeli smo njeno stablo debelo oko 20 cm i visoko 8 m, kao i više manjih stabalaca. I t u j e (Thuja sp.) u onom kraju vrlo dobro rastu. Naročito to važi za golem u t u j u (T. plicata), od koje imade većih i manjih stabala i grupa u gotovo svim parkovima, a napose u Maruševcu, Opeki i Križovljangradu. I u Čakovcu smo vidjeli više stabala do 8 m visokih. Postoji i njena odlika T. p. fastigiata. — Iokcidentalna tu ja (T. occidentalis) nalazi se u svim parkovima. U Klenovniku vidjeli smo njeno stablo debelo oko 40 cm i visoko oko 12 ni. I njenih forma ima više, kao što su: T. o. variegata, lutea, fastigiata, filiformis, ericoides (Retinospora dubia). — Orijentaln a tuj a (T. orientalis) postoji također gotovo u svim parkovima, ali je ona najosjetljivija prema studeni, što se vidi po oštećenim stablima. Međutim, u Čakovcu imade stabalaca te tu je u parku željezničke stanice, a dobrog su vitaliteta. Postoji nekoliko njenih forma, kao T. o. aurea, flagelliformis, te retinosporna T. o. decussata. — Varaždinsko groblje i groblje u Vinici dokaz su, koliku vrijednost tuje mogu da predstavljaju u vrtnoj umjetnosti. Liboceda r (Libocedrus decurrens) zabilježili smo u Opeki. U Varaždinu pred vilom Briksi nalazi se vrlo lijepo stabalce oko 20 cm debelo. U Trakošcanu primijetili smo jedan primjerak, ali je stradao od studeni. Pačempres i (Chamaecyparis sp.) prilično su zastupani. — Law sonov a pačempres a (C. Lawsoniana) ima svuda. U varaždinskom parku ima stabala debelih preko 40 cm. Većih stabala i grupica ima u Jalkovcu, Šaulovcu, Maruševcu, Opeki, Križovljangradu, Klenovniku i Čakovcu. U Opeki postoji veći broj elitnih stabala tog pačempresa i više njegovih forma, kao što su C. L. glauca, argenteä, lutea, pendula, filiformis i dr. — U Opeki postoje stabla plavog pačempresa (C. thyoides) i njegove retinosporne forme C. t. ericoides. — Ondje se nalazi i stablo od nutkanskog pačempresa (C. nootkatensis) sa više forma. — Hinoki pačempres (C. obtusa) čini grupe i soliterna stabla u Opeki, a stabalca u Trakošcanu. U Opeki postoji više njegovih forma, kao što su: C. o. aurea, ericoides idr. — Savarski pačempres (C. pisifera) tvori stabalca u Jalkovcu i Trakošcanu, a grupe i krupna soliterna stabla u Opeki. U Opeki imade i više njegovih forma, kao na pr. C. p. aurea, filifera i dr. Vrlo je lijep i njegov retinosporni oblik C. p. squarrosa. Borovic a (Juniperus sp.) ima gotovo u svim parkovima. — Obič nu borovicu i klečiku (J. communis i J. nana) vidjeli smo u nekoliko parkova. S o m i n a (J. sabina) nalazi se u gotovo svim parkovima. Ona tvori oveće guste grupe u Opeki i još više u Križovljangradu. — v i r g i n i j a n k a (J. virginiana) uzgaja se u gotovo svim parkovima. U Opeki tvori oveće grupe i skupove s odraslim i vrlo dekorativnim stablima. Ondje postoji više njenih forma, kao J. v. glauca, variegata filifera, ele |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 15 <-- 15 --> PDF |
gantissima i dr. U Klenovniku ima stabala do 60 cm promjera. — U Opeki se nalaze i primjerci kineske borovice (J. chinensis), kao i njena odlika J. c. Pfritzeriana. b) ANGIOSPERME Topole (Populus sp.) obilnije su zastupane. — Crna topola (P. nigra) uzgaja se češće u Varaždinu i Čakovcu. — Jablan i (P. nigra pyramidalis) tvore preko 1 m debela stabla u šaulovcu, Opeki, Zelendvoru, Križovljangradu, Klenovniku i Čakovcu. — Stabala trepetljik e (P. tremula) vidjeli smo u Opeki, Križovljangradu i Čakovcu. — Bijeli h topol a (P. alba) ima debelih preko 80 cm u Opeki, Križovljangradu i Čakovcu. — Siv a topol a (P. canescens) češće se vidi u Križovljangradu. — Više vrlo lijepih stabala kasne euramerikanke (P. euramericana serotina) vidjeli smo u Varaždinu i Čakovcu, a robusn e topol e (P. robusta) u Varaždinu. — Od vrh a (Salix sp.) česta je tužn a vrb a (S. babylonica). Vrlo lijep primjerak vidjeli smo u Jalkovcu. — Odraslih stabala bijel e vrb e (S. alba) ima u Čakovcu. Nekoliko stabala k ar i j e (Carya sp.) postoji u Križovljangradu. Stabla često rađaju. — Više stabala pterokarij e (Pterocarya fraxinifolia) nalazi se u Maruševcu i Opeki. — Crn i ora h (Juglans nigra) čest je u onom kraju. Više