DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 88 <-- 88 --> PDF |
Sophora japonica L. (Syn. Stypnolobium japonicum Schatt.) je drvo do 25 m visoko) rijetko i do 30 m) sa svijetlom, široko-okruglom krošnjom. Kora drveta u mladosti je glatka i boje je sivozelene, kasnije ona postaje debela i ispuca. Izbojci su do treće godine tamno zelene boje, pomalo rebrasti i sa vrlo rijetkim lenticelama. Pupovi su spiralno raspoređeni, relativno sitni sa nejasnim ljuskama i sa vrlo sitnim bijelim dlačicama. Prije opadanja lišća, oni su obuhvaćeni sa tri strane od osnove lisne drške, te dobijaju kasnije potkovičast izgled. Lišće je neparno perasto. 15—25 cm dugo, sastavljeno od 11—17 listića. Listići su dugoljasto-jajoliki (najširi u donjoj trećini), 3—5 cm dugi, usiljena vrha. Sa gornje strane su zelene boje sa pojedinačnim dlačicama i jedva primjetnom nervaturom, dok su sa donje strane plavkasto-zeleni, sa polegnutim bijelim dlačicama, koje su najgušće obrasle uz glavni nerv. Lisna drška je također maljava. Liltići se nalaze na peteljčičama, 2—3 mm dugim (si. 1.). Cvjetovi su bjelkasto-žuekasti, a nalaze se u širokim i uspravnim, do 25 cm dugim, vršnim metlicama. Plod je mahuna, duga do 10 cm, sa crnim sjemenkama u ljepljivoj masi; ne puca uzdužno. Sjeme je krupno, crne boje, više zaobljeno nego spljošteno. Sa donje bočne strane sjemenka ima jednu malu udubljenu površinu iz koje se, za vrijeme klijanja pojavljuje klica. Rod Sophor a obuhvata, pored vrste Sophora japonica L., još oko 20 grmolikih vrsta. Tu dolaze američke vrste Sophora affinis T. et G. i Sophora secundiflora Lag. Od kineskih grmolikih vrsta najpoznatije su: Sophora vicifolia Hance. i Sophora Wilsonii Craib. (detaljniji opis u tabeli br. 1). Nalazišta s o f o r e (S. japonica L). i njena ekološka * svojstva Domovina ovog drveta je Kina i Koreja, a ne Japan, kako bi se iz naziva dalo pretpostaviti. U Japanu je doista ima jako mnogo, ali je tamo uzgojena. U oblastima svog prirodnog raširenja zauzima dosta veliki areal. U Kini je prostire od sjevernih dijelova (Peking) daleko u unutrašnjost kopna, silazeći na jug sve do Kantona. Njena oblast rasprostiranja proteže se između 22° i 41° sjeverne geografske širine i između 114° i 129° istočne geografske dužine. Razumljivo je, da na ovako velikom prostoru postoje velike raznolikosti u podneblju. Opšta je karakteristika klime, naročito u Koreji, da se uticaj mora u neposrednoj blizini manje osjeća od uticaja aziskog kontinenta. Na sjeveru Koreje klima je izrazito kontinentalna sa oštrim zimama i toplim ljetima, a na jugu je znatno blaža. Dok na sjeveru temperatura zimi može da padne i na —40° C, na jugu rijetko padne ispod —10° C. U većini oblasti njenog prirodnog rasprostranjen ja, zime su hladnije, a ljeta su toplija nego kod nas. Padavine su takođe neravnomjerno lasproređene. Oblasti blizu Mandžurske granice imaju manje od 650 mm padavine, dok na jugu količina padavina dostiže godišnje i do 1400 mm. Ljetni period je ovdje najkišniji, jer 75—85°/o padavina imaju mjeseci april—septembar. Na svojim prirodnim staništima sofora se javlja najčešće pojedinačno i vrlo rijetko dolazi u sastojinama. Otuda, ona´se najbolje razvija ako njena krošnja ima punu sunčanu svjetlost. Pod sklopom drugog drveća ne uspjeva dobro. Na prirodnim staništima pridolazi do 800 m n/m i povoljno se ra |