DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 8     <-- 8 -->        PDF

komponiranim grupama drveća i soliternim stablima. S obzirom na sastav
park se dosta razlikuje od Opeke. Ondje je tlo mokrije i hladnije. Dolaze
do izražaja jači mrazovi i inače mnogo niže temperature. Radi toga postojeće
je drveće i grmlje uzgojeno uz dosta teškoća. Bilo je kod toga mnogo
gubitaka. Pokušaji oko uzgoja paulovnije, mamutovca, azijske tuje, kriptomerije,
libocedra i dr. nisu uspjeli. U parku se nalazi veći broj drveća,
kao i raznih rijetkih forma i križanaca, kakvih inače u onome kraju nema.
Na sjevernom dijelu park postepeno prelazi u polje. Prijelaz čine ogromni
osamljeni lužnjaci i guste skupine breza. Uz Dravu stere se park do prirodne
šume crne i bijele johe, te raznih vrba.


Park se još uvijek nalazi na vrlo velikoj estetskoj visini, iako se njegovom
uređenju ne poklanja pažnja. Za minulog rata pretrpio je mnogo
štete. Njemačka je vojska prilikom povlačenja porušila preko tamošnje
ceste u istočnom dijelu parka orijaška stabla jablana, crnog oraha, ^
rijetkih odlika javora i jasena.


h) Park u Klenovniku: Nalazi se na padinama brežuljka
(248 m), na kojem je smješten veliki dvorac — sada Sanatorij za plućne
bolesti. Udaljen je od željezničke stanice Ivanec oko 10 km. Park zaprema
površinu od desetak jutara. U njem se nalazi mnoštvo starih primjeraka
vrlo vrijednog stranog i domaćeg drveća. Odatle se zaključuje, da je tome
parku posvećivana već odavna velika briga. Pripadao je porodici Draskovic.


i) Park u Trakošćanu. Stari grad Trakošćan nalazi se na
vrh brežuljka, koji se strmo izdigao na najistočnijem okrajku Maceljske
Gore, u dolini između Maceljske i Ravne Gore. Konfiguracija terena i šumovitost
daju onome kraju poseban čar. To je jedan od biser-kutića Hrvatske.
Trakošćan je udaljen od željezničke stanice u Lepoglavi oko 12 km.
Uzdiže se od kojih 250 m na više. Okolišnu šumu čine bukva sa pitomim
kestenom i kitnjakom, te u već nešto povišenim položajima jela. Ispred
starog grada smješten je omanji park. Stari grad važan je historijski objekat.
On zadivljuje svojim klisurastim stijenama. Oronule zidine sve više
prekriva gusto zelenilo brsijana — tog vjernog pratioca starih dvoraca i
gradina.


j) Park u Varaždinu: U Varaždinu postoji oveći park s priličnim
brojem starog, odnosno odraslog drveća. Osnovan je pred kojih 100
godina. Mnogi su primjerci oštećeni i loši, te bi ih trebalo obnoviti. Usput
se spominje, da je posebne pažnje vrijedan nasad varaždinskog groblja,
koji pretežnim dijelom čine rezanjem raznoliko formirane tuje. Podignut
je dugogodišnjim nastojanjem vrtlarskog stručnjaka H. Hallera.


k) Park u Čakovcu: Nalazi se uglavnom zapadno od starog
grada, na visini od cea 165 m. Zaprema površinu od nekoliko jutara. Teren
mu je uglavnom ravan. To je prirodno područje lužnjaka, graba i klena,
a u jarcima rastu jasen, vrbe, johe i topole. Stariji dio parka obrastao je
nagusto drvećem i dosta je zapušten.


Ekološki odnošaji


Područje navedenih parkova nosi obilježje umjerene kontinentalne
(srednjoevropske) klime, koja je nešto hladnija i svježija nego što je to
u okolišu Zagreba. Iz podataka u tabeli i grafikonu vidimo, da su srednje
mjesečne oborine u Zagrebu za vegetacijskog rada manje nego u Čakovcu
i, pogotovu, u Lepoglavi. Srednje mjesečne temperature za to su vrijeme