stabala, ali lošijeg uzrasta, postoji u šaulovcu. Uz put istočno od parka u Opeki postojao je drvored crnih oraha, ali su im stabla bila znatno oštećena bijelom imelom. U Zelendvoru kultura crnog oraha dosta je lošeg izgleda. Grupa od više crnih oraha ispod starog grada vinice dobrog je uzrasta. U Križovljangradu vidjeli smo stabla preko 80 cm debela. Običn a brez a (Betula verrucosa) nalazi se u svim parkovima. Vrlo dekorativno djeluju njene guste grupice na travnjacima u Križovljangradu. — Joh e (Alnus sp.) se dobro koriste na najhladnijim i najvlažnijim mjestima. — Bijel a joh a (A. incana) vrlo je dekorativna, kao što to dokazuju primjerci u Čakovcu. Vrlo krošnjata soliterna stabla obično g grab a (Carpinus betulus) u Opeki i Križovljangradu odlični su primjeri visoke dekorativne vrijednosti toga drveta. — Crven a bukv a (Fagus sylvatica purpurea) nalazi se gotovo u svim parkovima. Krupnih stabala ima u parku Vara- ždina,Opeki, Križovljangradu, Klenovniku i Čakovcu. — Pitom i keste n (Castanea sativa) sastavni je dio prirodnih šumica, na koje se nastavljaju parkovi u Opeki i Klenovniku, a donekle u Maruševcu i Trakošćanu. Vrlo krupnih stabala imade u šumici Kostanjevec iznad parka Opeke. U Klenovniku imade nekoliko preko 1 m i više oko 60 cm debelih vrlo lijepih stabala. U Varaždinu primijetili smo u Tiršovoj ulici stablo oko 30 cm debelo s mnogo sitnih i nerazvijenih plodova. Hrastov i (Quercus sp.) zaslužuju posebnu pažnju. — Soliterna stabla lužnjak a (Q. pedunculata) svojim orijaškim krošnjama znatno uveličavaju ljepotu većine parkova i čitavog pejsaža. Dva takva orijaša nalaze se u Maruševcu. Jedno ima promjer 1,9 m, kratko deblo i krošnju spuštenu gotovo do tla. Drugo je oko 2 m debelo i oko 25 m visoko. I tik parka Banski Dvor nalazi se oko 1,80 m debelo također veoma krošnjato stablo. U Zelendvoru ima lužnjakovih stabala debelih preko 1 m. Vrlo krupnih orijaških lužnjaka ima u sjevernom dijelu parka Križovljangrada. 425 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Krupna stabla postoje i u čakovečkom parku. — Ce r (Q. cerris) tvori u Opeki vrlo krupno i široko razgranato stablo. Visoke je dekorativne vrijednosti. — Stabl o sladun a (Q. conferta)´ vidjeli smo u Klenovniku. Ono je oko 60 cm debelo. — Gotovo u svim parkovima uzgajan je crven i hras t (Q. borealis maxima). Krupnih, preko 70 cm debelih stabala tog hrasta ima u Varaždinu, Maruševcu, Opeki, Križovljangradu i Klenovniku. U predjelu Grabovnica kod Maruševca nalazi se 30-godišnja kultura tog hrasta. — Ovećih stabala skerletnog hrasta (Q. coccinea) vidjeli smo u Jalkovcu, Opeki, Maruševcu, Križovljangradu i Klenovniku. — Vrlo su česta i stabla od čamolikog hrasta (Q. palustris). Ističu se iz daljine svojim tankim granama. Više njegovih primjeraka vidjeli smo u Maruševcu, Opeki i Klenovniku. U Klenovniku postoji više stabala do 70 cm debelih i do 20 cm visokih. I u Križovljangradu bilo je njegovih stabalaca. — Posebnu vrednotu predstavlja vazda zeleni hrast. (Q. pseudoturneri) u Opeki, koji iznad dvorca tvori stablo lijepa uzrasta i krupne krošnje. U Opeki postoji desno od dvorca i oveći primjerak po svoj prilici tamnog hrasta (Q. velutina). Brijestovi (Ulmus sp.) su dosta česti. — Stabla običnog brijest a (U. carpinif olia) nalaze se u gotovo svim parkovima. Ima i raznih njegovih forma kao U. c. suberosa i dr. Njegova odlika U. c. umbraculifera uspješno se uzgaja u varaždinskim drvoredima. — U Opeki postoj i stablo američkog brijesta (U. americana), a u Čakovcu stabla veza (Ulmus laevis). — Crveni koprivić (Celtis occidentalis) iznenađuje nas svojim krupnim stablima u Opeki i Križovljangradu. U Križivljangradu nalazi se njegovo stablo promjera 1,20 m. Maklur a (Maclura pomifera) češće se uzgaja. U Opeki postoji veći broj stabala, koja rađaju krupnim plodovima. Jedno od njih napadnuto je bijelom imelom. U Križovljangradu ima veći broj krupnijih stabala, a jedno od njih donosi plodove promjera do 15 cm. — I katsur a (Cercidiphyllum japonicum) nalazi se kao drvce u nekoliko parkova. M a g n o 1 i j e (Magnolia sp.) pripadaju među najdekorativnije drveće. Ima ih u više parkova. U Opeki postoje: