DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 50 <-- 50 --> PDF |
KOLIKO UZIMATI IZVRTAKA? Broj stabala (b), koji treba izbušiti Presslerovi m svrdlom zavisi od točnosti, koju želimo postići. U visokim regularnim šumama prirast se utvrđuje za svaki odjel (odnosno odsjek) posebno. U prebornim se šumama prirast određuje također za svaki odjel posebno, što je najpouzdanije. No ondje se prirast može utvrđivati i za gospodarsku jedinicu, kao cjelinu, ako ona obuhvata podjednake ekološke prilike, Kad se prirast utvrđuje za svaki odjel posebno, onda u njemu treba izbušiti minimalno oko 150 stabala različitih debljina i različitih položaja, ako se radi o prebornoj jelovoj sastojini, a oko polovicu manje, ako se radi o jednodobnoj sastojini.5 Kad se prirast određuje za prebornu gospodarsku jedinicu kao cjelinu, onda u njoj treba izbušiti minimalno 150 stabala, ako je površina šume manja od 75 ha; za prebornu šumu površine od 75 do 100 hektara treba izbušiti 2 stabla po jednom ha; za prebornu šumu veću od 150 ha valja izbušiti 1´5 izvrtak po hektaru. Na temelju tih- podataka određuje se broj izvrtaka za cijelu šumu, a taj se onda raspoređuje na pojedine odjele proporcionalno prema broju stabala. Na primjer u jelovoj prebornoj gospodarskoj jedinici površine od 500 ha treba izbušiti 750 izvrtaka (= 500xl´5) sa 750 jelovih stabala različitih dimenzija i različitih položaja kako je to naznačeno u niže navedenoj tabeli: Odjel Površina odjela u ha Broj stabala Broj stabala kojiizbušiti treba I 120 2.400 286 2 80 1.000 119 3 150 1.200 143 4 100 1.100 131 5 50 600 71 Ukupno 500 6.300 750 Budući da se gospodarska jedinica sastoji u ovom slučaju od 5 odjela, treba u svakom uzimati uzorke (izvrtke) proporcionalno prema broju sta 5 Sa 150 jelovih izvrtaka izbušenih u prebornoj šumi jele i bukve (Fagetum abietetosum, Horvat) postizava se mjera točnosti (P) od oko 4%, jer je vlastitim istraživanjima utvrđeno, da koeficijent varijacije (v) debljinskog prirasta za jelu iznosi prosječno oko 50% u toj fitocenozi (10). Prema tome je: v 50 P 40/ U visokoj regularnoj šumi bit će koeficijent varijacije debljinskog prirasta manji, pa ćemo za istu mjeru točnosti (P) trebati manji broj izvrtaka (b). Dalja će istraživanja pokazati koliki su koeficijenti varijacije debljinskog prirasta za ostale vrste drveća. |