DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 73 <-- 73 --> PDF |
se s Alganovim, a one za poljski jasen (3) slažu se sa Schaefferovim tarifama. V a j d i n e jednoulazne drvnogromadne tablice za smreku (21) odgovaraju Schaefferovim tarifama, i t. d. čini se, prema tome, da je dopušteno upotrebiti A1 g a n o v e i Schaefferov e tarife u uređivanju šuma u Jugoslaviji, i to naročito onda, kad želimo utvrditi prirast neke šume. Upotrebom Alganovih i Schaefferovih tarifa, Press 1 e- r o v a formula za postotak prirasta (p) postaje jednostavnija. Kombinirajući Presslerovu formulu sa Schaefferovim tarifama, dobivamo formulu (6). 1000 _ 1 P = —T~ X — d n Kombinirajući Presslerovu formulu s Alganovim tarifama, dobivamo Schaefferovu formulu (7). 1000^ 1 P = dT5X Y U tim formulama (d) označava prsni promjer stabla u centimetrima; (n) označava broj godova na posljednjih 2"5 cm, t. j . vrijeme prijelaza! Formula (6) daje postotak plošnog prirasta. To je u stvari jedna modifikacija Schneiderov e formule, koju možemo upotrebiti za određivanje postotka volumnog prirasta kod starih stabala ili kod odraslih sastojina, gdje je visinski prirast malen. Formula (7) daje postotak volumnog prirasta. Zato je ta formula vrlo prikladna za određivanje postotka volumnog prirasta u mladim kao i u prebornim sastojinama. Radi lakšeg obračuna postotka prirasta konstruirali smo dvije tablice: tabelu 1 i tabelu 2. To su tablice sa dva ulaza: jedan ulaz je vrijeme prijelaza (n), to će reći broj godova na posljednjih 25 centimetara; drugi ulaz je prsni promjer stabla (d). Prva tablica daje postotak plošnog prirasta, a druga postotak volumnog prirasta. želimo li odrediti prirast neke sastojine, tada je potrebno P r e s s 1 erovi m svrdlom izbušiti mnogo stabala´različitih debljina. Za svaki debi jinski stepen valja odrediti prosječno vrijeme prijelaza; francuska metoda, poznata pod imenom »methode de classement«, je najjednostavnija: treba uzeti »medijan« (ns) vremena prijelaza kao srednjak, kako je to prikazano ü tabelama 3, 5 i 8. Za ns = 25´5 god. i d = 20 cm čitamo iz tabele 2 postotak volumnog prirasta (p) =2´61% zans = 16*0 god. i d=25cm čitamo iz iste tabele, da je p = 3´12%, i t. d. Taj postupak daje za prirast nešto niže rezultate prvo zbog »medijana« (Klep a c, 9), drugo zbog Presslerov e formule i treće zbog toga, što nije uzet u račun prirast kore. Kad želimo imati točne rezultate, treba ih rektificirati, no za praktičnu upotrebu poželjno je operirati s nešto nižim rezultatima radi koeficijenta sigurnosti, pa opisani postupak može zadovoljavati. 483 |