M. acuminata, M. obovata (M. hypoleuca), M. denudata (M. Yulan), M. Soulangeana i dr. Naročito je dekorativno stablo od M. obovata, koje se ističe vrlo velikim lišćem, krupnim bijelo-ružičastim cvjetovima, te uspravnim krupnim golim i zelenkastim pupovima. Stablo se nalazi desno od dvorca. — Tulipanova c (Liriodendron tulipifera) vrlo je čest u onom kraju. Stabalce lijepa uzrasta nalazi se u Jalkovcu, a grupa od nekoliko krupnih stabala u Banskom Dvoru. U Opeki, Križovljangradu i Klenovniku ima pojedinačnih stabala i grupa sa stablima debelim preko 80 cm. Unutar zidina starog grada Trakošćana postoji stablo oko 80 cm debelo. Likvidamba r (Liquidambar styraciflua) mnogo je rjeđi. Primijetili smo lijepo stabalce u Jalkovcu, kao i više stabalaca u Križovljangradu. — Platan a (Platanus orientalis) tvori krupna stabla u gotovo svim parkovima. Neka su od njih debela i preko 1 m. Krupnih stabala ima u Varaždinu, Klenovniku i Čakovcu. Crven i glo g (Crataegus oxyacantha coccinea plena) nalazi se kao drvo 8 m visoko nedaleko dvorca Križovljangrad. — U više parkova vidjeli smo i običnu mušmulu (Mespilus germanica). — Mukin j a (Sorbus aria) tvori vrlo lijepo 65 cm debelo stablo na brežuljku u |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 17 <-- 17 --> PDF |
šaulovcu. — B r e k i n j a (S. torminalis) tvori češće do 60 cm debela soliterna, krošnjata i vrlo dekorativna stabla u Opeki i Križovljangradu. — I Prunu s vrst e (P. Pissardii, P. padus, P. serotina, P. serrulata i dr.) kao i njihove forme ukrasu ju češće tamošnje parkove. — Vrlo su dekotivni i primjerci Malu s pumila, M. baccata, M. floribunda, kao i nekoliko P y r u s vrsta i forma. Judin o drv o (Cercis siliquastrum) postoji kao stabalce u Jalkovcu, ali ga oštećuje studen. Uz dvorac u Križovljangradu nalazi se oveće stabalce, koje obilno fruktificira. — U gotovo svim parkovima ima krupnih i lijepih stabala gl edicij e (Gleditsia triacanthos). Na nekoliko mjesta vidjeli smo i bestrnatu gledičiju (G. t. inermis). — Iznenađuju nas i vrlo lijepi primjerci gimnoklad a (Gymnocladus dioicus). Dva oveća stabla sa mnogo izbojaka iz šilja i više manjih stabalaca postoje u Jalkovcu. Sjeverno od dvorca nalazi se stablo preko 80 cm debelo. Ono pripada među najkrupnije gimnoklade kod nas. I ispred dvorca u Križovljangradu nalazi se oveće stablo. — Lijepo stablo žuto g drvet a (Cladrastis lutea) nalazi se u šaulovcu. Ono je 25 cm debelo i 15 m visoko. — S of ore (Sophora japonica) ima gotovo u svim parkovima. U šaulovcu i Križovljangradu stabla su joj do 60 cm debela. — Bagre m (Robinia pseudoacacia) je čest u svim parkovima. U Zelendvoru ima do 1 m debelih stabala. U čakovečkom parku postoji bizarni, do 1,5 m debeli bagrem. Razgranat je do tla, a donje grane su mu vrlo debele i horizontalno usmjerene. One su podbočene stupovima, jer bi inače pukle zbog težine. Odlika R. p. monophylla tvori do 40 cm debela i preko 20 m visoka stabla u šaulovcu i Opeki. Ondje se nalaze i stabla odlika R. p. inermis, pyramidalis, Bessoniana i dr. česta je i odlika R. p. umbraculifera. — Zabilježili smo i manja stabalca od R. hispida i R. viscosa. P t e 1 e i n i h stabalaca (Ptelea trifoliata) ima u šaulovcu. Opeki i Križovljangradu. — Pajase n (Ailanthus glandulosa) tvori krupna stabla u većini parkova. — češće se vide i stabalca š i m š i r a (Buxus sempervirens arborescens). — Običn i ru j (Cotinus coggygria) tvori u Maruševcu i Opeki oveće grupe, gdje su mu debla iskrivljena, povaljena i do 25 cm debela. — Kisel i ru j (Rhus typhina) raširen je u cijelom kraju. Njegovih stabalaca ima u Maruševcu, Opeki i Križovljangradu, a vide se češće i u okolišnim selima. — B o ž i k a (Ilex aquifolium) može tvoriti vanredno vrijedna parkovna stabalca. Iznad dvorca u Opeki nalazi se njeno oko 5 m visoko stabalce čunjäste krošnje. I u dvorištu dvorca postoji stabalce (ca 25 cm. promjera) vrlo lijepa uzrasta. Javor i (Acer sp.) se nalaze gotovo u svim parkovima, često se susreću lijepa i krupna stabla gorskog javora, mliječ a, klena, negundovca i srebrnolisnog javora, te čitavog niza njihovih forma. Tako se ističu odrasla stabla raznih forma gorsko