DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 91 <-- 91 --> PDF |
mjeri još neodrvenjeni izbojci, kakav je slučaj bio prilikom veoma oštre zime 1953/54 godine. Niske temperature, koje su se spuštale i do —20° C imale su negativnog odraza i na mladim biljkama u rasadnicima (»Slatina «). Prema našim zapažanjima, sofora, isto tako dobro kao i bagrem podnosi zagađeni vazđuh velikih gradova i stoga se pokazuje kao vrlo pogodna za sadnju u blizini željezničkih stanica i većih industrijskih postrojenja. Kao drvo parkova i drvoreda ističe se među ostalim vrstama drveća svojom svijetlo zelenom krošnjom, naročito ljeti, kada uslijed velike žege, lišće mnogih vrsta drveća požuti i smežura se. često puta njena su stabla sađena i na takvim mjestima u gradovima, gdje je zemljište nasuto šljunkom, bez dovoljno humusa, zbijeno ili je čak i asfaltirano. Međutim, i tu možemo ustanoviti da njeno drveće pokazuje zadovoljavajući rast, što sve potvrđuje već naprijed iznijeto gledište, da je sofora prema zahtjevima staništa dosta plastična vrsta. Što se tiče sazrijevanja njenog sjemena, u literaturi se ponegdje navodi (Schenck) , da dobar dio sjemena, naročito u sjevernijim zemljama Evrope, gotovo redovno svake godine, ne dozrije. U našoj zemlji, njeno sjeme najvećim procentom stigne da dozrije, a samo izuzetno u pojedinim godinama jedan dio sjemena može da ne dozrije. U godinama intenzivnog rađanja sjemenom, zapažena je neotpornost njenih stabala na pritisak vlažnih kitina snijega, koje mogu da prouzrokuju snijegolome pojedinih manjih i većih grana (slučaj u Sarajevu 1952 godine, kada je bio oštećen drvored na Marindvoru). Uzgojna svojstva sofore (S- japonica L.) Prema dosad poznatom iskustvu, sofora se razmnožava sjemenom, t. j . generativnim putem. Poznato je takođe da se ona vrlo uspješno obnavlja iz panja (već navedena mlada šumica izdanačkog porijekla u Rogotu). Isto potvrđuju iskustva u Francuskoj (P o u r t e t). Kako je potrebno kvalitetno sjeme za uzgoj njenih sadnica, to ćemo se zadržati na sjemenu sofore i uzgoju sadnica za pošumljavanje. 0 sjemenu sofore. Sofora rađa sjemenom svake godine sa nejednakim intenzitetom. Sjeme sazrijeva u kasnu jesen i tokom zime, te kvalitet sjemena najčešće zavisi od vremenskih prilika u ovo vrijeme. Mahune ostaju na stablu preko zime i tek koncem februara otpadaju, bilo u cjelini ili pojedini dijelovi sa nekoliko sjemenki. Na istom stablu sve sjeme ne dozrije istovremeno. Zato je potrebno prije branja sjemena ustanoviti, da li su sjemenke u mahunama dobile crno-smeđu boju. Sve sjemenke, koje su žućkaste ili crvenkaste boje, nisu dozrele. Sjeme se bere u mahunama. Postupak čuvanja sjemena preko zime je sličan kao kod bagrema. Ono se čuva u suhoj prostoriji i svremena na vrijeme se prevrće. Kad se mahune dobro prosuše mogu se spremiti u vrećice koje se objese na tavanicu. U jednom kilogramu ima 6000—8000 sjemenki (P e t r o v i ć). Prema ispitivanjima sjemena u Zavodu za uzgoj šuma na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Sarajevu, utvrđena je prosječna aspolutna težina (1000 zrna sjemena) 120 gr, iz čega proizlazi da je 1 kgr sjemena sakupljenog sa stabala u Sarajevu 1953. g. je sadržavao 8000—8500 zrna. |