DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 56 <-- 56 --> PDF |
jednost: 16 god. Tako određene prosječne vrijednosti zovu se medi j ani," koji su u tabelama 3, 5, 8 označeni strelicama, a njihove su vrijednosti upisane pod oznakom (ns). Na temelju prosječnih vrijednosti za (n) očitavamo iz tabel e 1 ili iz tabel e 2 postotke prirasta za odgovarajuće debljinske stepene. Za ns = 25´5 god. i za d = 20cm čitamo iz tabele 2, da je postotak volumnog prirasta p = 2´61; za n s — 16´0 god. i za d = 25 cm čitamo iz iste tabele, da je p = 3´12%, i t. d. Tako dobivene postotke prirasta upišemo u tabeli 3 ispod medijana (n ´(sTe postotke prirasta izravnamo grafičko-numeričkom metodom, kako je to prikazano na slici 5; iz krivulje čitamo izravnane postotke prirasta i unosimo ih u manual (vidi tabelu 3) pod oznakom (pr). Zatim prelazimo na obračun prirasta po formuli (2). KAKO ORGANIZIRATI RAD NA TERENU? Najpovoljnija je terenska ekipa od 4 osobe: 1 inženjer, 1 šumarski tehničar i dva lugara. Inženjer rukovodi poslom: određuje vizuru pomoću Besardov e busole i pokazuje stabla, koja su pala u vizuru, to će reći stabla, koja se imaju bušiti. Jedan radnik buši stablo Presslerovi m svrdlom, drugi mjeri prsni promjer istog stabla, a šumarski tehničar broji godove na izvrcima. Inženjer vodi manual, koji ima oblik tabele 3. Radnici se izmjenjuju. Prosječni dnevni efekt rada je 200 izvrtaka. Vrlo dobro može raditi i ekipa od 3 osobe (1 inženjer + 2 radnika), pa čak i ekipa od 2 osobe (1 inženjer + 1 radnik) no u tom slučaju, kao i onda, kad je nepovoljno vrijeme, izvrći se spremaju i analiziraju u kancelariji. Karakteristike opisane metode Metoda za utvrđivanje prirasta, koju smo ovdje opisali, vezana je uz neke negativne sistematske pogreške: 1. »Tablice post.otka prirasta« sastavljene su na temelju modificirane Presslerove formule, a ta daje uvijek nešto niže rezultate za postotak prirasta (12). 2. »Medijan « individualnih vremena prijelaza uzet kao srednjak daje za prirast prenisk e rezultate (9). 3. Prirast kore nije uzet u račun pa ćemo zbog toga po opisanoj metodi dobiti prenisk e rezultate za prirast (oko 4 do 10%) (9) i (11). 4. Ako se analiziraju osušeni izvrći dobivaju se za prirast nešto niž i rezultati (oko 1 do 2%) (7), (9) i (14). Navedene sistematske pogreške možemo uzeti kao koeficijen t sigurnost i pri utvrđivanju prirasta zbog mortaliteta stabala, zbog sušenja, zaraza i sličnog, što može nastupiti u narednoj periodi. 6 Teoretski bi bilo najispravnije, kad bi prosječne vrijednosti za (n) određivali iz prosječnog godišnjeg debljinskog prirasta po metodi, koju sam detaljno opisao i primjenio kod izračunavanja prirasta na pokusnim plohama u šumama Gorskog Kotara (vidi »Šumarski list« od 1953., str. 37.—50., i od 1954., str. 92.). U praktične svrhe može se uzeti »medijan« kao srednjak, jer sam utvrdio (9), da on daje u pravilu nešto prenisk e rezultate za prirast. Pored toga pogreške, koje nastaju pri brojenju godova na vrlo gustim izvrcima, ne utječu na medijan (9). Ta je metoda u Francuskoj vrlo raširena, a poznata je pod imenom »methode de classement « (5) i (18). Aritmetsku sredinu ne treb a uzimati kao srednjak, jer se na temelju nje dobivaju netočniji rezultati nego po medijanu (7), (9) i (18). |