DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 76 <-- 76 --> PDF |
PROBLEM PROŠIRIVANJA AREALA JELE NA BRDSKOM PODRUČJU IZMEĐU SAVE I DRAVE U NRH Šafar J. i Hajdin Ž. P P otreba i potražnja drveta četinjača neprestano raste, iako razvitak tehnike industriji sve više omogućuje, da se umjesto jelovine i smrekovine može za preradu u iste vrste proizvoda uspješno iskorišćavati i drvo listača. Razlog je tome, taj, što drvo četinjača ima za mnoge vrste proizvoda vrlo povoljna mehanička i kemijska svojstva. Potražnja drveta četinjača naročito je velika u onim ekonomskim područjima, u kojima ekološke okolnosti uvjetuju, da se prirodne šumske zajednice sastoje od listača. Zato šumarstvo Evrope već više od jednog stoljeća intenzivno nastoji, da se omjer četinjača prosječno poveća. Taj pokret doveo je i do stvaranja trajnih monokultura četinjača na staništima drugih vrsta drveća te je većinom izazvao takvu promjenu biocenoze, da se razvila degradacija sastojina i tla. Sve to uzrokovalo je, da i nauka i praksa vrlo oprezno tretiraju problem proširivanja domaćih i stranih četinjača na alohtona staništa. I u Jugoslaviji je potreba za četinjačama sve veća, napose nakon I. svjetskog rata i pogotovo nakon II. rata u vezi sa većim razvitkom industrije i potrebama izvoza, što će se naša industrija više razviti, potražnja za takvim vrstama drveća bit će veća. Stoga je zadatak ovoga našeg rada, da radi orijentacije u širem okviru raspravi ova ekonomska i ekološkouzgojna pitanja: 1. omjer četinjača i listača u FNRJ u odnosu na proizvodnju i potražnju drveta; 2. sadašnja rasprostranjenost jele na područjima između Save i Drave u NRH; 3. mogućnost rasprostranjenja jele na tim područjima. Omjer četinjača i listača u FNRJ i NRH U svjetskoj potrošnji građevnog i industrijskog drveta drvo četinjača učestvuje sa oko 80%. Najviše se troši rezana građa (potrošnja lagano pada) i drvo za celulozu (potrošnja naglo raste). Zbog toga su na svjetskom tržištu proizvodi iz drveta četinjača, dobiveni mehaničkom preradom i neposredno eksploatacijom šuma, mnogo tražena roba. Sličnu poziciju ima drvo četinjača i u našoj zemlji. Od ukupne potrošnje rezane građe (bez rezanih želj. pragova) u razdoblju god. 1947—1950 na drvo četinjača otpada 83%. Dalje, sve veća potrošnja papira zahtijeva povećanje proizvodnje drveta četinj celulozu zbog namirivanja domaće potrebe i još više za izvoz. Raznovrsne rudnike u zemlji već sada teško snabdjevamo jamskim drvetom četinjača, koje u rudarstvu stalno ima prioritet. Potražnja ostalih sortimenata četinjača iz proizvodnje eksploatacije šuma također je velika (E i TT stupovi, piloti i dr.). Prema novijim podacima naše statistike iz god. 1952. omje r četi njača i listača u Jugoslaviji iznosi 29:71 po drvnoj masi i 20:80 po površini.* Ovo nepovoljno stanje u omjeru četinjača i listača * U odnosu na četinjače ispod ovoga prosjeka su Hrvatska, Srbija i Makedonija, a iznad prosjeka Slovenija, Crna Gora te Bosna i Hercegovina. |