DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 30     <-- 30 -->        PDF

utvrdio je da Lytta vesica toria napada mnogo jače poljski, nego
gorski, a gotovu nikako kraški crni jasen. Na području našeg primorja
zapažen je napad (golobrst) neke grbice (Hyberni a spec), koju bi
trebalo istražiti.


Naravno, postoji između poljskog i gorskog jasena velika razlika u
ekologiji prirodnih staništa. Dok se poljski jasen kod nas susreće u mediteranskim,
submediteranskim i panonskim predjelima, gotovo uvijek u priobalnim
poplavnim šumama tipa Motovunske ili slavonske lužnjakove .šume,
dakle u zajednici Quercet o-G enistetum elatae Horvat i u srodnim
zajednicama Fraxinetum angustifoliae (prov.) iz reda
Populetäli a Braun-Blanquet, dotle se gorski jasen susreće redovno u
šumama zajednice Acereto-Fraxinetum (excelsioris) i u
srodnim zajednicama reda F ag e tal i a Braun-Blanquet. Gorski jasen
susreće se međutim i u nekim drugim biljnim zajednicama na vlažnim tlima,
često i uz obale potoka i planinskih rijeka, ali je tu redovno samo pratilac
ili unesena vrsta. Kod distinkcije staništa jedne i druge vrste, naročita
pažnja treba da se skrene na pitanje njene autohtonosti (spontaneiteta),
jer, kao što je poznato, gorski jasen, pa svakako i poljski, bili su oduvijek
cijenjeno drvo, koje je osobito naš narod rado uzgajao i izvan šumskih površina.
Upotreba lišća za deficitarnu ishranu stoke, u nekim krajevima premašuje
cijenu i vrijednost, koju ovim vrstama pridaje naš narod.


Još jedan kratak osvrt na varijetete poljskog jasena.
Kao što je već naprijed rečeno, poljski jasen je vrlo varijabilna vrsta.
Osim varijeteta naše Panonije, koji još u potpunosti nije proučen, poznati
su slijedeći:


Fraxinus angustifolia Vahl. emend. Fukarek 1952.


var. a. t y p i c a (Schneider) Fuk.


listići kopljasti, 4 do 6 (10) cm dugi, 1,5 do 2 cm široki, spram


osnove i vrha postepeno usiljeni. Donja strana plojke gola.


var. b. oxyphylla (M. Bieberstein) Fuk.


listići kopljasti do ovalno kopljasti, 4 do 6 (8) cm dugi, 1,5 do


2,5 (3) cm široki, pri osnovi nešto zaobljeni. Donja strana


plojke ima uz žilice čuperke smeđih dlačica,


var. c. P a 11 i s a e (Wilmott) Fuk.


listići kao kod var. b. Piojka obostrano, a također i zajednička


peteljka, mekano dlakava.


var. d. o b 1 i q u a Tausch) Fuk.


listovi sastavljeni od 2 do 5 pari, 2 do 10 cm dugih nešto rom


bičnih, pri osnovi asimetričnih listića. (Varijetet nije još kod


nas pronađen),


var. e. syriaca (Boissier) Fuk. (— oligophylla Boiss.)


listovi sastavljeni samo od 1 do 3 para sjedećih, golih i 4 do


10 cm dugih listića.


Juvenilne forme, koje su bile (i koje se još i danas mogu naći) u literaturi
navedene kao var. p a r v i f o 1 i a Lamk. ili var. rotundifolia
Mili. morale su kao takve otpasti, premda im neki autori daju i precizne
opise. Jednako tako otpao je i varijetet austra l is (Gay ined.) apud
Grenier et Godron, pošto se je pokazalo, da su većina autora ovu vrstu


440