DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 90 <-- 90 --> PDF |
da se ova vrsta dobro aklimatizovala, P e t r o v i ć takođe spominje uzgajanje sofore i u šumama. To su, doduše, manje grupe njenih stabala u sastojinama sa drugim drvećem (šuma Koštanci, nedaleko od sela Vojvode Stepe, gdje ima 11 stabala sa dimenzijama: 14—17 m visina; 36,7—76,0 cm prs. prečnik). Drugi slučaj uzgajanja sofore u šumskim kulturama navodi se Državno šumsko imanje u Rogotu. Tu je, sve do rata, postojala jedna mlada sastojina, koja je za vrijeme rata posječena i koja se kasnije vrlo dobro regenerirala iz panja. Značajno je, da prema spomenutom autoru, sofora dobro uspjeva i na području šumske uprave Deliblato; na živom pijesku uspješno se razvio jedan primjerak od 10 m visine i 20 cm prsnog Drvored od japanske sofore (S. japonica L.) u Sarajevu (Marindvor) Foto Ing. A. Karahasanović prečnika. Ovaj zadovoljavajući rast sofore na živom pijesku poklapa se sa podacima iz ruske literature (Gladiševski), gdje se navodi da se ova vrsta pokazala vrlo dobro kod pošumljavanja živog pijeska u Ukrajini. Ovo iznosimo i radi toga, što je kod nas prilično uvriježeno mišljenje, da je ovo drvo dosta osjetljivo na niske zimske temperature i da ono uslijed svojih bioloških osobina (kasno cvjetanje — VII, VIII mj. i prema tome i pitanje mogućnosti dozrijevanja sjemena), nije najpogodnije za naše klimatske prilike. Posmatrajući mnogobrojne primjerke i na području grada Sarajeva, gdje klima umnogome nosi izrazito kontinetalna obilježja, otpornost sofore prema niskim temperaturama je relativno dobra. Naime, odrasla stabla su upotpunosti otporna. Izuzetno, mogu da pro mrznu u manjoj |