g javor a (A. pseudoplatanus), kao što su stabla od A. p. atropurpureus u Maruševcu, Opeki, Križovljangradu i Klenovniku. U Križevijangradu postoji više krupnih stabala A. p. Worleei, Leopoldii, variegatum i dr. Ondje je, nažalost, za prošlog rata posječeno više krupnih stabala tih rijetkih javora. — U Opeki i Križovljangradu postoje i lijepi primjerci odlika ml i j eča: A. platanoides Schwedleri, variegatum, rubrum i dr. — Koliko mogu biti klenov a stabla (A. campestre) dekorativna, dokazuju nam soliterni primjerci u Opeki, Križovljangradu i Čakovcu. — U većini parkova vidjeli smo razne 427 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 18 <-- 18 --> PDF |
forme negundovc a (A. negundo). Osobito su lijepi primjerci A. n. variegatum, aureovariegatum, aureomarginatum i dr. u Maruševcu, Opeki i na više mjesta u Čakovcu. — U Križovljangradu nalaze se veoma dekorativni primjerci od A. dasycarpum laciniatum. — Dva stabalca japan sko g javor a (A. japonicum) nalaze se u Banskom Dvoru, a nekoliko njih u Opeki. Krupnih stabala običnog divlje g kesten a (Aesculus hypocastanum) ima svuda. U Križovljangradu ima više primjeraka debelih preko 80 cm. — U Maruševcu i Opeki zabilježili smo lijepe primjerke od A. carnea, A. pavia i A. parviflora. — Lip e (Tilia grandifolia, T. parviflora i T. tomentosa) često se susreću u svim parkovima. Nisu rijetki primjerci promjera i oko 1 m. I jaseni (Fraxinus sp.) su obilnije zastupani. — Obični jasen (F. excelsior) čini u Šaulovcu grupe sa stablima debelim preko 80 cm. Uz istočni rub Opeke ima više preko 1 m debelih stabala posve ravnih i jedrih debala. I u Zelendvoru vidjeli smo njegovih stabala debelih oko 1 m. Krupnih jasena ima također u Križovljangradu, Klenovniku i Čakovcu. Postoje i razne njegove forme, kao F. e. variegata, pendula i dr. Krupna stabla odlike F. e. diversifolia vidjeli smo u Opeki i Križovljangradu. Za prošlog rata u blizini dvorca Križovljangrad posječena su dva takva jasena debela oko 80 cm. — Više primjeraka poljskog jasena (F. angustifolia) nalazi se u parku Čakovcu, od kojih je jedan oko 80 cm debeo, ali vrlo nepravilna debla. — Oveće stablo američkog jasena (F. americana) nalazi se u šaulovcu, a više stabalaca vidjeli smo u Križovljangradu. — U Opeki i Križovljangradu ima stabala i pensilvanskog jasena (F. pennsylvanica). U Opeki zavrijeđuje osobitu pažnju njegova odlika išaranog lišća: F. p. aucubaefolia. — Ondje se nalazi još nekoliko stranih jasena. Krupnijih stabala paulovnij e (Paulovnia imperialis) vidjeli smo ü varaždinskom parku. — Katalp a (Catalpa bignonioides) je često drvo u svim parkovima. U Maruševcu, Opeki i Križovljangradu tvori stabla i grupe, a u Varaždinu i Klenovniku razvila se u stablo promjera i preko 60 cm. U čitavom kraju često se i po seoskim vrtićima vidi veći broj stranog i domaćeg dekorativnog drveća. Tako se u selima Čargovec, Vidovec, Petrijanec, Čalinec, Vratno i dr. nalaze stabla od Abies Nordmanniana, A. alba, Chamaecyparis Lawsoniana, Juniperus virginiana, Larix europaea, Picea excelsa, P. pungens, Pinus nigra, P. sylvestris, P. strobus, Thuja gigantea, T. occidentalis, T. orientalis Taxus baccata, Acer dasycarpum, A. negundo, Catalpa bignonioides, Fraxinus americana, Gleditsia triacanthos, Prunus Pissardii, Rhus typhina i dr. U spomenutim parkovima poklanjala se velika pažnja i uzgoju raznolikog krupnijeg i sitnijeg grm i j a. Tako gotovo u svim parkovima nalazimo raznih vrlo dekorativnih grmova . U većini parkova, a često i u seoskim vrtićima nalaze se: Amorpha fruticosa, Berberis div. sp., Buxus sempervirens, Caragana arborescens, Chaenomeles japonica, Cornus alba, Corylus avellana fusco rubra, Cotoneaster div. sp., Deutzia gracilis, D. crenđta. Evonimus japonica, Forsythia suspensa, Ilex aquifolium, Hibiscus syriacus, Hydrangea arborescens, Ligustrum ovalifolium, Lonicera div. sp., Mahonia aquifolium, Paeonia arborescens, Philladelphus coronarius, Rhus typhina, Physocarpus opulifolius, Polygonum sachalinense (trajnica), Prunus laurocerasus schipkaensis, |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Kosa div. sp., Symphoricarpus racemosus, S. orbiculatus, Syringa