DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Klijavost sjemena sofore. U našoj i inostranoj stručnoj literaturi se ne navodi tačan procenat klijavosti sjemena, nego se kaže da je on velik. Mi smo zato izvršili ispitivanja klijavosti sjemena sabranog za stabala na području grada Sarajeva. Ova ispitivanja su izvršena u Štajnerovim klijalicama sa pet proba. Utvrđena je prosječna klijavost 58%. Energija klijavosti prvih osam dana iznosila je prosječno 35%, a poslije 19 dana 44%. Ustanovljen je također i kvalitet sjemena i on je za neproklijalo sjeme bio slijedeći: gnjilo sjeme — 22%, šturo sjeme — 1%, zdravo nedozrelo sjeme 19%. Ovi rezultati pokazuju da je procenat neklijalog sjemena dosta veliki. Međutim, potrebno je naglasiti da su ovakvi rezultati dobijem zahvaljujući inače lošem kvalitetu sjemena sofore iz 1953 godine. Vjerovatno je, da bi prosječna klijavost u godinama normalnog rađanja sjemenom bila za 10—20% veća. Kod naših pokusa sa sjemenom sofore u klijalima, kao i kod pokusne sjetve u klijalu sa zemljom, mogli smo dosad ustanoviti, da uz povoljne uslove, u prvih 8—10 dana nakon sjetve, iznikne većina klijavog sjemena, te je proces klijanja kod većine sjemenki za to vrijeme završen. Najintenzivniji je proces klijanja poslije 5—6 dana, a kasnije se odvija ritmički u povremenim nastupima i traje ukupno 19 dana. Prilikom klijanja sjemenke razvija se prvo korijenčić koji se u nešto zakrivljenom obliku probija u zemlju. Istovremeno od nabujalih kotiledona, omotač sjemenke puca i probijanjem kotiledona na površinu zemlje, on ostaje u zemlji. U ovom stadiju, dok su kotiledoni još zatvoreni i nalaze se tek iznad površine zemlje, dužina glavnog korijenčića iznosi već 6—7 cm. U vremenu od 4—5 dana, kotiledoni se potpuno razviju, a glavni korijenčić dostigne dužinu 10—12 cm. Na njemu se razvije jedan skup mikroskopsko sitnih, nježnih dlačica, kao i postrani žilice. Kotiledoni su bubrežasti, mesnati i cijela ruba. Boje su nešto tamnije od prvih listića koji se neposredno poslije toga razviju. Njihova dužina je nosi 2—2,5 cm, a širina od 1—1,5 cm. Oni se zadržavaju sve dok mlada biljka ne dostigne visinu 10—12 cm i dok ne razvije 5—6 neparno perastih listova, a što traje oko dva mjeseca od sjetve sjemena. Prvi listići su veoma nježni, a pojavljuju se u vidu dva neparno perasta lista. Mlada stabljika kao i listići (osobito sa donje strane) su u početku jako pustenasti (SI. 3.). Uzgoj sadnica iz sjemena. Sjetvu sjemena sofore treba vršiti u proljeće i to u ono vrijeme kad ponik više ne može da strada od kasnih mrazova, što već zavisi od staništa gdje se sjetva vrši. Prije sjetve nije potrebno sjeme pariti ili potapati u vodi, kao što se radi sa sjemenkom bagrema. Međutim, da bi izvadili sjemenke iz mahuna, potrebno je staviti mahune, nekoliko sati u običnu vodu da one nabreknu, nakon čega se mogu sjemenke vrlo lako izvaditi. Sjeme se sije u brazde na dubini od 4—5 cm. Za jedan metar brazde potrebno je 30 gr sjemena, a to zavisi od ustanovljenog procenta klijavosti. Razmak između brazdi treba da bude 15—20 cm, jer jednogodišnje biljke u povoljnim uslovima izrastu 30—40 cm. Kod sjetve sjemena mora se voditi računa o kvalitetu zemljišta. Za uspješno klijanje sjemena trebaju rahla zemljišta, dobrih fizičkih svojstava koja dobro zadržavaju vlagu. Ponik je osjetljiv prvih dana po nicanju i njegov povoljan razvoj osiguran |