DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 33 <-- 33 --> PDF |
1 morsku obalu sve do naše granice u Istri. Tako na pr. braća G o r t a n i (6) navode u nizinama Friulije i Karnije jednu podvrstu bijelog jasena (Fr. excelsior var. emarginata C. et L.), koja po svemu ostalome sudeći nije ništa drugo nego naš varijabilni poljski jasen. Na Balkanskom poluotoku poljski jasen je raširen ne samo na području naše države — o čemu ćemo govoriti kasnije i nešto detaljnije — nego ga nalazimo na širokom području uz obalu mora i uz obale nizinskih rijeka u Albaniji i Grčkoj. U Albaniji ga navodi izričito Baldacc i (7) »u prostranim ravnicama, koje se pružaju od Valone do Drača« te upravnici Musakiji oko Berata (»između Levana i mora«), dok neki drugi autori ne razlikujući ga po nazivu od bijelog jasena, navode ga za okolicu Skadra, uz obale Bojane, kod lokaliteta Pale i na mnogim drugim mjestima. Nema nikakve sumnje, da se u ostacima priobalnih šuma uz primorske rijeke Arsen, Semeni, škunbu, Mati i Vojušu nalazi isti taj poljski jasen, kojeg smo našli u šumama oko rijeke Bojane, a obični jasen, kako bi proizlazilo iz površnih podataka nekih autora, za područje Grčke imamo na raspolaganju zasada vrlo malo sigurnih podataka, iako su svi postojeći podaci kod provjeravanja pokazali, da se pod nzivom Fr . excelsio r u ravnicama (nizinama) uz more, treba podrazumjevati poljski jasen. Stariji navodi Halacsy-a (8, 9), koji govori o Fr. excelsior, gdje tvori prostrane šume (»Silvam extensam formans«) u Epiru kod mjesta Pramante, zatim još na nekim drugim mjestima, opravdava potpuno zaključak, da se ovdje radi ne o bijelom, nego o poljskom jasenu. Poljski jasen poznat je sa otoka Krfa (doduše iz drvoreda), zatim kao F. syriac a Boiss. iz Etolije i sa otoka Eubeje (prema monografu Lingelsheim u Op. C.), zatim pod prostim nazivom »jasen« i iz primorskih šuma na ravnicama na Peloponezu (Rothmaler). U sjeveroistočnom dijelu Grčke poljski jasen utvrđen je na mnogo mjesta, pa tako i oko Strume i Marice, te južno od Dojranskog Jezera. Njegov areal pruža se dalje sve do u Tursku, gdje je jedna od glavnih vrsta drveća u šumama Trakijske nizine. U okolini Carigrada poznat je iz šume Belgrad (Bornmülle r 10.), zatim je utvrđen na jednom širokom području uz obale Crnog mora u Bugarskoj. Tu je raširen u, još uvijek u prirodnom sastavu sačuvanim šumama oko rijeke Kamčije, te u prostranim aluvijalnim nizinama oko delte rijeke Dunava. Utvrđen je također uzvodno uz rijeku Dunav sve do Kraj ove, odakle se njegov areal proteže dalje sjevernije na priobalno (crnomorsko) područje Rumunije. Za to područje, kao i o njegovom rasprostranjenju u Bugarskoj imamo detaljne podatke kod C r e t z o i u-a (11.), te u radovima Sstojanova i Stefanova (12.). Prema podacima starije ruske lit. (pa donekle i novije sovjetske, koja nam je bila na raspolaganju) poljski jasen je utvrđen i na Krimu, gdje se nalazi u pojasu primorskih šuma od Sevastopolja preko Alupke i Balaklave (klasično nalazište Bieberstein-ove Fr. oxyphylla), Jalte, šuma Girzifa do Tuaphaša, te prelazi dalje na područje Novorosijska i preko ovog u područje Kolhide. Prema Ku zn j ec o v-B u š-T j o min u (13.), podaci, koji govore o njegovom rasprostranjenju na Kavkazu (u Abhaziji, Mingreliji, Inereciji, Gruziji, Sonhetiji, na Karabahu i u Armeniji) ne mogu se uvijek uzimati kao tačni i sigurni. I ovdje se radi često o zamjeni poljskog sa bijelim jasenom, pa se ona nalazišta, koja se nalaze 443 |