vulgaris, Viburnum opulus roseum, Weigelia rosea, Spiraea prunifolia, S. Thumbergii, S. Vanhouttei, japonica, S. Douglasii i dr. Samo u nekim parkovima nalazimo grmove i grmiće od: Amelanchier canadensis (Opeka), Buddleja variabilis (Opeka), Buxus sempervirens aureo variegata (Opeka), Calycanthus floridus (Opeka), Ceanothus azureus (Opeka), Chimonanthus praecox (Opeka), Chionanthus virginicus (Opeka), Cotinus coggygria (Opeka, Maruševec), Cornus florida (Opeka), Elaeagnus argentea i E. umbellata (Opeka, Križovljangrad), Erythrina crista galli (Maruševec), Fontanesia Fortunei (Opeka), Fuchsia gracilis i F. microphylla (Opeka, Maruševec), Halesia tetraptera (Opeka), Hydrangea quercifolia (Opeka), Hypericum calycinum (Opeka), Indigofera decora (Opeka, Maruševec), Jasminum humile, J. nudiflorum, J. fruticans, J. officinale i dr. (Maruševec, Opeka), Kerria japonica i K. j . pleniflora (Opeka, Jalkovec), Laburnum vulgare (Čakovec), Ligustrum ovalifolium variegatum (Varaždin, Opeka, Klenovnik), Potentilla fruticosa (Opeka), Ribes aureum, R. odoratum, R. sanguineum, R. rubrum, R. grossularia i dr. (Maruševec, Opeka), Rhododendron luteum, R. gandavense, R. japonicum i R. maximum (Opeka), Rhodotypos kerrioides (Opeka), Santolina chamaecyparissus (Varaždin, Maruševec, Opeka), Staphylea pinnata (Varaždin, šaulovec, Vinica), Teucrium chahaedrys (Maruševec, Opeka), Viburnum rhytidophyllum (Jalkovec) i dr. Bijel a imel a (Viscum album) vrlo je česta u onome kraju. Napada u velikoj mjeri krušku i jabuku. Vidjeli smo je u Opeki na stablima Tilia sp., Maclura pomifera, Acer campestre i Juglans nigra, a u Križovljangradu na stablima Acer campestre, Betula verrucosa i Crataegus oxyacantha coccinea plena. U Opeki je, navodno, ima i na stablima Quercus borealis i Q. palustris. U parkovima se kultivirao i veći broj p e n j a č i c a. Održale su se mnoge ne samo u parkovima nego i u seoskim vrtićima, česte su: Campsis radicans (stijene dvoraca, u Trakošćanu primjerak promjera 8 cm), Clematis Jackmanii, C. viticella coerulea, C. montana i dr., Hedera helix (stijene dvoraca i starih gradova, u Trakošćanu primjerak debeo 15 cm), Parthenocissus quinquefolia i P. tricuspidata, Polygonum baldschuanicum, Wisteria sinensis (u Šaulovcu uz dvorac primjerak debeo 15 cm). Rjeđe se vidi Aristolochia durior. Samo u Opeki vidjeli smo Hydrangea petiolaris. Taj lijepi primjerak pokriva stijene u dvorištu dvorca. U čakovečkom parku na ogradi vrtlarije vidjeli smo bujnu zeljastu penjačicu Echinocystis lobata. Parkovne nasade ukrasuju i autohtone zeljaste penjačice kao: Calystegia sepium, Polygonum dumetorum i Bryonia dioica. Na vlažnim mjestima rastu Humulus lupulus i Vitis silvestris. Uzgojna važnost naših starih parkova U spomenutim parkovima uzgajano je mnogo raznog drveća i grmlja, kao i njihovih forma, a i križanaca. Sakupljen je materijal razne provenijencije. Mnogo je od toga materijala našlo posv e prikladn e ekološke prilike. Iz dendrološkog prikaza vidimo, da ondje optimaln o raste vrlo veli k broj drveća i grmlj a. Dakako da se i mnogo uzgaj anog materijala pokazalo manje podesnim. On se doduše održao na životu, ali u slabijem stanju. Njegov vitalitet ovisi u velikoj mjeri o mikroekološkim pri |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 20 <-- 20 --> PDF |
likama. Od mnogo uzgajanih vrsta i njihovih forma održali su se na životu često te k pojedini, na j otpornij i primjerci. Vrlo je mnogo materijala ondje uzgajano, ali bez uspjeha, jer je uginulo radi nepovoljni h ekoloških uvjeta. Preostali materijal rezultat je dugogodišnjeg i ustrajnog rada na unašanju i podizanju pojedinih vrsta i njihovih forma, kao i raznih križanaca. On predstavlja prema tome kolekciju drveća, koje se i uz nepovoljne vanjske utjecaje — bilo iz mrtve ili žive prirode — bolje ili lošije održalo. Ondje su uzgojem raznog drveća i grmlja vršeni i nesvjesno kroz dugi niz decenija pokusi odabiranj a i s obzirom na ekološke prilike i s obzirom na otpornost prema biotskim utjecajima. Elitn i primjerc i unutar pojedine vrste, koja se ondje već dugo vremena uzgaja, mogu prema tome često predstavljati vrlo vrijedan