DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Razlika je jedino u tome, što u formuli (6) (n) označava broj godova na 2´5 cm, a u formuli (8) (n´) označava broj godova na 1 cm. n = 2´5 n´; n´´ = — 2"5 Prema tome formula (6) — kao i formula (8) — daje postotak plošnoga prirasta, što će reći dvostruki postotak debi jinskog prirasta. Kod stabala, odnosno kod jednodobnih sastojina, zrelih za sječu ili koje nisu daleko od sječne zrelosti, visinski je prirast neznatan. U tim je slučajevima dopušteno zanemariti visinski prirast i uzeti u račun samo postotak plošnog prirasta, koji je tada gotovo jednak postotku volumnog prirasta. U mladim i srednjodobnim sastojinama, kao i u prebornim šumama, formula (6) daje preniske rezultate za postotak volumnog prirasta. Točnije rezultate za postotak volumnog prirasta u tim sastojinama dat će formula (7), jer je u njoj došao do izražaja i visinski prirast. Praktična primjena Za olakšanje obračuna prirasta sastavio sam dvije tablice postotka prirasta. To su dvoulazne tablice. Jedan ulaz je prsni promjer stabla (d) s korom, a drugi broj godova na izvrtku dugom 2´5 cm (n). Prvu sam tablicu konstruirao na temelju formule (6), a drugu na temelju formule (7). Prva tablica vrijedi za debela stabla, odnosno za odrasle jednodobne sastojine. Druga tablica vrijedi za mlade i srednjedobne jednodobne sastojine, kao i za preborne šume. »Tablice postotka prirasta« dat će to pouzdanije rezultate, što je točnije utvrđen (n), to će reći broj godova na izvrtku dugom 2"5 cm. Zato ćemo se ukratko ostvrnuti na to: 1. Koliko uzimati izvrtaka? 2. Kako uzimati izvrtke? 3. Kako analizirati izvrtke? 4. Kako odrediti prosječne vrijednosti za (n) ? 5. Kako organizirati rad na terenu? najčešće u preborno j šumi. Zato Francuzi zovu te tablice »tarifs rapides«. Schaefferov e tarife odgovaraju bolje za sastojine slabijeg debljinskog i visinskog prirasta (gdje su visinske krivulje položite), što je najčešće u jednodobnim sastojinama visoke regularne šume. Zato se Schaefferov e tablice zovu »tarifs lents«. Dakako, da će biti takvih slučajeva, kad će pojedinim sastojinama preborne šume bolje odgovarati Schaefferove nego Alganove tarife, kao što je to na pr. kod pokusne plohe »Jasle I«, gdje je visinska krivulja prilično položita, pa je visinski prirast malen (vidi »Šumarski list« od 1953., str. 37—50 i »Šumarski list« od 1954., str, 96. i 97.). Isto se tako može dogoditi, da će nekim sastojinama visoke regularne šume bolje odgovarati Alganove nego Schaefferove tarife; to će se pojaviti onda, kad je debljinski ili visinski prirast velik, kao što je to slučaj s hrasticima u Lipovljanima. Radi potpunosti spominjemo, da je u Njemačkoj Loetsc h (1952) sastavio 15 »Kluppfestmetertarife«, koje vrijede uglavnom za sve slučajeve. Komparirajući svoje tarife s Alganovim i Schaefferovim, on je konstatirao savršeno podudaranje. ´ 3 Formulom (4) definirane su Schaefferov e tarife (»tarifs lents«). 1 Formulom (5) definirane su Alganov e tarife (»tarifs rapides«). |