DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 84 <-- 84 --> PDF |
relativna visinska razlika spuštanja jele na tim ekološki oprečnim ekspozicijama može iznositi 150—300 m. U tom okviru iznesen je sastav pril. tabele 2. Orijentacioni podaci za povećanje učešća jele na Papuku Tabela 2 nadmorska visina prosječna smjesa m jela: listače do 600 6-8 : 2—4 600 do 400 3-6 : 4-7 400 do 250 1-4 : 6 | 9 Detaljniji podaci mogu se dobiti samo na temelju komparativnih fitocenoloških i mikroklimatskih istraživanja i kartiranja. Vrlo je nejasno, zašto na masivu Psunja (n. v. 984 m) nema sastojina jele, kad je ima na susjednom Papuku (n. v. 953 m) gotovo do 250 m n. v.; ako je jela nekad od prirode pokrivala obronke Psunja, zašto je posve nestala, dok se na Papuku dobro održala. Historiografske podatke za odgovor na to pitanje nismo mogli pronaći. No bez obzira na to, trebalo bi na svježa staništa Psunja i drugih masiva unositi jelu i to prvenstveno na više, svježije položaje. Zaključak Na temelju podataka iz izoliranih prirodnih nalazišta jele na brdskom području između rijeke Save i Drave u Hrvatskoj (v. kartu) i ekonomskih potreba dajemo za naslovni problem ovaj zaključak: 1. Najdonja granica prirodnog rasprostranjenja jele je 200 m, a njenih sastojina 250 m n. v. Općenito prirodna nalazišta jele na sjevernim ekspozicijama većinom su niža nego na južnima, u zatvorenim uvalama niža nego na otvorenim položajima. 2. Zbog relativno malog omjera četinjača u Jugoslaviji (30%) i napose u NR Hrvatskoj (20°/o), zbog velike potražnje jelovine, kao i zbog smanjenja transportnih troškova u unutrašnjoj trgovini, treba sadašnji areal jele na većim brdskim masivima između Save i Drave proširivati, a sadašnje učešće jele u postojećim sastojinama povećavati. Prvenstveno to treba obavljati u svježijim staništima, t. j . u zatvorenijim položajima i na sjevernim ekspozicijama. Na nižim položajima omjer smjese jele treba da je prosječno manji, a na višima veći. 3. Da se učešće jele može proširiti i ujedno kvalitet njenih stabala povećati, potrebno je uvesti intenzivniju njegu. Budući da postojeće sastojine jele-bukve imaju vrlo različite oblike, treba svaku sastojinu individualno tretirati i to prelaznim načinima oplodne sječe s dugim pomladnim razdobljem i g r u p i m i č n o-preborne sječe. Areal jele proširivati oslobađanjem pojedinačnih jela i umjetnim pošumljavanjem u grupama. 4. Izvoditi pokuse unošenja odgovarajuće rase ariša na više otvorenije položaje. 494 |