selekcion i materijal. Od njega možemo imati veliku praktičnu korist. Mnogo tamošnjeg drveća i grmlja ne služi samo kao dekorativni materijal nego iz njihovih dosadanji h ekoloških, bioloških i uzgojnih svojstava možemo crpsti pouku o upotrebnoj vrijednosti kod podizanja novih nasada i parkova. Ono nam može vrlo dobro poslužiti kod primjen e u podjednakim ekološkim, specijalno klimatskim prilikama. Tako parkovi Šaulovec, Maruševec, Opeka i Klenovnik sadrže mnogo odličnog materijala podesnog za brežuljkaste unutrašnje terene, a Jalkovec, donji dio Opeke, Križovljangrad i čakovečki park sadrže mnogo materijala podesnog za niže, hladnije predjele. U spomenutim parkovima postoji velik broj drveća, koje nas zanima s čisto š u m s k o-u z g o j n o g gledišta, budući da ondje odlično raste. Odanle možemo povlačiti zaključke o tome, koje od kultiviranog drveća zaslužuje da se u podjednakim ekološkim prilikama forsir a i pro širi u našim šumskim kulturama. Prema tome naši stari parkovi zanimaju nas s obzirom na iskustva stečena na uzgojenom drveću, a koja bi mogla biti od koristi u pogledu jačanja proizvodn e sposobnost i naših šuma. Sa šumsko-uzgojnog gledišta imamo kod toga u vidu u prvom redu ariš, d u g 1 a z i j u, razne jele, s m r č e, borove, hrastove, gledičiju, tulipanovac, platanu, topole i dr. Iskustva stečena u našim starim parkovima uzgojem čitavog niza drveća i grmlja, te njihovih forma i križanaca, mogu da budu za nas od znatne koristi i kod podizanja par k-š uma i zelenih pojasev a u okolici naših gradova i drugih većih naselja, a — dakako — i kod podizanja parkovnih nasada. Selekcijom prilagođeni materijal može pri tome biti od snatne koristi. Tako ćemo kod uzgoja osjetljivih vrsta postići daleko veći uspjeh, ako nam novi naraštaj potječe od stabala, koja su se razvijala u nepovoljnijim prilikama nego inače, kao što je to, na pr., slučaj kod judinog drvca, cedrova, paulovnije i dr. Vrijednost kultiviranog drveća vrlo je velika zbog dobave sjemena i uzgoja sadnica za pošumljivanje i parkiranje. Stari naši parkovi od velikog su značenja kao odlične sjemensk e baze . Sjemenjem sabranim na elitnim stablima omogućen nam je uzgoj dobrih sadnica za pošumljivanje, kao i uzgoj stabalaca za parkovne nasade. Naši stari parkovi mogu svojim dragocjenim sjemenskim materijalom biti od znatne koristi. Time se može utjecati na jačanje veće aktivnosti na |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 21 <-- 21 --> PDF |
polju naše sjemenarske i rasadničke službe, te bar djelomično pružiti pomoć na rješavanju tog krupnog problema, koje kod nas, nažalost, još nije našlo svoj pravi put. Korištenjem parkova kao sjemenskih baza započeto je u Opeki. Taj se rad dobro odvija, ali ga treba daleko više proširiti i usavršiti, te se koristiti i sjemenjem parkovnog drveća i grmlja kao i njihovih forma čitavog onog kraja. Osim starih parkova mogu se pri tom koristiti i stabla raznog drveća, koja se nalaze po privatnim šumicama, dvorištima i vrtovima, po grobljima, u alejama i si. Najbolje je, da se sakupljanjem sjemenja i plodova u cijelom kraju bavi samo ustanova u Opeki, jer ona može dobro osposobiti radne ekipe, nabaviti opremu, podići naprave za traženje i dr. Tim je ujedno omogućeno, da se posao vrši bez oštećivanja drveća, a pod kontrolom i rukovodstvom stručnjaka, koji već posjeduju u tome iskustva i koji će se još više usavršiti. Stari parkovi su od velike važnosti s obzirom na proizvodnj u dekorativnog materijala, koji uzgajamo u šumskim i drugim rasadnicima. Kod nas sve više raste interes za takvim materijalom s obzirom na podizanje nasada na području naselja, oko tvornica i raznih drugih ustanova, kod parkiranja izletišta, odmarališta i zabavižta, kod podizanja drvoreda uz ceste, autostrade i si. Znatnu korist pružaju nam stari parkovi time žto daju mogućnost uzgoja veoma različitog i osobito vrijednog dekorativnog materijala putem vegetativnog razmnažanja. Napose to dolazi u obzir kod velikog broja raznog rijetkog i osobito vrijednog drveća, kojih svojstva možemo prenijeti na potomstvo najsigurnije samo vegetativnim putem. Dolazi u obzir i kod drveća koje ne