DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Obzirom na predvidivu veću potrebu za jelovinom u našoj zemlji, treba proširivanju areala i povećanju omjera jele pokloniti veću pažnju nego do sada. Stoga ćemo nastojati, da orijentaciono ukažemo na načine, kako bi se omjer jele u naprijed spomenutim brdskim masivima mogao povećati. Njega mladog naraštaja. Da bi se uopće moglo sistematski započeti proširivanje areala jele na njenim graničnim područjima, potrebno je prije svega ovo: oslobađati postojeći jelov pomladak i mladik od fiziološkog i mehaničkog potiskivanja, koja vrše okolna viša stabla listača. Mora se voditi borba za spašavanje gotovo svake pojedinačno uzrasle jele. Pogotovo u predjelima, gdje jela učestvuje u smjesi sa 1—10%, svaka spašena jela znači veliki dobitak, jer ta stabla mogu postati dobri sjemenjaci i ona će kasnije posredstvom dobrih uzgojnih zahvata u sastojini (čišćenje i jake prorede) postepeno naplođiti svoju okolinu. Zato pri izradi perspektivnog šumsko-uzgojnog plana proširivanja jele treba prvenstveno uzeti u obzir takve sastojine, u kojima je ta vrsta bila zapostavljena ili se zbog utjecaja neposredne okoline ne može u svojoj biogrupi izdići u više sastojinske prostore. Zatim uzeti u plan pojedine sastojine breze sa kodominantnim i podstojnim jelama, kao i površine gdje je pojedinačan pomladak jele potisnut korovom i grmljem. Najviše pažnje treba pokloniti jelovom pomlatku i mladiku, uzraslom u grupama , jer se u takovom sastavu jela najbolje može razviti i odupirati konkurenciji listača. Što je sklop u grupama gušći, grane na donjem dijelu krošnje (krošnja sjenovita) su tanje, brže uvenu i raspadaju se, pa prema tome je kvalitet donjeg dijela debla bolji. Sklop krošanja treba biti gušći i zato, jer jela na tim staništima treba manje svjetlosti. Kasnije se iz takvih guštika proredom mogu dobiti dobri sortimenti za rudnike. Na pojedinačnim jelama, ako je sklop krošanja naglo i jako otvoren, zbog povećanja transpiracije povećava se krošnja, a to se redovno događa tako, da se na deblu razvijaju živici , koji se potom pretvaraju u grane i time umanjuju kvalitete deblovine. Zato je općenito grupimična struktura bolja nego pojedinačna. Zahvati u sastojinama jele-bukve. Pri razmatranju problema o uzgoju postojećih sastojina jele-bukve postavlja se u prvi plan pitanje: treba li sastojine na brdskom području između Save i Drave uzgajati oplodnom ili prebornom sječom. U savremenoj stručnoj literaturi, na temelju loših iskustava, sve više prodiru pozivi, da jelu treba uzgajati u nejednodobnim mješovitim sastojinama, i to polaganim i umjerenim sječama. Naša istraživanja u Gorskom Kotaru (šaf ar, 1951) pokazala su, da se jela najbolje podmlađuje i održava u konkurenciji s bukvom tamo, gdje je tamniji sklop i prevladava preborna struktura vertikalnog sklopa ili u grupimičnoj strukturi. Prema tome bi za tu vrstu drveća na navedenim brdskim masivima odgovarala oplodna sječa s dugim razdobljem podmlađivanja i prethodnom intenzivnom njegom sastojina, kao i preborna sječa. Ako se preborna ili opjodna sječa loše obavljaju i pogotovo ako su uzgojni principi podređeni zahtjevima eksploatacije, tada je svaka od tih vrsta sječa za uzgoj jele vrlo često nepovoljna. Pri otvaranju pitanja: da li uvesti dugoročnu oplodnu sječu ili prebornu, treba se podsjetiti na rezultate novijih istraživanja u prebornim šumama. Na temelju tih rezultata može se zaključiti ovo: kad se uspoređuje |