DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 50     <-- 50 -->        PDF

KOLIKO UZIMATI IZVRTAKA?


Broj stabala (b), koji treba izbušiti Presslerovi m svrdlom zavisi
od točnosti, koju želimo postići.
U visokim regularnim šumama prirast se utvrđuje za svaki odjel
(odnosno odsjek) posebno.


U prebornim se šumama prirast određuje također za svaki odjel posebno,
što je najpouzdanije. No ondje se prirast može utvrđivati i za gospodarsku
jedinicu, kao cjelinu, ako ona obuhvata podjednake ekološke prilike,


Kad se prirast utvrđuje za svaki odjel posebno, onda u njemu treba
izbušiti minimalno oko 150 stabala različitih debljina i različitih položaja,
ako se radi o prebornoj jelovoj sastojini, a oko polovicu manje, ako se radi


o jednodobnoj sastojini.5
Kad se prirast određuje za prebornu gospodarsku jedinicu kao cjelinu,
onda u njoj treba izbušiti minimalno 150 stabala, ako je površina šume
manja od 75 ha; za prebornu šumu površine od 75 do 100 hektara treba
izbušiti 2 stabla po jednom ha; za prebornu šumu veću od 150 ha valja
izbušiti 1´5 izvrtak po hektaru. Na temelju tih- podataka određuje se broj
izvrtaka za cijelu šumu, a taj se onda raspoređuje na pojedine odjele proporcionalno
prema broju stabala. Na primjer u jelovoj prebornoj gospodarskoj
jedinici površine od 500 ha treba izbušiti 750 izvrtaka (= 500xl´5)
sa 750 jelovih stabala različitih dimenzija i različitih položaja kako je to
naznačeno u niže navedenoj tabeli:


Odjel Površina odjela u ha Broj stabala
Broj stabala kojiizbušiti
treba
I 120 2.400 286
2 80 1.000 119
3 150 1.200 143
4 100 1.100 131
5 50 600 71
Ukupno 500 6.300 750


Budući da se gospodarska jedinica sastoji u ovom slučaju od 5 odjela,
treba u svakom uzimati uzorke (izvrtke) proporcionalno prema broju sta


5 Sa 150 jelovih izvrtaka izbušenih u prebornoj šumi jele i bukve (Fagetum
abietetosum, Horvat) postizava se mjera točnosti (P) od oko 4%, jer je vlastitim
istraživanjima utvrđeno, da koeficijent varijacije (v) debljinskog prirasta za jelu
iznosi prosječno oko 50% u toj fitocenozi (10). Prema tome je:


v 50


P 40/


U visokoj regularnoj šumi bit će koeficijent varijacije debljinskog prirasta manji,
pa ćemo za istu mjeru točnosti (P) trebati manji broj izvrtaka (b).
Dalja će istraživanja pokazati koliki su koeficijenti varijacije debljinskog prirasta
za ostale vrste drveća.