fruktificira, ili koje fruktificira rijetko i malo, a zavređuje da se što više proširi. Odatle se vegetativnim putem može dobiti dragocjeni materijal za uređenje naših parkova. Najveća primjena vegetativnog razmnažanja dolazi u obzir kod u zgoja stabalaca iz reznica. Rad u Opeki usmjeren je tim putem, ali je nužno i tu djelatnost proširiti i usavršiti. Ondje treba da dođu do izražaja moderniji uređaji i savremenija tehnika, te sredstva za ubrzavanje zakorjenjivanja reznica (auksinski preparati) i dr. Dakako, da se odrezivanje reznica može vršiti jedino uz uslov što manjeg oštećivanja stabala. I cijepljenje m bi se mogle pružiti velike mogućnosti u smjeru obogaćivanja naših parkova vrijednim materijalom. U tome pogledu naši stari parkovi mogu biti od velikog značenja, jer sadrže mnogo podesnog materijala. Ne smije se pustiti iz vida i još jedna vrlo važna korist, koju možemo imati od naših starih parkova, a to je mogućnost studioznog tretiranj a problema uzgoja drveća i grmlja visoke kvalitete s obzirom na njihova ekološka, bioložka, tehnička i estetska svojstva. Stari parkovi imaju veliku važnost u pogledu prožirenja istraživačke djelatnosti na području uzgoja što vrednijeg i otpornijeg drveća. Danas je u tome pravcu moguće više raditi i na šumskom drveću, jer su riješena mnoga tehnička pitanja, koja su donedavno bila zaprekom i teškoćom genetičkih i bioloških proučavanja u šumarstvu. Tako je riješeno pitanje ubrzane produkcije sjemenja i plodova cijepljenjem plodnih grana na mlada stabalca; utvrđene su nove metode ocjenjivanja fenotipskih i genotipskih osobina i dr. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 22 <-- 22 --> PDF |
U drugim zemljama pridaje se starim parkovima i arboretumima baš u ovom pogledu velika važnost. To su kolekcij e živog drvenastog materijala ustaljenih svojstava is obzirom na ekološke odnose i s obzirom na biološka svojstva. U njima postoji mogućnost daljne selekcije drveća i uzgoja domaćih ekoloških isto tako i mogućnost uzgoja novih forma kombiniranjem svojstava matičnih stabala. Star i par kovi i arboretumi najsigurnije su baze, gdje se nizovima decenija mogu motriti morfološka obilježja, ekološki odnosi, te biološka i uzgojna svojstva. Stari parkovi služe nam, dakako, i kao objekti za demonstraciju i proučavanje podesne parkovne strukture, složaja zelenih masa, smještaja pojedinog drveća, grmlja i drugog bilja, sklada boja, izrade mreže parkovnih stazica i puteljaka i t. d. Parkovi Opeka, Križovljangrad i Maruševec u tom su pogledu upravo školski primjeri. To su primjeri uspjelog međusobnog smještaja raznovrsnog drveća i grmlja i s obzirom na prostor i s obzirom na njihov izgled u toku godine, kao i s obzirom na razvitak u nizu decenija. Zaključne napomene Iz dendrološkog prikaza vidimo, da u našim starim zagorskim parkovima postoji veliko bogatstvo raznovrsnog drveća i grmlja, kao i mnoštvo njihovih forma od velike parkovne, dendrološke i uzgojne vrijednosti. Kako je istaknuto, ovdje smo obuhvatili u stvari tek jedan dio tog materijala. Potrebno je prema tome, da se čitav dendrološki materijal što detaljnije prouči. Taj bi posao trebali da obave naši stručnjaci što prije, jer se dosta materijala radi dotrajalosti, a i slabe njege nalazi u lošem stanju, te mu se broj sve više smanjuje. Za nas je od velikog interesa i obrada zagorskih parkova sa historijskog gledišta. Bilo bi korisno znati: kada, kako su i pod kojim okolnostima oni nastali, te odakle je nabavljen biljni materijal. Mnogo podataka naći će se vjerojatno u arhivima u Varaždinu, kao i arhivima dvoraca, ukoliko su ostali sačuvani. Obnovi i uređenju starih parkova nužno je posvetiti mnogo više pažnje. Napose to vrijedi za parkove, koji su jače zapušteni, kao što je to park Križovljangrad i Jalkovec. Sve naše stare parkove treba tretirati kao kulturne spomenike i rijetke prirodne vrednote. Svi oni treba da se zakonom zaštite i podvrgnu pod nadzor Konzervatorskog zavoda. Nikakve preinake ne bi se smjele u njima vršiti bez znanja i pristanka tog zavoda, odnosno bez učestvovanja stručnjaka, koje će delegirati savjetodavni odbor. Prilikom obnove ne bi se smjelo pustiti iz vida unošenje domaćeg endemičnog drveća i grmlja, kojeg ondje gotovo i nema. Ovih nekoliko misli odnosi se i na druge naše stare parkove. THE DENDROLOGICAL AND THE GROWING IMPORTANCE OF SOME OLD PARKS IN NORTH CROATIA Summary In this paper the dendrological importance of some old parks in the neighbourhood of Varaždin (the north part of Croatia) is dealt with. A great number of various vigorous and wonderfull trees and their forms is to be found there. They |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 23 <-- 23 --> PDF |
