DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 59 <-- 59 --> PDF |
prsni promjer prosječni broj godova na izvrtku od 2´5 cm iznosi 8´5. Za hrastova stabla prsnog promjera od 80 cm, n = 7´5 god. Budući da imamo posla s odraslom sastojinom u kojoj je visinski prirast neznatan, upotrebit ćemo tabelu 1. Iz te tabele čitamo: za d = 60 cm i n = 8"5 god. -> p = 1´96% za d = 80 cm i n = 7´5 god. -> p = 1"67% Navedenoj sastojini odgovara za hrast 9. Emrovićev a ili 16. Alganov a tarifa (vidi »šumarski list« od 1953., strana 198. i 218.). Prema tome prosječni godišnji volumni prirast iznosi: 4´7 m3 X 1´96 3 za hrastovo stablo prsnog promjera od 60 cm --= 0´09 m za hrastovo stablo prsnog promjera od 80 cm = 0 15 m3 Napomena. U odsjeku 43/a fakultetske šumarije Lipovljan i hrastova stabla prirašćuju poput debelih jela u Gorskom Kotaru. Gubar i holandska bolest jako su prorijedili tokom vremena sastojinu u odsjeku 43/a tako, da su preostali hrastovi mogli razviti velike krošnje (vidi fotografiju 2.). Zato ondje hrastova stabla vrlo dobro prirašćuju u debljinu. Jake su prorede pospješile debljinski prirast hrasta lužnjaka; u toku od 115 godina postignute su prosječne dimenzije od 60 cm prsne debljine.7 Iz toga se jasno razabira, da se jakim proredama može ubrzati produkcija stabala određenih debljina. Ali ne treba zaboraviti ni to, da se povećavanjem debljinskog prirasta smanjuje kvaliteta deblovine! Negda fina hrastovina u odsjeku 43/a zamijenjena je grubom, jer stabala prsnog promjera od 60 cm prosječno godišnje prirašćuju u debljinu 5´88 mm, što znači prosječnu širinu posljednjih godova od 2-94 mm ili okruglo 3 mm; prosječni godišnji debljinski prirast hrastovih stabala prsnog promjera od 80 cm iznosi 6´67 mm, što znači prosječnu širinu posljednjih godova od 3´33 mm. Navedeni podaci dobiveni su bušenjem hrastovih stabala pomoću Pressle r o v a svrdla u početku 1953. godine. U odsjeku 43/a izbušio sam uz pomoć ing. Branka Žerjavića u svemu 158 izvrtaka sa 158 hrastovih stabala različitih dimenzija i različitih položaja. Treći primjer. Kako prirašćuju ariševa stabla prsnog promjera od 40 cm u 37. odjelu fakultetske šumarije Kamniška Bistrica. Odjel 37 prikazali smo na fotografiji br. 3. U navedenom su odjelu dne 11. V. 1954. prošlogodišnji apsolventi Zagrebačkog poljoprivredno-šumarskog fakulteta izbušili 6 izvrtaka sa 6 ariševih stabala, kojih se prsni promjer kretao između 37´5 i 42´5 cm. Na tim izvrcima, koji su bili dugi 2´5 cm bez kore, izbrojili smo godove kako slijedi: 29, 22, 16, 32, 39, 21. To znači, da je prvo stablo trebalo 29, drugo 22, treće 16, četvrto 32, peto 39, a šesto 21 godinu, da poveća svoj prsni promjer za 5 cm. Prema tome godišnji debljinski prirasti na tim stablima iznose: 172, 2-27, 313, 156, 128, 238 mm. Za izračunavanje godišnjeg debljinskog prirasta poslužili smo se tabelom 1 na str. 40. »šumarskog lista« 1/1953. Prosječni godišnji debljin 7 Po Wimmenaerovi m prirasno-prihodnim tablicama srednji prsni promjer 115-godišnje hrastove sastojine na I. bonitetu iznosi jedva 45 cm. (Vidi Mali šumarsko-tehnički priručnik, I. dio, Zagreb 1949., strana 190.) |