DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 82 <-- 82 --> PDF |
količina aktivnog asimilacionog aparata i prirasta izlazi, da sastojine prebornog karaktera u odnosu na jednodobne sastojine znatno ne mijenjaju osnove proizvodnje drveta (Burger , 1942); idealno izgrađena preborna šuma ne može predstavljati ideal u odnosu na proizvodnju kvalitete (L e i- b u n d g u t, 1945); obzirom na proizvodnju kvalitete deblovine grupimična smjesa jelovog mladika je u prebornim šumama općenito uzevši bolja nego pojedinačna smjesa (Š a f a r, 1953); preborna struktura na silikatnim tlima povećava produkciju drvne mase, osigurava trajnu regeneraciju, održava otpornije sastojine i osigurava bolji kontinuitet prihoda, prebornogrupimična sječa omogućuje bolji kvalitet debla (K 1 e p a c 1954). Zauzeti principijelan stav na oplodnu i prebornu sječu za brdske masive u području između Save i Drave na temelju istraživanja izvršenih u drugim područjima, bez rezultata dugoročnih pokusa na tim masivima, bilo bi posve nepravilno. Ali možemo dovoljno sigurno pretpostaviti, da pre ma sadašnjem stanju tih sastojina pro sječno ´najbolje odgovara prelaz između oplodne sječe sa dugim pomladnim razdobljem i česte grupimičn o-p r e b o r H e sječe . Na taj način može se postići ovo: 1. bolje podmlađivanje jele i to pretežno u grupama i trupovima* te uspješnija borba te vrste protiv konkurencije bukve; 2. stvaraju se povoljnije okolnosti za proizvodnju bolje kvalitete deblovine ; 3. preborom vrši se selekcija odraslih stabala. Budući da je sadašnji sastav sastojina u navedenim brdskim masivima pod utjecajem eksploatacionih sječa vrlo različit, treba sa svakom sastojinom individualno postupati. Predloženi način uzgoja omogućuje, da se individualna metoda njege i podmlađivanja može na te šume dobro primijeniti. Budućnost će pokazati, da li bi gospodarenje bilo bolje, da se težište uzgoja prenese na g r u p i m i č no-prebornu sječu ili na oplodnu sječu sa dugim razdobljem podmlađivanja. Uostalom oštra granica između tih dviju načina uzgoja uopće se ne može povući; bitna im je razlika u tome, što se kod oplodne sječe stabla vade jednoliko po čitavoj površini, dok kod grupimičnopreborne nejednoliko. Prema našim dosadašnjim iskustvima i iskustvima mnogih drugih domaćih i inozemnih autora može se zaključiti, da jeli ipak bolje odgovara nejednolika sječa. S obzirom na sadašnje stanje i razvitak sastojina jele na brdskom području možemo ustvrditi, da individualan postupak treba da ima najvažniju ulogu u uzgoju tih šuma. Osnovno je, da se sklop ne smije naglo i odviše otvarati. Možda će se primijetiti, da takvom postavkom nije potpuno riješen problem uzgoja tih šuma. Ali savremeno uzgajanje šuma ne pozna šablone, ne uvažava recepte, ne priznaje diktate; »zakon mjesta« ima odlučnu ulogu. Na temelju dobrog poznavanja mjesnih ekoloških faktora te prošlog razvitka, sadašnjeg stanja i predvidivog budućeg razvoja sastojina u okviru prihvaćenih smjernica svaka sastojina i pojedini njen dio, kao i svako stablo moraju se posebno tretirati. Prema tome individualna uzgojna metoda rada u sastojim temeljno je pravilno u rješavanju naslovnog problema. Da bi se takav uzgojni postupak mogao sistematski provoditi, potrebni su ovi preduvjeti: male površine šumarija i lugarija, dobro projek *Pod grupom smatramo skup naraštaja u površini do Va ara, pod trupom skup naraštaja od V» do 1 ara. |