are selected in accordance with both the ecological conditions and the resistence against different deseases. The attention is especially drawn to the importance of these trees in connection with seed gathering and using of it for forest, park-forest and park growing. The mentioned old parks give a great possibility for the vegetative reproduction of rare trees and their forms. They are of great importance owing to the investigations in connection with the possibilities of new forms and ecological race growing. POLJSKI JASEN (Fraxinus angustifolia Vahl) Dr. ing. Pavle Fukarek J J oš prije dosta kratkog vremena vladalo je kod nas mišljenje, da na našem području dolaze samo dvije vrste jasena i to obični ili bijeli (u ovom radu ga ja nazivam gorski , jer mi se ovaj naziv čini prikladniji nasuprot nazivu poljski) tačnije, Fraxinus excelsior L. i crni jasen Fr. Ornus L. Vrsta Fraxinus excelsior L. bila je kod nas poznata sa vrlo različitih staništa, kako onih u Primorju, tako i onih u kontinentalnim predjelima Panonije, pa naravno i sa onih na našim planinama. Očito je bilo da su se pod nazivom Fr. excelsior L. zamjenjivala katkada, već od ranije, po botaničarima utvrđena staništa poljskog jasena. Za naše Primorske predjele nije bilo teško utvrditi ovu zabludu. Međutim, za »obični« ili »bijeli« jasen na području Panonije nije se moglo na osnovu nekih podataka literature naći pozitivan i siguran odgovor. O evropskim jasenima napisana je jedna prilično obimna literatura. Podaci o njima nalaze se gotovo u svakom florističkom djelu, a posebno u radovima o vegetaciji pojedinih krajeva. Postoje i tri oveće monografije roda Fraxinus , od kojih je ona Lingelsheim a (1) iz najskorijeg vremena. Treba, međutim, istaknuti, da se tri monografa: W e n z i g (2), W e s m a e 1 (3) i spomenuti Lingelsheim, ne samo međusobno ne slažu u nekim pojedinostima, nego imaju i posebne stavove u pogledu postavljanja pojedinih vrsta, odnosno njihovih varijeteta. Isto tako i u botaničkoj literaturi nalazimo kod nekih autora (F i o r i 4) sve jasene iz sekcije Fraxin aster svedene kao podvrste ili varijatete Fr. excelsio r-a, a drugi opet, kao na primjer i monograf Lingelsheim idu tako daleko, da pojedine jasne varijatete osamostaljavaju kao posebne vrste. Proučavanje literature dovelo bi svakako do izvjesne pomutnje, ukoliko se ne bi oslonio na vjerodostojan herbarski, a još više na živi materijal u prirodi. Moja istraživanja počela su s analizom literature, a dopunjena sa pregledima mnogih botaničkih zbirki, kao i sa oko 300 primjeraka sakupljenog materijala na našem području, pokazala su mi jasno, da treba poljski jasen smatrati jednom vrlo varijabilnom vrstom, mnogo šire rasprostranjenom na području Balkanskog poluotoka, nego što se je ranije mislilo. Prvi prethodni izvještaj koji sam napisao o poljskom jasenu i njegovom rasprostranjenju kod nas (vidi literaturu pod br. 56.), pokazao se je iz sadašnje perspektive, više nego manjkav. Ovaj izvještaj dao je, međutim, pobudu nekim našim dendrolozima, da se sa pitanjem vrsti jasena na svom području detaljnije pozabave i njihovi radovi su mi dali također mnogo materijala i pružili potpuniji uvid u pitanja, koja su me zanimala. Pitanje poljskog jasena i njegovog rasprostranjenja u svijetu, a posebno na području Balkanskog poluotoka, bilo je predmet jedne moje veće studije, koja će vjerojatno biti štampana u najskorije vrijeme. U ovom kratkom izvještaju namjeravam upoznati i naše šumarske stručnjake sa rezultatima nekih mojih istraživanja u vezi sa karakteristikama i rasprostranjenjem poljskog jasena u našim predjelima. 433 |