DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 61 <-- 61 --> PDF |
22 4-29 prijelaza iznosi: ns = ~ = 25´5 god.; treba samo individualna vremena prijelaza poredati po veličini i odbrojiti jednaki broj izvrtaka s jednog i drugog kraja: 16, 21, 22, 29, 32, 39. Kako vidimo prosječno vrijeme prijelaza utvrđeno na temelju prosječnog godišnjeg debljinskog prirasta nešto je kraće od medijana. Stoga medijan individualnih vremena prijelaza daje o prirastu nešto niže rezultate. U većini slučajeva još niže rezultate za prirast daje aritmetska sredina individ u Inih vremena prijelaza uzeta kao prosječno vrijeme prijelaza kod utvrđivanja prirasta. Aritmetska sredina individualnih vremena prijelaza u našem primjeru iznosi (29 + 22 + 16 + + 32 + 39 + 21) : 6 = 26-5 god. Za d = 40 cm i za n == 26´5 god. čitamo iz tabele 1 postotak prirasta od 0-94. Taj rezultat nije matematski ispravan, jer individualna vremena prijelaza treba da dođu u nazivnik formule (6) i (7). Stoga bi trebalo postupati ovako: postotak prirasta, kojim prosječno prirašćuje 6 izbušenih ariševih stabala, jednak je: 1000 /l1 1 11 1 11 1 11 1 11 U1 , 1000 -X 0 0412 = l-03°/0 29 + U + lb + -32 + .39 + 21 d Isti smo rezultat dobili na jednostavniji način pomoću prosječnog godišnjeg debljinskog prirasta kako je u rješenju trećeg primjera navedeno, t. j . po metodi, koju sam u tu svrhu izradio (vidi »Šumarski list« 1/53, str. 37—49 ili Glasnik za šumske pokuse br. 11/53, str. 181—238). Aritmetska sredina individualnih vremena prijelaza — uzeta kod obračuna prirasta kao prosječno vrijeme prijelaza — dat će uvijek osjetljivo preniske rezultate za prirast, jer je: 1 <(±+ J-+ ...±\:b (nt + n2 + + nx u našem konkretnom primjeru: 1 (1 + X + L + 1 + L + 1U (29 + 22 + 16 + 32 + 39 + 21): 6 ^29 TŽ2 16 32^39 T 2lj´ 0 0377 < 0 0412 odnosno: 1000 1 1000 1 d X 26 5 < d X 24-3 0-94% < 103% Ističemo, da 6 izvrtaka nije dovoljan broj uzoraka za siguran rezultat o postotku prirasta ariševih stabala p. p. od 40 cm u navedenom odjelu, ali je dovoljan, da se vidi metoda rada kod primjene »tablica postotka prirasta«, što je ovdje bila jedina svrha. Četvrti primjer. Kolikim postotkom prirašcuju smrčeva stabla prsnogpromjera od 30 i od 35 cm u odjelu 9 šumarije Bohinjska Bistrica na Rovtarici. Smrčeva monokultura u odjelu 9 na Rovtarici prikazana je na fotografiji br. 4. 471 |