DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1954 str. 94 <-- 94 --> PDF |
bić; crni bor, kao i staništa toplijih bukovih šuma. Za njeno uzgajanje po parkovima i drugim gradskim nasadima potrebna su otvorenija mjesta, jer sofora kao heliofilna vrsta zahtjeva punu sunčanu svjetlost. Na njen povoljan rast štetno djeluju mrazišta, kao i suviše niske temperature u mlađim godinama života. Otuda proizlazi, da soforu možemo uspješno gajiti svuda tamo gdje i bagrem, pa čak i na onim terenima koji su nešto hladniji od onih gdje bagrem još dobro uspjeva. Svojstva i upotreba sofore. Drvo sofore je po izgledu dosta slično bagremovom. Ono ima žutosmeđu srčevinu koja zauzima preko dvije trećine drveta. Bjelika je zelenožute boje i svega je nekoliko milimetara široka. Prema S c h n e n c k-u, specifična težina na vazduhu suhog drveta iznosi 0,74. Izgleda, da nije još ispitan kvalitet drveta; prema podacima iz strane literature, njeno drvo nalazi primjenu u izradi raznih alata, namještaja i parketa. Heg i navodi da se njeno lišće upotrebljava u medicini; u Kini se iskorišćava za dobijanje žute boje. Cvjetni pupoljci sadrže oko 11% sop- h o r i n a — jednog alkoloida koji bi trebao biti identičan sa citizinom i rutinom. II. Značaj sofore za šire uzgajanje. Sofora može svakako kod nas da uspjeva i to vrlo dobro. Prema tome, kad, se uzme u obzir još i njen značaj za pčelarstvo, parkove i druge nasade, onda jasno proizlazi da nju kod nas treba znatno više proširiti. Da vidimo u čemu se sastoji njen značaj. Poznato je, da u razvoju i unapređenju pčelarstva-važno naše privredne grane, veliki značaj imaju brojne vrste drveća i grmlja, koje za vrijeme cvjetanja pružaju pčelama obilnu pašu. Međutim, najveći broj vrsta cvjeta u proljeće, kada se problem pčelinje paše uopšte ne postavlja. U većini krajeva Jugoslavije nastupa praznina u ljetnoj paši i to od sredine jula, pa sve do jesenje paše. Stoga, svaka biljka, a naročito dugogodišnja, koja u ovo doba cvjeta — a nedonosna je, od ogromne je važnosti za pčelarstvo. Jedna od takvih vrsta je japanska sofora. Ona cvjeta vremenski dugo (svakako preko mjesec dana), a cvjetanje joj pada u tome »kritičnom periodu« — juli, august. Zato pčelari ubrajaju soforu među na j medonosni je drveće i pridaju joj ogromnu važnost. Za vrijeme cvjetanja cijelo stablo liči na ogromni cvjet i opsjednuto je pčelama. Pored cvjetnog praha, ona luči u većim količinama i nektar, a što je najvažnije ovo lučenje nektara obavlja se i pod nepovoljnim vremenskim prilikama. Prema č e r n j a v s k o m, njen med je sličan bagremovom, a po sadržaju vitamina nadmašuje ga. Neki pčelari, doduše tvrde da pčele često propadaju u velikom broju za vrijeme cvjetanja sofore. Jedni čak zastupaju mišljenje da je ona otrovna, dok drugi smatraju da su pčele, koje propadaju u to vrijeme, stare i iznemogle. Pomenuti autor napominje da bi to eventualno trebalo provjeriti i zadržava dosad poznato mišljenje da je sofora izdašna medonosnica i da ima veliki značaj u unapređenju pčelarstva. Vrijeme cvjetanja sofore je različito; na jugu cvjeta u julu na sjeveru u augustu mjesecu. Tako na primjer, u Primorju i Hercegovini, početak cvjetanja nastupa za 15—20 dana ranije nego u Bosni ili Srbiji. Prema za |